DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 48     <-- 48 -->        PDF

vidjeli (kao grm), nu iznenadila nas je na otoku Rabu, gdje ima od nje
čitavih šuma, a na otočiću Košljunu, kod grada Krka, vidjesmo baš omašnih
stabala.


U Primorju je planika riedka, no zato je običnija po otocih. Na Krku
ima od nje zimzelenih šumica; tu je tako obična, da je seljaci za kolje sieku
i izvažaju.


Još imamo u Primorju zimzelena grmlja i stabalaca; dvie su to vrsti zelenike
(Phillyrea latifolia i media), koje Primorci »divlja maslina« zovu.
... Zeleniku rabe u Primorju često za cimer ili kitu«. (Str. 200—201).
Zimzelene listače u nabrajanjima šumskih vrsta ne navode ni Lorenz


(9) ni Wessely (13) iako se npr. spominje kadulja, dakle jedna od vrsta karakteristična
za naše područje šume crnike (Orneto-Quercetum ilicis H-ć).
PODRUČJE I ZADATAK ISTRAŽIVANJA


Ovim istraživanjem obuhvaćen je gornji dio Sjeverno-hrvatskog primorja
odnosno područje između Kraljevice i Senja. Po obraslosti šumskim drvećem
ovo je područje dvojako odnosno različito u dijelu od Bakarskog zaljeva
(Kraljevice) do utoka Suhe Ričine u more (do Novog) od dijela od Suhe
Ričine do Senja.


U prvom dijelu, posebno između Kraljevice i Crikvenice, u užem primorskom
pojasu, danas uglavnom ispod Jadranske magistrale, površine su
bile korištene poljoprivrednom djelatnošću. Poljoprivredno iskorišćivanje postepeno
je napuštano, a osobito u posljednje vrijeme, i danas su te površine
po izgledu šuma ili šuma u nastajanju. U nastajanju, jer je veći dio jedinki u
fazi mladika i podmlatka vrsta bjelograbove šume (Carpinetum orientalis croaticum
H-ć). Relativno najviše je crnog jasena (Fraxinus ornus L.). U dijelovima,
koji su i prije bili šuma, ima i jačih (starijih) stabala ali također popunjeni
s mlađim te je već formirana teško prohodna sastojina. U cijelosti
uzeto to su mješovite sastojine, ali na manjim površinama prevladava ili
je isključivo jedna vrst, prvenstveno crni jasen, zatim bijeli grab (Carpinusorientalis Mili.) te hrast medunac (Quercus pubescens Willd.); crni grab
(Ostrya carpinifolia Scop.) nalazi se sporadično. Od svih ovih vrsta ima i
podmlatka, ali za veći dio medunčevog izgledi su slabi da će se održati, jer
se nalazi u zasjeni bilo vlastitih roditeljskih stabala bilo bjelograbića. Na
cijelom tom području naletom sjemena iz kultura naseljava se i crni bor
(Pinus nigricans Host.). Starost ovih borova iznosi od 1 do 15 godina, a
mjestimično, kao npr. kod sela Kloštar, su i stariji. Crni bor se nalazi uglavnom
kao pojedinačna stabla (jedinke) ali usporedivši stanje iz 1970. i 1974.
godine s onim u 1978/79. može se zaključiti, da će ovom području glavno
obilježje pejzaža dati crni bor.


U drugom dijelu, od Novog, točnije Povila, do Senja, šumskog drveća
(grmlja) nema ili ga je tako malo da je današnji izgled tog područja izgled
kamenjara dli travnjaka. Travom su obilno zarasli ne samo svojedobni
pašnjaci nego i napuštene obrađivane površine u okolini sela Donje Smok


46