DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 19 <-- 19 --> PDF |
PRIMJENA KONSTRUKCIONOG DRVA U IZGRADNJI OBJEKATA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA Prof. Dr NINOSLAV LOVRIĆ dipl. inž. šumarstva i građevinarstva, ZAGREB, Jurjevska 2 SAŽETAK. V ovom članku analiziraju se šumski transportnisistemi i prikazuju mogućnosti građenja objekata drvenim konstrukcionim materijalom. Na osnovu te analize i prikaza prošlogi sadanjeg načina primjene konstrukcionog drva u izgradnji objekata šumskih transportnih sistema ukazuje se na neke mogućnosti racionalnije izgradnje u budućnosti. 1. UVOD Pri gospodarenju šumama, odnosno šumskim kompleksima, mogu se uglavnom razlikovati tri međusobno povezana područja šumarske djelatnosti: biološko, tehničko-eksploatacijsko i ekonomsko-organizacijsko. U tehničko- eksploatacjisko područje spada izgradnja šumskih transportnih sistema koji će se u ovom izlaganju analizirati, da bi se mogla riješiti problematika izgradnje njihovih objekata primjenom konstrukcionog drva. To razmatranje odnosi se na vremenski period nakon završetka drugog svjetskog rata do danas, pa će se unutar tog razdoblja odrediti činioci, odnosno njihov utjecaj na uporabu drvnog konstrukcionog materijala u izgradnji objekata šumskih transportnih sistema. 2. ANALIZA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA Da bi se moglo pristupiti rješavanju problematike primjene konstrukcionog drva u izgradnji objekata šumskih transportnih sistema, potrebno je u prvom redu dati definiciju i njihovu podjelu s tehničko-gospodarskog stajališta eksploatacije šuma. Transportni sistem je kompleks imobilnih prometnih sredstava, mobilnih prometnih sredstava i tehnike eksploatacije u svrhu ostvarenja namijenjene mu funkcije. Ta tri elementa određuju funkcije pojedinih transportnih sistema u skladu s potrebama i načinom gospodarenja šumskim kompleksima. Prvi elemenat su imobilna prometna sredstva, a pod tim sredstvima podrazumijeva se infrastruktura i njezini objekti kao npr. mostovi i propusti. Drugi elemenat su mobilna prometna sredstva, koja za prijenos drva primjenjuju osovinska vozila, vučne naprave i ostale uređaje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1980 str. 20 <-- 20 --> PDF |
transporta. Trećim elementom obuhvaćena je tehnika eksploatacije, tj. plansko-racionalni način iskorišćavanja imobilnih i mobilnih prometnih sredstava. Proces transporta drva od mjesta obaranja (od panja) i eventualne izrade, pa do glavnog stovarišta odnosno potrošača, vrši se u radnim fazama. Ako se kao prag razdiobe procesa transporta uzme u obzir pomoćno stovarište gdje se susreću dvije faze transporta, tj. izvlačenje i prijevoz tada se mogu razlikovati dva transportna sistema: — transportni sistem izvlačenja i — transportni sistem prijevoza. Funkcija pojedinog transportnog sistema određuje njegove elemente, te se iz usporedbe elemenata sistema izvlačenja i prijevoza može zaključiti da se ti sistemi međusobno razlikuju, ne samo u pogledu izgradnje imobilnih transportnih sredstava odnosno infrastrukture, nego također i po uporabi mobilnih prometnih sredstava. Infrastruktura sistema izvlačenja je besputni teren, traktorski putovi i staze, odnosno šumske vlake i specijalne šumske prometnice kao npr. šumske žičare, dočim kod transportnog sistema prijevoza prometna infrastruktura su kamionski putovi s pretežno izgrađenom kolničkom konstrukcijom. Na osnovi provedene analize i kategorizacije transportnih sistema prikazat će se područje uporabe konstrukcionog drva u izgradnji objekata infrastrukture transportnog sistema izvlačenja i transportnog sistema prijevoza. Glavni objekti tih dvaju transportnih sistema su mostovi i propusti, a oni su ujedno i sastavni dio željezničke šumske mreže i šumske putne mreže, odnosno prometne strukture imobilnih prijenosnih sredstava drvne mase iz šume. Upotreba konstrukcijskog drva kod izgradnje objekata specijalnih šumskih prometnica, kao što su npr. žičare, neće se uzeti u razmatranje, zbog primjene drvnog materijala manjeg opsega. 3. OPĆI PRIKAZ GRAĐENJA OBJEKATA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA DRVNIM MATERIJALOM Nosive konstrukcije objekata šumskih transportnih sistema mogu se s obzirom na upotrebu drvnog materijala graditi klasičnim ili lijepljenim (lameliranim i šperovanim) drvom. Kod oba načina upotrebe drva tj. klasičnog i lijepljenog u izvedbi nosive konstrukcije objekata, za spajanje elemenata upotrebljavaju se različita vezna sredstva kao npr. skobe, svornjaci, moždanici, čavli itd. Pod klasičnim drvnim materijalom podrazumijeva se drvo upotrebljeno u izvedbi konstrukcija u oblom stanju, tesano ili dobiveno piljenjem. Mogućnosti primjene lijepljenog drva su veće nego li klasičnog, a također su poznate i ostale prednosti njegove primjene u drvenim konstrukcijama pa ih nije potrebno posebno navoditi. Međutim se danas u izgradnji nosača objekata (mostova i propusta) šumskih transportnih sistema kod nas upotrebljava klasično drvo za sisteme izvlačenja, dočim za glavne šumske putove sistema prijevoza uopće ne dolazi u obzir građenje drvom a rjeđe i za sporedne putove nižih kategorija transportnog sistema prijevoza. U nekim 18 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 21 <-- 21 --> PDF |
zemljama racionalnog gospodarenja šumama pored klasičnog drva primjenjuje se sve više lijepljeno drvo ne samo za transportne sisteme izvlačenja nego i prijevoza, odnosno za građenje objekata svih kategorija putova putne mreže. U izgradnji nosivih konstrukcija upotrebljava se kombinacija drva i ostalih materijala, kao npr. drva i čelika ili plastičnih materijala (armirano drvo i prednapregnuto drvo), ali za objekte šumskih transportnih sistema danas se te kombinacije rijetko primjenjuju osim u građenju objekata u visokogradnji. 4. IZGRADNJA OBJEKATA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA KONSTRUKCIONIM DRVOM OD ZAVRŠETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS Tijekom vremenskog perioda od završetka drugog svjetskog rata pa otprilike do 1963. godine, pojedina šumska gospodarstva postepeno zamjenjuju željezničku šumsku mrežu putnom šumskom mrežom, tako da danas željeznička šumska mreža skoro uopće nije u primjeni, jer ne odgovara potrebama suvremenog gospodarenja šumama. U svakom slučaju izgradnja objekata šumske željezničke mreže bitno se razlikuje od gradnje šumske putne mreže i u ovom razmatranju ne uzima se u obzir, jer ta problematika sa stajališta primjene konstrukcionog drva danas više nije aktuelna. Objekti šumskog transportnog sistema izvlačenja ne izvode se u konstrukcionom pogledu odnosno u pogledu primjene drva na isti način kao objekti šumskog prijevoznog sistema. Razlog je privremeni karakter primjene imobilnih prometnih sredstava transportnog sistema izvlačenja u usporedbi s navedenim prometnim sredstvima šumskog transportnog sistema prijevoza, koji je stalnog karaktera. Prema tome zbog postojeće razlike posebno će se tretirati objekti tih dvaju navedenih transportnih sistema, tj. izvlačenja i prijevoza. 4.1. Objekti šumskog transportnog sistema izvlačenja Kod transportnog sistema izvlačenja prijenos drvne mase iz šume do pomoćnog stovarišta vrši se besputnim terenom, traktorskim putovima i stazama, odnosno sporednim šumskim putovima treće i četvrte kategorije, tzv. šumskim vlakama. Na takovoj prometnoj mreži izgrađuju se objekti tj. putni mostovi i propusti (mali mostovi) primitivnom izvedbom gornjeg i donjeg stroja. Obično se izvode s jednostivnim gredama nosačima raspona 5,5 do 9,0 m već prema prometnom opterećenju. Za izvedbu gornjeg stroja mosta upotrebljava se sirovo drvo dopremljeno iz okoline, a glavni nosači su montirani s okruglim poprečnim presjekom (najčešće okorani), prirodno obli i grubo otesani trupci odnosno klasično drvo. Glavni nosači se ne dimenzioniraju prema propisanom pokretnom opterećenju već prema stvarnom prometnom opterećenju mosta. Donji stroj mosta izvodi se također uz upotrebu drvnog materijala iz okoline i ostalog odgovarajućeg materijala, ukoliko postoji na mjestu gradnje objekta. Kod ovih privremenih objekata |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 22 <-- 22 --> PDF |
gornji stroj se često izvodi prenosiv, a većinom se nastoji da se nakon završetka eksploatacije šumskog kompleksa drvena građa tih objekata korisno upotrijebi u daljnjoj preradbi drva. 4.2 Objekti šumskog transportnog sistema prijevoza Šumska transportna putna mreža sistema prijevoza priključuje se na cestovnu mrežu javnog prometa, služi potrebama gospodarenja šumama sa zadatkom da omogući vožnju motornim vozilima (kamionima) tokom cijele godine. Osnovni zadatak te mreže šumskih putova je osvajanje šumskog područja odnosno njegovo otvaranje u gospodarskom smislu a po svojim karakteristikama znatno se razlikuje od cestovne mreže javnog prometa. Na osnovi obima prometnih tokova, kao i važnosti pri povezivanju s proizvodnim središtem može se putna mreža transportnog sistema prijenosa kategorizirati na glavne tj. magistralne i sporedne putove prve i druge kategorije. S tim u vezi izgradnja objekata, tj. cestovnih mostova i propusta različite je izvedbe već prema navedenim kategorijama putova. Odmah po završetku drugog svjetskog rata pa do cea 1970. godine svi objekti šumskog transportnog sistema prijevoza grade se pretežno upotrebom drvnog konstrukcionog materijala. Na glavnim šumskim putovima kao stalnim prometnicama gradili su se mostovi s jednostavnim i složenim glavnim nosačima, zatim sa sedlima, košnicama i razuporama, a rijetko sa zategama i daščanim nosačima. Za razliku od mostova na glavnim šumskim putovima izgradnja tih objekata na sporednim putovima izvodila se je samo s jednostavnim grednim nosačima. Pri ovoj izgradnji mostova transportnog sistema prijevoza na glavnim i sporednim putovima upotrebljavalo se je klasično drvo bilo prosušeno ili sirovo, četinjavo ili bjelogorično drvo koje je bilo kadkada premazano antiseptičkim sredstvima. Kao primjer takve izgradnje navodi se most preko vodotoka Vrbanje na glavnom šumskom putu »Vigošća potok« (si. 1.) statičkog konstruktivnog sistema dvostruke razupore, s tri otvora (pojedinog računskog raspona 12,25 m) koji je izgrađen 1960. godine od klasičnog drva (jelovine) s upotrebom konzervansa. Projektiran je bio za odvijanje prometa šumskih vozila a godine 1970. zamijenjen je s armirano-betonskom konstrukcijom. Izgrađen je na području P. D. I. »VRBAS«, Banjaluka. Nakon tog vremenskog razdoblja tj. otprilike 1970 .godine postepeno se smanjuje upotreba drva u gradnji mostova i propusta na glavnim šumskim putovima tako da se danas uopće ne primjenjuje, a također vrlo rijetko i na sporednim putovima najniže kategorije. Umjesto drvnog konstrukcionog materijala za izradu objekata transportnog sistema prijevoza upotrebljava se beton, armirani beton, prednapregnuti beton i čelik, odnosno od čelika se izrađuju glavni nosači a od klasičnog drva pomost. Kao glavni razlog takove izgradnje navodi se smanjena nosivost drvenih mostova u odnosu na povećane osovinske pritiske prometnih vozila, zatim male trajnosti drva u konstrukciji, nestašice drvnog materijala, visoki troškovi održavanja i ostalo. U najnovije vrijeme došlo je do promjena konkurentne primjene drva u građenju objekata transportnog sistema prijevoza u odnosu na druse |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 23 <-- 23 --> PDF |
SI. 1 Primjer građenja mosta klasičnim drvom. SI. 2 Skica poprečnog presjeka drvenog mosta s lijepljenim glavnim nosačima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 24 <-- 24 --> PDF |
materijale. Drvo kao građevni materijal ima vrlo često prednosti, a ta promjena nastala je zbog sve veće i šire mogućnosti upotrebe lijepljenog drva odnosno novih metoda građenja industrijski proizvedenim drvnim materijalom te upotrebom savršenijih konzervansa koji također osiguravaju sigurniju i povoljniju upotrebu klasičnog drva. Na si. 2. prikazana je skica poprečnog presjeka mosta izvedenog od lijepljenog drvnog materijala koji se može upotrijebiti na glavnim šumskim transportnim sistemima prijevoza, a izvodi se na području šumskih gospodarstva u nekim zemljama suvremenog gospodarenja šumama. 5. PERSPEKTIVA GRADNJE OBJEKATA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA KONSTRUKCIONIM DRVOM Uzimajući u obzir sadanje stanje primjene konstrukcionog drva u izgradnji navedenih objekata treba postaviti pitanje da li je tehničko-ekonomski opravdano, da se konstrukcije od klasičnih drvnih materijala više ne upotrebljavaju u izgradnji šumskih transportnih sistema prijevoza i koji bi bili uvjeti ponovne upotrebe tih materijala. Da bi mogli odgovoriti na postavljeno pitanje potrebno je dati podatke o iskustvu odnosno primjeni konstrukcionog drva u izgradnji tih objekata u nekim drugim zemljama racinalnog gospodarenja šumama. Prema podacima u literaturi danas u evropskim zemljama Čehoslovačkoj, Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj i Švedskoj, većinom se u šumskim područjima grade betonski, armirano-betonski, prednapregnuti betonski i čelični mostovi (lit. 9). Međutim u SSSR-u i SAD (lit. 6,15 i 4) izvode se mostovi šumskih transportnih sistema primjenom konstrukcionog drva a također i mostovi na cestovnoj mreži javnog prometa. U SAD-u prilikom ekonomske analize pokazalo se, da su uz trajnost od 40 do 50 godina u serijskoj izgradnji, mostovi manjeg raspona od impregniranog drva 1,5 puta jeftiniji od čeličnih, a armirano-betonski 3,1 puta skuplji od drvenih (lit. 12). Osnovni preduvjeti uspješno izvedene konstrukcije građevinskog objekta primjenom različitih građevnih materijala su trajnost, postojanost oblika i povoljne odnosno jeftine cijene izgradnje. Drvene konstrukcije mogu u izgradnji objekta potpuno i uspješno udovoljiti navedenim preduvjetima u konkurentnoj borbi s ostalim materijalima. Razumljivo je, da pri toj suvremenoj izgradnji objekata drvom, treba primijeniti industrijski i montažni način građenja, kao važan utjecajni činioc za uspjeh u tehničko-ekonomskom pogledu. Kako je već naprijed navedeno posebnu pažnju treba obratiti upotrebi lijepljenog drva pored klasičnog, konzerviranog novim sigurnim konzervansima, no u svakom slučaju pri izboru drvnog materijala za gradnju objekata preporučljivo je i nužno upotrijebiti onaj materijal za koji se s tehničko-ekonomskog stanovišta dokaže opravdanost njegove primjene. Konačno važno je napomenuti mogućnost upotrebe prednapregnutog drva, koje se danas samo primjenjuje u izgradnji objekata visokogradnji, ali daljnjim razvojem može se u budućnosti očekivati njegova primjena i u građenju mostova i propusta na šumskim prometnicama, što će još više proširiti upotrebu drvnog materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
6. ZAKLJUČAK Zadatak je ovog izlaganja upoznavanje stručne javnosti sa specifičnim karakteristikama šumske putne mreže a u vezi s opravdanošću upotrebe konstrukcionog drva u izgradnji objekata šumskih transportnih sistema. Ukazuje se na tendencije daljnjeg razvoja te upotrebe drva kod nas, oslanjajući se na suvremena iskustva u nekim zemljama racionalnog gospodarenja šumama.*) LITERATURA 1. Badžu n S.: Komparativna ocjena kvalitete smrekovine SSSR-a i dvije domaće vrste bora. Drvna industrija 5/6, Zagreb, 1977. 2. Flög l S.: Gradnja mostova. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1950. 3. Fo n r obe r t T.: Grundzüge des Holzbaues im Hochbau. Verlag von Wilhelm Ernst Sohn, Berlin 1960. 4. Forbe s D. Reginald : Forestry Handbook. The Ronald Press Company, New York, 1956. 5. H or vat I.: Drvo. Tehnička enciklopedija br. 3, Zagreb 1969. 6. Hrule v V. M.: Derevjanie konstrukcii i detali. Moskva stroijizdat, 1975. 7. Lesi ć L.: Rezultati naučno-istraživačkog rada iz područja lijepljenih konstrukcija. Građevinar, br. 11/12, Zagreb, 1975. 8. Lovri ć N.: Mogućnosti primjene centralnog izvlačenja kod planiranja šumskih transportnih sustava. (Disertacija), Zagreb 1976. 9. Miha č B.: Mostogradnja na šumskim putevima i prugama. Univerzitet u Sarajevu, 1969. 10. Miovči ć S.: Drvo i drvene konstrukcije u građevinarstvu. Građevinar br. 11, Zagreb 1964. 11. Miovči ć S.: Drvene konstrukcije, elementi. »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1961. 12. Sabli ć S.: Drvene konstrukcije u svijetu i u nas. Građevinar, br. 2, Zagreb 1976. 13. Schutte, Fh. L.: Zur Optimierung der Bemessung verleimter Parallelträger aus Brettschichtholz. Bauingenieur, Heft 12, Springer-Verlag, 1976. 14. Sto j ad i no v i ć Đ.: Tehnička mehanika. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 1977. 15. Šestopero v S. V.: Dorožno — stroitelnie materiali. (1 i 2), Moskva, V. škola, 1976. i 1977. 16. Tonkovi ć K. i Lonča r Z.: Drvene (inženjerske) konstrukcije. Tehnička enciklopedija, br. 3, Zagreb 1969. *) Članak je sastavljen prema referatu održanom od autora na simpoziju »Drvene i inženjerijske konstrukcije i njihova sigurnost« u Cavtatu 10. 11. do 12. 11. 1977. godine, koji je organizirao Građevinski institut — Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut sigurnosti, Zagreb te proizvođači drvenih inženjerijskih konstrukcja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Summary The Use of Construction Wood in the Building of Structures for the Forest Transport System This article analyzes forest transport systems and gives a review of possibi lities in building of objects of the transport systems by means of wooden con structing material. Some possibilities of more rational building of the objects in future are given using the analysis and the review of the past and present manner of application of constructive wood in building of objects of forest transport systems. OBAVIJEST! Predlažem vam da za potrebe stručnih radnika vaše rade organizacije naručite DRVNO-INDUSTRIJSKI PRIRUČNIK, koji je izdala Tehnička knjiga — Zagreb. Ovaj džepni priručnik, iako je izdan 1967 g., neophodno je potreban svakom stručnjaku drvne industrije i šumarstva, formata 11,0 x 17,0 cm, povezan u plastične korice, uredili su dr. I. Horvat i dr. J. Krpan, kao i niz drugih vrsnih stručnjaka Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Priručnik je tiskan na biblijskom papiru, obasiže 1.216 stranica i veoma je lijepo i pregledno opremljen. Sadržaj obuhvata građu: MATEMATIKE, SISTEME MJERNIH JEDINICA I STANDARDNE BROJEVE, MEHANIKU, NAUKU O ČVRSTOĆI I TOPLINI, ELEKTRONIKU, ENERGETSKA POSTROJENJA, STROJEVE ZA OBRADU DRVA, TEHNOLOGIJU DRVA, TRANSPORT, EKSPLOATACIJU SUMA, PILANSKU PRERADU DRVA, FURNIRE, PLOČE, SUŠENJE DRVA I PARENJE itd. Prodajna cijena mu je 120.— din./komad s otpremom i poštarinom! Isporučuje: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE ZAGREB — Trg I. Mažuranića 11 |