DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 5 <-- 5 --> PDF |
EKONOMSKE POSLJEDICE SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA (Q. robur L.) (Prethodna obavijest) Dr BRANKO KRALJIĆ, red. sveuč. profesor Dr UROŠ GOLUBOVIĆ, viši znan. suradnik Katedra za ekonomiku šumarstva i drvne industrije Šumarskog fakulteta ZAGREB, Šimunska cesta br. 25. SAŽETAK. Nalazimo se u periodu ponovog sušenja hrasta lužnjaka u našim šumama. To »epiđemijsko ugibanje i sušenjehrasta lužnjaka« predmet je svestranog istraživanja uzroka i posljedica. B. Kraljić i U. Golubović istražuju ekonomske posljedicetog sušenja i ovdje saopćuju dio rezultata svojih istraživanja. To su rezultati istraživanja na području šumarije Repaš i Šumarije Vrbovec. U prvoj Šumariji sušenjem zahvaćena sastojinaima za 13,58% manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase premavrijednosti zdrave sastojine, a u drugoj Šumariji čak za 40,19%. (op) UVOD Projektom IV: »Zaštita šuma«, odnosno temom: »Epiđemijsko ugibanje i sušenje hrasta lužnjaka (Q. robur L.)«, obuhvaćena je i podtema: »Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka«. S istraživačkim radovima (izradom metodike i mjerenjima) po navedenoj podtemi otpočeli smo krajem 1977. godine. Cilj dosadašnjih istraživanja nam je da utvrdimo: a) utjecaj sušenja na kvalitetu i vrijednost sortimenata; b) utjecaj sušenja na kvalitetu i vrijednost te postotak prirasta vrijednosti drvne mase; c) utjecaj sušenja na povišenje troškova u šumskom gospodarstvu radi suzbijanja defolijatora. Hrast lužnjak je florni element koji se u nas nalazi u optimumu. Taj njegov optimum je upravo u Slavoniji (područje Spačve, Otoka, Vinkovaca) gdje je i najjače bio (i još je uvijek) zahvaćen sušenjem. Toj čuvenoj slavonskoj hrastovini fine strukture, koja rezultira iz specijalnog načina uzgoja — visoko je određivana cijena na poznatim svjetskim tržištima. Bile bi dalekosežne i nenadoknadive ekonomske i druge posljedice, ako se ne utvrde uzroci i ne spriječi masovno sušenje te naše najvrednije vrste drveća — »cara « naših šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Obilazeći područje naših hrastika, anketiranjem stručnjaka i na druge načine — saznali smo da su se ozbiljnija sušenja hrasta lužnjaka primjećivala na području Šumarija Vrbovec, Čazma, Novoselec, Lipovljani, Repaš, Podravska Slatina, Koska, Vinkovci, Otok i Spačva. U tim šumarijama smo postavili pokusne površine (u pravilu cijele odjele) starosti od 40 do 140 godina na kojima smo otpočeli sa istraživanjima. Pokusne površine (odjele) smo postavili, odnosno izabrali, tako da na svakoj starosti zdrave šumske sastojine odgovara u tandemu sušenjem zahvaćena šumska sastojina. To se, razumljivo, nije uvijek moglo učiniti u svakoj Šumariji, ali izuzetno moglo se ostvariti kombinacijom šumarija pod uvjetom da su sastojine istog bonitetnog razreda staništa i da su prije sušenja bile u istim ili sličnim ekološkim, gospodarskim i dr. uvjetima — kako bismo ih mogli komparirati. Sastojine smo podijelili po dobnim razredima (10 godina) i nastojali smo da u svakom dobnom razredu budu zastupljene najmanje po dvije zdrave i po dvije sušenjem zahvaćene inače podjednake šumske sastojine, odnosno najmanje po dva tandema. Do momenta izrade ove prethodne obavijesti obavili smo terenska snimanja (mjerenja) u 8 zdravih i 8 sušenjem zahvaćenih odjela. Budući da je obrada podataka dosta teška i komplicirana, to smo za ovu priliku obradili samo dva tandema različite starosti. Te rezultate istraživanja donosimo u ovoj obavijesti. METODA RADA Pregledom plana sječa u navedenim, sušenjem zahvaćenim, Šumarijama za 1978. i 1979. godinu izdvojili smo one zdrave i sušenjem zahvaćene odjele koji su redovito dolazili na red za sječu. Na taj smo način eliminirali subjektivni (naš) faktor i prepustili odnosnim Šumarijama da vrše sječu i izradu onako kako to one i inače rade u redovitom iskorišćivanju šuma; dakle, bez osvrta na naša istraživanja, a vodeći računa o principima najveće ekonomičnosti svoga rada. Dakako, naši uvjeti su bili da izabrana zdrava i sušenjem zahvaćena šumska sastojina (tandem) bude iste (ili približne) starosti, istog bonitetnog razreda staništa, istog obrasta u vrijeme prije sušenja i istog (ili približnog) omjera smjese vrsta drveća u sastojini kao i da se u njima podjednako gospodarilo. Nakon tako odabranih odjela otpočeli smo s mjerenjima u tim odjelima (sječinama), i to: a) Mjerenjem dužine i srednjeg promjera (bez kore) na prvom, drugom i eventualno trećem trupcu (sortimentu) od panja. Budući da kvaliteta i postotak prirasta kvalitete drvne mase dolazi najviše do izražaja u prvih debljih 10-12 m debla, to smo mjerenjima obuhvatili samo te dužine. Tako smo postupili na svakom posječenom stablu u sječini, bez obzira na prsni promjer stabla. Dakle, stabla nisu birana nego su mjerenja vršena na svim stablima u sječini; tamo gdje nismo mogli ismjeriti sva stabla, ostala su neizmjerena posječena stabla na određenoj površini odjela (sječine), a ne pojedina stabla u sječini. b) Izmjerene Sortimente pod a) procijenili smo, prema JUS-u, u kvalitetne klase i zaveli ih — s dimenzijama — u terenski manual. c) Na tanjem kraju trupca (sortimenta) izmjerili smo metrom (vrpcom) unakrsni promjer bez kore i na tim pravcima u dužini od 10 cm od kore 4 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
brojanjem smo utvrdili broj godina (godova) za koje su vrijeme tih 10 cm prirasli. d) Isto smo na tim unakrsnim pravcima na tanjem kraju trupca izbrojili po 20 posljednjih godova (od kore) i izmjerili širinu te zone što je zapremaju posljednji (20 godišnji) godovi. e) Izmjerili smo i zonu bjeljike na tim unakrsnim pravcima, zato što kod sušenjem zahvaćenih sastojina — bjeljika redovito prva počinje truliti. Stoga se ona kod preuzimanja trupaca (sortimenata) bonificira i odbija, čime se nanose goleme ekonomske štete šumskom gospodarstvu (šumariji). Kako smo u uvodu istakli obračunali smo samo dva tandema za ovu prethodnu obavijest, dok nam obrada ostalih odjela predstoji kada završimo kompletna — planom predviđena — mjerenja na terenu. Smatramo važnom spoznajom i negativnom ekonomskom posljedicom, ako sušenje hrasta signifikantno utječe na kvalitetu, a time i na vrijednost sortimenata. Sušenjem zahvaćene sastojine sporije prerastanje manjevrijednog u vredniji Sortiment. To se isto odnosi i na Sortimente iste kvalitetne klase kada se jedna te ista klasa dugo zadržava u istom vrijednosnom razredu, umjesto da prelazi, na temelju srednjeg promjera, u vredniji. Te se razlike mogu utvrditi samo kompariranjem zdrave i sušenjem zahvaćene sastojine iste starosti i istih (ili približnih) ostalih uvjeta što smo ih naprijed naveli. Time bi se riješila prva zadaća postavljena našim ciljem istraživanja. Vrijednost i postotak prirasta vrijednosti su usko vezani s prvom zadaćom našeg cilja istraživanja. Razumljivo je da su kvaliteta, a time i vrijednost prirasta, slabiji na tanjim sortimentima i sortimentima niže kvalitetne klase. To može uvjetovati i manji postotak prirasta vrijednosti. Svemu tome zajedno pogoduje sušenje hrasta, jer se ono odražava u većem udjelu tanjih sortimenata manje kvalitete. Dakle i rješenje te zadaće može se ostvariti samo kompariranjem rezultata istraživanja zdrave i sušenjem zahvaćene šumske sastojine iste starosti i istih (ili sličnih) drugih relevantnih uvjeta. U svim istraživanim Šumarijama sušenje hrasta lužnjaka nije primijećeno istodobno, nego u različita vremena odnosno raznih godina, pa nam je zbog toga bilo teško izraditi jednoobraznu metodologiju rada. Međutim, svjesni smo da bez jedinstvene metodologije rada ne mogu biti ni rezultati istraživanja komparabilni. Zato smo i mjerili 10 cm od kore na preprezima trupaca i brojali godove da bismo ustvrdili koliko je godina trebalo zdravoj, a koliko sušenjem zahvaćenoj šumskoj sastojini, odnosno sortimentima da prirastu tih 10 cm. Pošto je sušenje, u pravilu, masovnije primijećeno u posljednjih 20 godina, to smo na prerezima sortimenata također brojali posljednjih 20 godova i mjerili širinu te zone da utvrdimo koliko je ona veća u zdravim od sušenja zahvaćenih šumskih sastojina iste starosti (i istih drugih uvjeta). Taj podatak će nam, također, koristiti pri rješenju prve i druge zadaće u našem cilju istraživanja. Izuzetno važan je i podatak o širini bjeljike na prerezima sortimenata. Treba još jedanput istaći da bjeljika, u pravilu, prva počne trunuti na sortimentima iz sastojina zahvaćenih sušenjem. To se obično događa osobito kod mlađih šumskih sastojina, gdje je sloj ili omotač bjeljike relativno najširi. Ona (bjeljika) toliko naglo počne trunuti da joj često nismo mogli ni |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
godove brojati, iako su se mjerači služili povećalima (lupama) i zadiračima. Takve omotače bjeljike, što smo već istakli, kupci bonificiraju i svode dimenzije (promjere) trupaca na promjere bez bjeljike iako je šumsko gospodarstvo (šumarija) imalo troškove koji se odnose i na bjeljiku. Osobito sječu, izradu, izvoz i prevoz bjeljike s općim ili zajedničkim troškovima šumarija snosi, a kupac ih ne priznaje; to je najdirektnija ekonomska šteta uvjetovana sušenjem hrasta lužnjaka. U ovoj obavijesti tim problemom nećemo se više baviti, budući da je obrada i tih podataka dosta obimna i komplicirana, a osim toga ni terenska snimanja još nisu završena. I za rješenje treće zadaće našeg postavljenog cilja istraživanja nemamo kompletirane podatke, a niti završena sva terenska snimanja, pa ćemo i taj problem u ovom saopćenju ispustiti iz vida. Zadržat ćemo se, kako smo već istakli, samo na rezultatima snimljenim u dva tandema različite starosti, koje smo obračunali i u nastavku ih prikazujemo. REZULTATI I ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Naprijed smo istakli da smo za ovu prethodnu obavijest obračunali samo dva tandema različite starosti. Prv i tande m mjerili smo u zdravom 24b odjelu i u sušenjem zahvaćenom 25a odjelu na području Šumarije Repaš. Oba su odjela I bonitetnog razreda staništa i istih ili sličnih drugih relevantnih uvjeta koje smo već naveli. Starost zdravog odjela je 68, a sušenjem zahvaćenog 67 godina. U tim odjelima smo mjerili na dužinama trupaca od 2 do 12 m i presjecima trupaca na tanjem kraju od 15 do 50 cm po metodi rada koju smo već opisali. U zdravom odjelu smo izmjerili na 150 stabala 295 trupaca i drugih sortimenata (rudničko drvo), a u sušenjem zahvaćenom odjelu na 89 stabala 158 trupaca i drugih sortimenata (rudničko drvo). Izmjerene podatke smo obračunali i donosimo ih u tabelama 1 i 2. 7ä6. / |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 9 <-- 9 --> PDF |
7k>6. 2 Iz podataka u tabeli 1 se vidi, da je u zdravom odjelu izmjereno 43,70 m3 drvne mase i da njezina ukupna vrijednost, prema službenom cjeniku (N. N. br. 28/1978.), iznosi 30.917,84 dinara ili 707,50 dinara po 1 m3. Iz podataka u tabeli 2 se pak vidi, da je u sušenjem zahvaćenom odjelu izmjereno 29,14 m3 i da njezina ukupna vrijednost, prema istom cjeniku, iznosi 17.817,12 dinara ili 611,43 dinara po 1 m3, odnosno 13,58% manje nego u zdravom odjelu (tandemu) iako su oba odjela iste starosti. Treba istaći da su oba odjela relativno mlade šumske sastojine, u kojima se ne mogu očekivati znatniji kvalitetni skokovi. Međutim, iz podataka u tabelama 1 i 2 se pak vidi, da su se u zdravoj sastojini pojavili furnirski trupci i veći broj i količina pilanskih trupaca I kvalitetne klase, što u sušenjem zahvaćenoj šumskoj sastojini nedostaje. To znači da je sušenje usporilo prirašćivanje (debljanje) trupaca i njihovo prerastanje u vredniji cjenovni razred. U tabelama 3 i 4 prikazali smo prosječan broj godova izbrojanih na 10 cm debljine trupaca od kore na raznim dužinama (2 do 12 m) i na raznim debljinama trupaca na tanjem kraju (15 do 50 cm). Iz tih podataka se može uočiti da je u zdravoj sastojini, u prosjeku, trebalo 38,3 godine da priraste tih 10 cm, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini su trebale 42,3 godine ili 4 godine više, odnosno za toliko je ona u zaostatku iza zdrave sastojine. Posebno su zanimljivi podaci koje donosimo u tabelama 5 i 6 za te dvije šumske sastojine (tandema). Naime, u metodi rada smo istakli da smo mjerili i širinu zone (plašta) koju zapremaju 20 posljednjih godova na raznim dužinama (2 do 12 m) i na raznim debljinama trupaca na tanjim kraju (15 — 50 cm). Tim smo mjerenjima ustanovili da prosječna širina posljednjih 20 godova u zdravoj šumskoj sastojini iznosi 35,7 mm, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini 30,8 mm, dakle za 13,73% manje nego u zdravoj sastojini. I pored signifikantnih razlika između analiziranih rezultata istraživanja u relativno mladim šumskim sastojinama (tandema), koje su uvjetovane sušenjem hrasta lužnjaka — te razlike ipak nisu tako izražene kao u pri |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 10 <-- 10 --> PDF |
8 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 11 <-- 11 --> PDF |
9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 12 <-- 12 --> PDF |
bližno zrelim ili zrelim sastojinama za sječu, od kojih smo također obradili dva odjela, odnosno jedan tandem za ovu prethodnu obavijest. Kao drug i tande m uzeli smo, naime, 13a odjel starosti 125 godina i 67a odjel starosti 127 godina na području Šumarije Vrbovec. Oba su odjela na I bonitetnom razredu staništa i s ostalim istim ili sličnim uvjetima prije nego što je jedan od njih bio zahvaćen sušenjem. I u tim odjelima smo mjerili na dužinama trupaca od 2 do 12 m i presjecima trupaca na tanjem kraju od 26 do 90 cm po metodi rada koju smo već opisali. U odjelu 13a, kao zdravom, izmjerili smo na 175 oborenih stabala 292 trupca, a u sušenjem zahvaćenom 67a odjelu izmjerili smo na 108 oborenih stabala 199 trupaca. Izmjerena drvna masa u zdravom odjelu, prema tabeli 7, iznosi 487,76 m3, a njezina vrijednost — prema već navedenom cjeniku — 2,035.763,66 dinara ili 4.173,70 dinara po m3. Zäö. 7 U sušenjem zahvaćenom odjelu izmjerena drvna masa, prema tabeli 8, iznosi 225,85 m3, koje je vrijednost 563.818,66 dinara ili 2.496,43 dinara po 1 m3. Iako su obje sastojine iste sta"osti — dapače sušenjem zahvaćena je starija 2 godine — ipak joj je prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase manja za 40,19% od 1 m3 drvne mase zdrave sastojine. Ako je podatak od 40,19% zbilja uvjetovan samo sušenjem hrasta — što nam je zasad, bez kompletnijih istraživanja, teško tvrditi — onda bi to bile goleme ekonomske štete. No, ipak podaci što smo ih donijeli u tabelama 7 i 8 o količini i vrijednosti pojedinih sortimenata u oba istraživačka odjela |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— a na temelju teritorijalnog a ne stablimičnog mjerenja u odjelima, o čemu smo opširnije pisali u metodi rada — upućuju nas sa zabrinutošću na pomisao da su utvrđene razlike nastale kao posljedica sušenja hrasta lužnjaka. U prilog tome su i podaci što smo ih prikazali u tabelama 9 i 10 o prosječnom broju godina potrebnih da stabla, odnosno sortimenti prirastu (udebljaju) posljednjih 10 cm. U prilog tome su i podaci u tabelama 11 i 12 o debljinama omotača (plašta) što je u obje sastojine prirastao posljednjih 20 godina, od kako je primijećeno ozbiljnije sušenje hrasta lužnjaka. Iz tabela 9 i 10 se naime vidi da je posljednjih 10 cm u zdravoj sastojini priraslo prosječno za 44,3 godine, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini za tih 10 cm bilo je potrebno 57,0 godina ili 12,7 godina više. U tabelama 11 i 12 prikazali smo pak rezultate istraživanja u tim odjelima koji se odnose na širinu plašta (omotača) što je prirastao u posljednjih 20 godina. Kako se iz tabele 11 vidi taj je plašt u zdravoj sastojini (odjel 13a) širok 45,8 mm, a u sušenjem zahvaćenoj sastojini (odjel 67a) 35,9 mm, dakle za 21,62% manje nego u zdravoj sastojini. Kako se iz te analize rezultata istraživanja vidi postoje u oba tandema određene zakonitosti na štetu sušenjem zahvaćenih šumskih sastojina. One ukazuju na ozbiljan problem koji ne smijemo smetnuti s uma. Te zakonitosti su izrazitije kod zrelih i približno zrelih šumskih sastojina. A to je upravo ondje gdje se realizira glavnina etata šumskog gospodarstva pa su utoliko i veće štete u šumskom gospodarstvu uvjetovane sušenjem hrasta lužnjaka. Više puta smo isticali da u ovoj prethodnoj obavijesti dajemo samo dio od istraživačkog materijala. Stoga će nam, ovom prilikom, biti teško donositi zaključke. Umjesto toga dat ćemo kratak sažetak netom analiziranih rezultata istraživanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 14 <-- 14 --> PDF |
12 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 15 <-- 15 --> PDF |
13 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 16 <-- 16 --> PDF |
SAŽETAK Na temelju još nepotpunog istraživačkog materijala što smo ga od kraja 1977. godine mjerenjima prikupili u odjelima (sječinama) deset (10) karakterističnih Šumarija, što pretežno sijeku hrastovinu, došli smo do određenih rezultata. Dio tih rezultata prikazali smo u ovoj obavijesti, bez pretenzija da dajemo zaključke. Po posebnoj metodi rada koju smo izradili za ova istraživanja izmjerili smo u minule dvije (2) godine 16 odjela tj. 8 tandema različite starosti, a za ovu prvu obavijest obradili smo samo 4 odjela, tj. 2 tandema također različite starosti. U oba tandema jedna je šumska sastojina bila zdrava, a druga zahvaćena sušenjem. Obje sastojine u tandemu su iste starosti, istog bonitetnog razreda staništa i istih drugih relevantnih uvjeta (način gospodarenja, taksacionih elemenata i dr.). Konkretne obrađene šumske sastojine u ovoj prethodnoj obavijesti stare su 67 i 68 godina (prvi tandem), odnosno 125 i 127 godina (drugi tandem). U prvom tandemu smo utvrdili slijedeće: a) sušenjem zahvaćena sastojina ima za 13,58% manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine; b) zdravoj sastojini trebalo je 38,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih 10 cm (od kore), a sušenjem zahvaćenoj sastojini 42,3 godine, dakle 4 godine više; c) zdrava sastojina je posljednjih 20 godina prirasla 35,7 mm, a sušenjem zahvaćena sastojina 30,8 mm, dakle za 13,73% manje. U drugom tandemu smo pak utvrdili: a) sušenjem zahvaćena sastojina ima za 40,19% manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine; b) zdravoj sastojini trebalo je 44,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih 10 cm (od kore), a sušenjem zahvaćenoj sastojini 57,0 godina, dakle 12,7 godina više, c) zdrava sastojina je posljednjih 20 godina prirasla 45,8 mm, a sušenjem zahvaćena sastojina 35,9 mm, dakle za 21,62% manje. Istraživanjima smo uočili određene zakonitosti kojih su razlike izraženije sa starošću šumskih sastojina, a posljedice toga su goleme ekonomske štete uvjetovane sušenjem hrasta lužnjaka. SUMMARY Economic Consequences of the Dying Back of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) (Preliminary report) On the basis of the still incompleted investigation material collected since 1977 by measuring in districts (felling sites) of 10 characteristic forest offices cutting mainly oak wood, we have come to certain results. Some of them have been presented in this preliminary report without drawing any conclusions. By a special method, worked out for these particular investigations, 16 compartments, i. e. 8 tandems of different ages have been measurd. For this first report only 4 compartments, i. e. 2 tandems, also of different ages, have been |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 17 <-- 17 --> PDF |
delt with. In both tandems one stand was healthy, and the other dying back. Both tandem stands have been of the same age, same site class and same other relevant conditions (manner of silvical management, stand elements etc.). Forest stands dealt with in this preliminary report are 67 and 68 years of age (the first tandem), 125 and 127 years of age (the second tandem) respectively. In the first tandem we have established the following: a) The average value of 1 m3 wood substance in the dying back stand is by 13,58% less than in the healthy one; b) The healthy stand has required 38,3 years to reach the increment of 10 latest cm (to the bark), whereas the dying back stand has required even 42,3 years, i. e. 4 years more; c) The healthy stand has grown 35,7 mm in the last 20 years, and the dying back stand only 30,8 mm, which means 13,73% less. On the other hand in the second tandem we have established the following: a) The average value of 1 m3 wood substance in the dying back stand is by 40,19% less than in the healthy one; b) The healthy stand has required 44,3 years to reach the increment of 10 latest cm (to the bark), whereas the dying back stand has required 57,0 years, i. e. 12,7 years more; c) The healthy stand has grown 45,8 mm in the last 20 years, and the dying back stand only 35,9 mm, i. e. 21,62% less. In our investigations we noticed certain regularities, that is the older the forest stands are, the more obvious are the differences. The consequences are enormous economic losses caused by dying back of the pedunculate oak. (m) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Motiv iz područja slavonskih nizinskih hrastovih šuma (iz g. j . Međustrugovi, Šumarija Okućani) Snimio: Milan Zuber |