DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— a na temelju teritorijalnog a ne stablimičnog mjerenja u odjelima, o čemu smo opširnije pisali u metodi rada — upućuju nas sa zabrinutošću na pomisao da su utvrđene razlike nastale kao posljedica sušenja hrasta lužnjaka. U prilog tome su i podaci što smo ih prikazali u tabelama 9 i 10 o prosječnom broju godina potrebnih da stabla, odnosno sortimenti prirastu (udebljaju) posljednjih 10 cm. U prilog tome su i podaci u tabelama 11 i 12 o debljinama omotača (plašta) što je u obje sastojine prirastao posljednjih 20 godina, od kako je primijećeno ozbiljnije sušenje hrasta lužnjaka. Iz tabela 9 i 10 se naime vidi da je posljednjih 10 cm u zdravoj sastojini priraslo prosječno za 44,3 godine, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini za tih 10 cm bilo je potrebno 57,0 godina ili 12,7 godina više. U tabelama 11 i 12 prikazali smo pak rezultate istraživanja u tim odjelima koji se odnose na širinu plašta (omotača) što je prirastao u posljednjih 20 godina. Kako se iz tabele 11 vidi taj je plašt u zdravoj sastojini (odjel 13a) širok 45,8 mm, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini (odjel 67a) 35,9 mm, dakle za 21,62% manje nego u zdravoj sastojini. Kako se iz te analize rezultata istraživanja vidi postoje u oba tandema određene zakonitosti na štetu sušenjem zahvaćenih šumskih sastojina. One ukazuju na ozbiljan problem koji ne smijemo smetnuti s uma. Te zakonitosti su izrazitije kod zrelih i približno zrelih šumskih sastojina. A to je upravo ondje gdje se realizira glavnina etata šumskog gospodarstva pa su utoliko i veće štete u šumskom gospodarstvu uvjetovane sušenjem hrasta lužnjaka. Više puta smo isticali da u ovoj prethodnoj obavijesti dajemo samo dio od istraživačkog materijala. Stoga će nam, ovom prilikom, biti teško donositi zaključke. Umjesto toga dat ćemo kratak sažetak netom analiziranih rezultata istraživanja. |