DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 63 <-- 63 --> PDF |
UTJECAJ KLIMATSKIH FAKTORA NA RAST I ZDRAVSTVENO STANJE NAŠIH ŠUMA Prof. dr. ZLATKO VAJDA, dipl. inž. šum. ZAGREB, Šulekova br. 8 SAŽETAK. Na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« prof. Klepac utvrdio je, da je volumni prirastsastojine hrasta lužnjaka u periodu 1962—67. bio za 10% manji nego u periodu 1950—55. Ta činjenica potakla je autora da ispita, kakav su udio u tome imali klimatski faktori. Rezultati ispitivanjaprikazani su u tabelarnom pregledu 2. U tab. 1. prikazana je korelacija između klimatskih elemenata i širine godova hrastovih stabala u šumi Žutica, (op) Šumske cenoze kao i ostali ekosistemi stoje pod jakim utjecajem klimatskih faktora. Redovno, djelovanje klimatskih činitelja u granicama njihovih normalnih prosjeka stvara za normalan rast šuma nekog područja povoljne ekološke prilike, tako da uzrasle šume stiču dovoljno otpornosti gotovo prema svim vanjskim štetnim utjecajima. Međutim, kada dođe do kraće ili čak dulje promjene klimatskih stanja, gotovo svi članovi šumske cenoze moraju rasti i razvijati se pod utjecajem jakih oscilacija klimatskih faktora, što često ne ostaje bez štetnih posljedica po njihov daljnji razvoj. Sa posljedicama oscilacije klimatskih faktora na rast i prirast drveća, te istraživanjima na tom području bavili su se mnogi istraživači iz SAD, Finske, SSSR-a, Švicarske i drugih država. U nas su započeta ta istraživanja 1948. (VAJDA), te najnovija od 1950 — 1971. (KLEPAC) te istraživanja varijacije širine godova hrastovih stabala od 1931 — 1970. god. (ŠĆUKANEC, PETRIĆ i ŠPOLJARIĆ). Iz rezultata ovih posljednjih istraživanja vidimo da je na stablima u gosp. jed. »Josip Kozarac« prosječna širina godova perioda 1946. do 1950. god. bila najveća, te je iznosila 3,24 mm, dok je širina godova u periodu od 1961 — 1965. god. bila najmanja te je iznosila samo 1,65 mm. Ova pojava je u skladu sa istraživanjima dr. D. KLEPCA, koji je ustanovio, da je volumni prirast hrastovih sastojina na pokusnim plohama u gosp. jed. »Josip Kozarac« u periodu od 1962 — 1967. godine bio prosječno 4,9 m3 po ha, a to je gotovo za 50% manji od onog u periodu od 1950 — 1955. god., kada je prosječno iznosio 9,3 m3 po ha. Ovo naglo i veliko sniženje prirasta hrastovih šuma nije samo ekonomski gubitak, već ono znači i pogoršanje njihovog zdravstvenog stanja te njihove životne otpornosti. Osobita važnost ove pojave po šumsko gospodarstvo ponukala nas je, da istražimo njene uzroke te da ustanovimo kakav su udio |