DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Koliko za primanje toliko, pa i više, za preživljavanje prve vegetacijske periode,
pa i drugih, važno je mulčiranje tj. prekrivanje obrađene površine bilo
kakvim rahlim materijalom (drobižem, lomljenjakom, granama, travom i drugim
sličnim materijalom). Primjenivši mulčiranje kod sadnje crnih borova za
postignuti uspjeh đak splitske Šumarske škole Ljubomi r Đuki č bio je
1960. god. primio od Šumske sekcije Bogutovac (kod Kraljeva) nagradu
od 10 000.— dinara! Takav način sadnje od Sekcije u Bogutovcima dozvolili su
kao pokusnu, ali vidjevši njezin uspjeh, rekoše, da će u buduće samo taj način
primijenjivati.


Gustoća sadnje i prostorni razmještaj biljaka. Gustoća sadnje i prostorni
razmještaj biljaka ovisi o vrsti sadnje odnosno namjeni sastojine.


Za sadnju na površinama namijenjenim parkovnim svrhama ili za parkirališta
odnosno kampiranje potrebno je izraditi izvedbeni projekt. Projektom odredit
će se raspored površina za sadnju i gustoću sadnje na izabranim površinama.
No i u tom slučaju treba dati prednost grupimičnoj sadnji, pa i po dvije
biljke jedna uz drugu na pojedinom sadnom mjestu, jer će se time pospješiti
rast i time prije postići i zaštita od vjetra te svrha sadnje. Višak stabala nakon
12—15 godina izvadit će se, jer u toj starosti alepski (ili brucijski), primorski,
pa i crni, bor imat će stabla dimenzija celuloznog drva.


Kod podizanja zaštitnih ili ekonomskih sastojina (a ekonomske uvijek imaju
i zaštitnu funkciju, a zaštitne bar dijelom i ekonomsku) trebamo razlikovati
broj i raspored sadnih mjesta te gustoću (broj) biljaka. Pod sadnim mjestom
razumijevamo mjesto sadnje odnosno jamu za sadnju, gnijezdo ili gradon —
gradoncin. Raspored sadnih mjesta bit će uglavnom jednolik na površini pošumljavanja
(s izuzetkom površina s velikom pokrovnošću kamenom), a broj
ovisi o načinu obrade. Kod obrade na jame bit će veći, a kod obrade na gnijezda
manji. Kod obrade na jame ne bi trebalo biti ispod 4000 jama po ha, a
kod gnijezda ili na gradoncine između 2 i 2500. Kod obrade podrivače treba razrahlati
najmanje trećinu površine tj. razmak između brazda ne bi trebao veći od
dvostruke širine brazde. Broj biljaka kod sadnje na jame sigurno neće biti po
ha manji od broja jama, ali preporučujem sadnju po 2 biljke u jednu jamu na
međusobnom razmaku od cea 15 cm. Kod primjene gnijezda broj biljaka treba
biti 2—3 puta veći od broja gnijezda, a kod obrade podrivačem tj. na pruge
u razmaku od 1—1,5 m s jednom ili, što je bolje, s dvije biljke. Za podizanje
izričito zaštitnih sastojina korisno je koristiti i kitastu sadnju tj. 3—4 biljke
kao kita na jedno sadno mjesto. Na to upućuje ne samo istraživanja drugih
(lit. 6, ab), nego i vlastita iskustva sa sadnjom alepskog bora ina Visu. O
korisnosti sadnje dvije biljke čak i u običnu sadnu jamu (40x40 cm) pokazuju
primjer jedne kulture podignute poslije Oslobođenja kod Kožinskog gaja (Zadar)
u kojoj nije bilo međusobno konkurencije dvojnjaka (bar do starosti od
15 godina) tj. oba stabla bila su podjednakih dimenzija. Što više, zapaženo je,
da su stabla samci bila slabija od onih dvojaka.


Pošuml javan je sjemenom. Pošumljavanje sjemenom tj. sjetva sjemena na
površini buduće šume svakako je bliža prirodnom načinu pošumljavanja nego
sadnja sadnica, ali za pošumljavanje na kršu sigurna je samo za alepski i za
crni bor. Uspjeh sjetve sjemena listača je relativan: pored primjera dobrog


617