DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Ovih smo dana obišli neke sječine u kojima se primjenjuje sječa u krugovima. Nismo nigdje naišli na prirodni podmladak već se primjenjuje sadnja smrekovim sadnicama. Ako bi nastavili tom metodom, pretvorili bi se u dogledno vrijeme sadnje mješovite sastojine jele, bukve i ponegdje smreke u čiste smrekove sastojine. Mis´im da to nije poželjno. Moramo pronaći načina da se upotrijebi takav metod sječe koji će omogućiti prirodno podmlađivanje, a ako to ne uspije, umjetno unositi na sječine jelu i bukvu. Iz izlaganja prof. Klepca, te gledajući slajdove o Vogezima, vidimo da Francuzi gospodare tim šumama na taj način da što je moguće manje narušavaju prirodan ambijent zbog toga jer su Vogezi park prirode. Mislim da će se prof. Klepac složiti sa mnom da Gorski kotar, dijelovi Like i Korduna po ljepotama krajobraza ništa ne zaostaju za Vogezima. Sami mi, nažalost, još nismo pravilno vrednovali ta područja s turističkog i rekreativnog stanovišta. Smatram da ćo u skoroj budućnosti ti krajevi postati evropsko i svjetsko iz´etište. Prema nekim predviđanjima — zahvaljujući napretku tehnologije, mehanizacije i automatizacije — sadnje radno vrijeme od 5 dana nedeljno do 2.000 godine smanjit će se na 4, pa čak i tri dana. Ljudi će prema tome imati mnogo više slobodnog vremena nego danas. Sigurno je da će interes za odlazak (u (prirodu — radi rekreacije — biti mnogo veći nego danas. Nama šumarima je poznato da drvna masa kao sirovina za industriju predstavlja tek desetinu vrijednosti šuma. Smatram da ne bi bilo potrebno da zbog te jedne desetine obezvrijedimo ostalih devet desetina i to ne smijemo nikako dozvoliti. Predviđamo da će u skoroj budućnosti Gorski kotar dobiti status parka prirode. I zbog toga kod načina gospodarenja moramo nastojati da što manje narušavamo izgled prirodnog krajobraza. Ing. Petar Nežić: Smatra da je cilj savjetovanja jasno postavljen: ono je trebalo pokušati odgovoriti na probleme ovog područja, koji su iznijeti u referatima, a dati su i neki odgovori. Što se tiče povećanja etata, ŠG Ogulin smatra da u ovom momentu samo povećani etat četinjača (za njegovo područje) može rješiti pitanje bržeg i glavnog cilja gospodarenja. U rješavanju načina gospodarenja ne smije se i ne može mimoići činjenica sve većeg pomanjkanja radnika — sječara, konjske vuče i neminovne primjene moderne mehanizacije. Smreka je u više navrata označena nepoželjnom vrstom na našem području. No, podsjetimo se, ona je naša autohtona vrsta, koja u smjesi cijelih gospodarskih jedinica dolazi i s preko 15% učešća. Neke njene čiste zajednice velike su vrijednosti i ljepote (Jasenački lugovi), a pred 80-tak godina umjetno podignute smrekove kulture u Saborskom danas nimalo ne remete sklad i izgled krajolika. Uostalom, umjetno podignute m´ade grupe, kulture kao i prirodne smrekove sastojine obilno pomlađuje jela naletom sjemena. Strah od smreke je neosnovan. 2. Zaključujući savjetovanje direktor ing. Josip Rožan zahvalio je referatima, a posebno prof. dru. Klepcu, na vrlo uspjeloj suradnji. Pred>ožio je skupu, da radi poodmaklog vremena izabere komisiju za zaključke, koji će potom biti poslani zainteresiranima na uvid i znanje. 604 |