DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 21 <-- 21 --> PDF |
zemljama racionalnog gospodarenja šumama pored klasičnog drva primjenjuje se sve više lijepljeno drvo ne samo za transportne sisteme izvlačenja nego i prijevoza, odnosno za građenje objekata svih kategorija putova putne mreže. U izgradnji nosivih konstrukcija upotrebljava se kombinacija drva i ostalih materijala, kao npr. drva i čelika ili plastičnih materijala (armirano drvo i prednapregnuto drvo), ali za objekte šumskih transportnih sistema danas se te kombinacije rijetko primjenjuju osim u građenju objekata u visokogradnji. 4. IZGRADNJA OBJEKATA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA KONSTRUKCIONIM DRVOM OD ZAVRŠETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS Tijekom vremenskog perioda od završetka drugog svjetskog rata pa otprilike do 1963. godine, pojedina šumska gospodarstva postepeno zamjenjuju željezničku šumsku mrežu putnom šumskom mrežom, tako da danas željeznička šumska mreža skoro uopće nije u primjeni, jer ne odgovara potrebama suvremenog gospodarenja šumama. U svakom slučaju izgradnja objekata šumske željezničke mreže bitno se razlikuje od gradnje šumske putne mreže i u ovom razmatranju ne uzima se u obzir, jer ta problematika sa stajališta primjene konstrukcionog drva danas više nije aktuelna. Objekti šumskog transportnog sistema izvlačenja ne izvode se u konstrukcionom pogledu odnosno u pogledu primjene drva na isti način kao objekti šumskog prijevoznog sistema. Razlog je privremeni karakter primjene imobilnih prometnih sredstava transportnog sistema izvlačenja u usporedbi s navedenim prometnim sredstvima šumskog transportnog sistema prijevoza, koji je stalnog karaktera. Prema tome zbog postojeće razlike posebno će se tretirati objekti tih dvaju navedenih transportnih sistema, tj. izvlačenja i prijevoza. 4.1. Objekti šumskog transportnog sistema izvlačenja Kod transportnog sistema izvlačenja prijenos drvne mase iz šume do pomoćnog stovarišta vrši se besputnim terenom, traktorskim putovima i stazama, odnosno sporednim šumskim putovima treće i četvrte kategorije, tzv. šumskim vlakama. Na takovoj prometnoj mreži izgrađuju se objekti tj. putni mostovi i propusti (mali mostovi) primitivnom izvedbom gornjeg i donjeg stroja. Obično se izvode s jednostivnim gredama nosačima raspona 5,5 do 9,0 m već prema prometnom opterećenju. Za izvedbu gornjeg stroja mosta upotrebljava se sirovo drvo dopremljeno iz okoline, a glavni nosači su montirani s okruglim poprečnim presjekom (najčešće okorani), prirodno obli i grubo otesani trupci odnosno klasično drvo. Glavni nosači se ne dimenzioniraju prema propisanom pokretnom opterećenju već prema stvarnom prometnom opterećenju mosta. Donji stroj mosta izvodi se također uz upotrebu drvnog materijala iz okoline i ostalog odgovarajućeg materijala, ukoliko postoji na mjestu gradnje objekta. Kod ovih privremenih objekata |