DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tab. 3. Koeficijent vitkosti grane Na prvom pršljenu najmanji koeficijent vitkosti grane je konstatiran kod provenijencije 12-2, a najveći kod provenijencije 59-2. Najveći koeficijent vitkosti grane konstatiran je kod provenijencija koje potiču iz Karpata, dok ariš iz Alpa pokazuje manje vrijednosti. Najmanju vrijednost pokazuje prov. 29 a japanski ariš se nalazi između ariša iz Alpa i iz Karpata. F-test je pokazao da su između blokova razlike slučajne, dok su razlike između tretmana signifikantne uz rizik od S´/o, a t-test je dao slijedeće rp7iiltptit^* Vidi se, da se najveće razlike javljaju između provenijencije 12-2, koja potiče iz italijanskih Alpi s jedne i sedam provenijencija koje potiču iz različitih dijelova areala evropskog ariša s druge strane. Na drugom pršljenu od vrha najmanji koeficijent vitkosti ima prov. 12-2, najveći prov. 50. I u ovom slučaju provenijencije evropskog ariša iz Karpata su punodrvnije u odnosu na provenijencije ariša iz Alpa. F-test je pokazao, da nema značajnih razlika između blokova, ali da su između tretmana razlike značajne uz rizik od 1%. t-test je dao slijedeće rezultate: |