DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Tab. 3. Koeficijent vitkosti grane


Na prvom pršljenu najmanji koeficijent vitkosti grane je konstatiran
kod provenijencije 12-2, a najveći kod provenijencije 59-2. Najveći koeficijent
vitkosti grane konstatiran je kod provenijencija koje potiču iz Karpata,
dok ariš iz Alpa pokazuje manje vrijednosti. Najmanju vrijednost pokazuje
prov. 29 a japanski ariš se nalazi između ariša iz Alpa i iz Karpata.


F-test je pokazao da su između blokova razlike slučajne, dok su razlike
između tretmana signifikantne uz rizik od S´/o, a t-test je dao slijedeće


rp7iiltptit^*


Vidi se, da se najveće razlike javljaju između provenijencije 12-2, koja
potiče iz italijanskih Alpi s jedne i sedam provenijencija koje potiču iz različitih
dijelova areala evropskog ariša s druge strane.


Na drugom pršljenu od vrha najmanji koeficijent vitkosti ima prov.
12-2, najveći prov. 50. I u ovom slučaju provenijencije evropskog ariša iz
Karpata su punodrvnije u odnosu na provenijencije ariša iz Alpa.


F-test je pokazao, da nema značajnih razlika između blokova, ali da su
između tretmana razlike značajne uz rizik od 1%. t-test je dao slijedeće
rezultate: