DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 63 <-- 63 --> PDF |
UTJECAJ KLIMATSKIH FAKTORA NA RAST I ZDRAVSTVENO STANJE NAŠIH ŠUMA Prof. dr. ZLATKO VAJDA, dipl. inž. šum. ZAGREB, Šulekova br. 8 SAŽETAK. Na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« prof. Klepac utvrdio je, da je volumni prirastsastojine hrasta lužnjaka u periodu 1962—67. bio za 10% manji nego u periodu 1950—55. Ta činjenica potakla je autora da ispita, kakav su udio u tome imali klimatski faktori. Rezultati ispitivanjaprikazani su u tabelarnom pregledu 2. U tab. 1. prikazana je korelacija između klimatskih elemenata i širine godova hrastovih stabala u šumi Žutica, (op) Šumske cenoze kao i ostali ekosistemi stoje pod jakim utjecajem klimatskih faktora. Redovno, djelovanje klimatskih činitelja u granicama njihovih normalnih prosjeka stvara za normalan rast šuma nekog područja povoljne ekološke prilike, tako da uzrasle šume stiču dovoljno otpornosti gotovo prema svim vanjskim štetnim utjecajima. Međutim, kada dođe do kraće ili čak dulje promjene klimatskih stanja, gotovo svi članovi šumske cenoze moraju rasti i razvijati se pod utjecajem jakih oscilacija klimatskih faktora, što često ne ostaje bez štetnih posljedica po njihov daljnji razvoj. Sa posljedicama oscilacije klimatskih faktora na rast i prirast drveća, te istraživanjima na tom području bavili su se mnogi istraživači iz SAD, Finske, SSSR-a, Švicarske i drugih država. U nas su započeta ta istraživanja 1948. (VAJDA), te najnovija od 1950 — 1971. (KLEPAC) te istraživanja varijacije širine godova hrastovih stabala od 1931 — 1970. god. (ŠĆUKANEC, PETRIĆ i ŠPOLJARIĆ). Iz rezultata ovih posljednjih istraživanja vidimo da je na stablima u gosp. jed. »Josip Kozarac« prosječna širina godova perioda 1946. do 1950. god. bila najveća, te je iznosila 3,24 mm, dok je širina godova u periodu od 1961 — 1965. god. bila najmanja te je iznosila samo 1,65 mm. Ova pojava je u skladu sa istraživanjima dr. D. KLEPCA, koji je ustanovio, da je volumni prirast hrastovih sastojina na pokusnim plohama u gosp. jed. »Josip Kozarac« u periodu od 1962 — 1967. godine bio prosječno 4,9 m3 po ha, a to je gotovo za 50% manji od onog u periodu od 1950 — 1955. god., kada je prosječno iznosio 9,3 m3 po ha. Ovo naglo i veliko sniženje prirasta hrastovih šuma nije samo ekonomski gubitak, već ono znači i pogoršanje njihovog zdravstvenog stanja te njihove životne otpornosti. Osobita važnost ove pojave po šumsko gospodarstvo ponukala nas je, da istražimo njene uzroke te da ustanovimo kakav su udio |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
u tom zbivanju imali klimatski faktori: temperatura, oborine, vlaga izražena kao Martonneov faktor, te u kojoj bi se mjeri ev. moglo očitovati i utjecati kolebanje sunčeve radijacije. Iz obrađenih klimatskih podataka Geofizičkog i Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu za stanicu Zagreb — Grič mogli smo ustanoviti, da su najveće prosječne širine godova (3,24 mm) bile u periodu 1946 — 1950. kada je i prosječni vegetacijski temperaturni index bio najveći te iznosio 19,5 C°. Prosječne širine godova u periodu od 1961 — 1965. godine bile su najmanje (1,65 mm) kada je prosječni vegetacijski temperaturni index iznosio 17,9 °C. U tom je periodu Martonneov faktor vlage bio najviši dok je u periodu najširih godova vrijednost tog faktora bila niža. U doba uskih godova bila je količina oborina za vrijeme vegetacijskih mjeseci najveća. Za vrijeme perioda uskih godova kretao se relativni broj sunčevih pjega oko minimuma, što znači da su stabla rasla u skraćenim vegetacijskim periodima što je uzrokovalo uske godove. Ovi su podaci predočeni u tablici br. 1. Sve ovo što je raspravljeno o korelaciji širine godova hrastovih stabala u šumi Žutici i klimatskih elemenata vegetacijskih perioda vremenskog razdoblja od 1931 do 1970. god. vrijedi i za korelaciju volumnog tečajnog prirasta hrastovih sastojina na pokusnim plohama u gosp. jed. »Josip Kozarac« — sa istim klimatskim elementima vegetacijskih perioda vremenskog razdoblja od 1950. do 1973. godine. Razlika je ta, što u drugom slučaju nisu razmotreni petogodišnji periodi, već su to šestogodišnji periodi. U prvom šestogodišnjem periodu od 1950. do 1955. god. volumni tekući prirast hrastovih sastojina iznosi 9,3 m3 po ha. Radi povoljne prosječne temperature vegetacijskih mjeseci tog perioda 18,5 *C, dovoljne količine oborina 393 mm i odgovarajućeg Martonneovog faktora vlažnosti 13,9 nije se mogla negativno očitovati ni relativno mala sunčeva radijacija prema čemu bi radi skraćenja vegetacijskog perioda rezultirao manji prirast. U drugom periodu od 1956 — 1961, prosječna temperatura vegetacijskih mjeseci se smanjila na 18,0 °C, prosječna visina oborina se povećala na 450 mm, a tim se povećao i faktor vlažnosti na 16, što je sve prouzrokovalo da je volumni tekući prirast u tom periodu spao na 7,6 m3 po ha. Povećana sunčeva radijacija mogla je u tom periodu povoljno djelovati te doprinijeti da se prirast nije još jače snizio. U trećem periodu od 1961 — 1976. volumni tekući prirast je gotovo za 50% manji od onog u prvo mperiodu te iznosi 4,9 m3 po ha. Prosječna temperatura vegetacijskih razdoblja tog perioda pala je na 17,9 °C, oborine su se još više povisile — te iznose 474 mm, dok je Martonneov faktor dosegao dosegao najveću vrijednost — 17,0. Sunčeva radijacija je za vrijeme tog perioda minimalna, što je sve djelovalo na skraćenje vegetacijskog perioda. Bile su to »mokr e godine « s prevlažnim i kratkim vegetacijskim periodima. Rezultat takvog lošeg ekološkog stanja morao se očitovati u jakom smanjenju tekućeg volumnog prirasta. Podaci su predočeni u tablici br. 2. Svakako da određeni postotak gubitka na prirastu potječe mjestimice i od brštenja krošanja po gusjenicama leptira. Brojkama u grafikonu prikazana razmjerno mala razlika u temperaturnim indeksima vegetacijskih perioda 1950 — 1955. i 1962 — 1967. ima biološki veliko značenje, posebno za asimilaciju i prirast drveća, kad se zna, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
da u stvaranju temperaturnih prosjeka imaju udjela i topli dani u kojima je temperatura > 25 °C. Takovih je dana u periodu 1950. do 1955. god. bilo 468, u periodu od 1956 — 1961. god. 424, a u periodu 1962 — 1967. bilo ih je samo 347, to je za 121 ili za 25% manje dana sa temp. > 25 °C od perioda 1950 — 1955. god. kada je prirast bio gotovo dvostruki. Toplih pak dana u kojima su dnevne temperature dosegle 30 °C i više, bilo je u periodu od 1950 — 1955. god. — 123, u periodu od 1956 — 1961. god. — 84, a u periodu 1962 — 1967. tek 74 ili za 40% manje nego u prvom periodu. Ova je konstatacija vrlo važna, jer znamo da transpiracija, asimilacija i rast šumskog drveća nije samo ovisan o cvijetu već i o temperaturi, čiji optimum za rast pojedinih vrsta drveća prosječno leži između 24 i 34 °C. Na veličini prirasta svakako se mora odraziti bude li za vrijeme vegetacijskih mjeseci nakon perioda — 25% ili 40°/o takovih toplih dana manje. Na temelju rezultata ovih i mnogih drugih istraživanja možemo pouzdano zaključiti, da je šumsko drveće obzirom na svoj dugi vijek i sposobnost reakcije na utjecaj vanjskih faktora pouzdan registrator klimatskih promjena, koje su se zbile u ekosistemu u kojem je ono uzraslo. Budući da je zemaljska mikroklima pod stalnim utjecajem sunčeve radijacije čiji intenzitet stvaranjem sunčevih pjega u izvjesnoj mjeri koleba, to i ciklusi tih pjega, pojavom njihovih maksima i minimuma, imaju odraz na rastu i prirastu drveća. Taj je utjecaj moguće na određeni način dokazati i evidentirati ili bar ustanoviti trend određene korelacije u koliko ga neki treći činitelj svojim jakim i duljim djelovanjem ne zastre. Zato pri istraživanjima ove vrste treba primijeniti naučnu metodu kojom, i ako neće biti moguće potpuno a ono bar donekle eliminirati treće faktore, koji bi nam mogli sakriti pravu sliku utjecaja sunčeve radijacije. Ovo vrijedi i za ostale klimatske činitelje, koji su ovisni o sunčevoj radijaciji i sa kojima ona u raznim ekološkim prilikama različito utječe na rast i prirast drveća. To proističe iz činjenice, što taj utjecaj nema u svakom ekosistemu po rast i prirast drveća jednake posljedice, jer su i klimatski kao i stanišni faktori pojedinih ekosistema različiti. Možemo reći, da ovdje imamo slučaj, da isti uzrok često stvara različite posljedice, a moguće negdje i nema nekih negativnih posljedica, ako se promjene intenziteta radijacije i odstupanja klimatskih faktora od njihovih srednjaka, kreću unutar ekoloških granica. Obzirom na promjenjivost intenziteta sunčeve radijacije i temperature, te količine vlage, koje drveće ima na raspolaganju mogu nastati određena stanja sa odgovarajućim posljedicama. Prosječna sunčeva radijacija i normalne prosječne temperaturne prilike, te povoljno stanje vlage tla i u normalno dugim vegetacijskim periodima isključivši štete od epidemijskog napadaja štetnih gljiva i insekata, odrazit će se u prirastu stabala normalnom prosječnom širinom godova. Pojačana sunčeva radijacija uz istovremeno visoke temperature te sušne periode u kojima se vlaga dulje vremena nalazi u minimumu, snizuju prirast stabala, pa se stvaraju uski godovi. U koliko uz to uslijede i epidemijski napadaji štetnih gljiva i insekata, kao golobrst gusjenica leptira, prirast pada na minimum, pojavljuju se mnogobrojna suha stabla. Pojačana sunčeva radijacija uz povišene temperature i dovoljno vlage produžuje vegetacijski period, povećava prirast drveća iznad prosječnog u 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 66 <-- 66 --> PDF |
koliko istovremeni epidemijski napadaji štetnika ovo povećanje prirasta ne zaustave kao npr. brštenje lišća po gusjenicama štetnih leptira. Mala sunčeva radijacija, niske temperature i velika vlaga, kada nastupe istovremeno i potraju dulje vremena utječu nepovoljno na prirast, jer skraćuju vegetacijski period. U koliko se u tim prilikama pojavi još i bršćenje lišća po gusjenicama leptira ili epidemija štetnih gljiva, tada se prirast godova u širinu, kao i tekući volumni prirast npr. hrastovih stabala može sniziti i za 50%. Pojačana sunčeva radijacija u području niskih temperatura, kada je temperatura činitelj minimuma (kao u polarnim krajevima i visokim planinama), gdje je dovoljno ali ne i previše vlage — može povoljno djelovati na povećanje prirasta šumskog drveća, kada se u tim područjima inače kratki vegetacijski period uslijed tih okolnosti — produlji. Ova nam zaključna razmatranja pokazuju svu složenost djelovanja klimatskih činitelja ekoloških prilika šumskih (a i drugih) područja. Tome moramo dodati da vrste tla na kome šume rastu, te promjene, koje mogu utjecajem čovjeka u šumi i tlu tijekom vremena nestati, mogu biti uzrokom još složenijih djelovanja tih činitelja ekosistema. Iz svega što smo raspravili možemo izvesti ovaj opći zaključak: Dobar rast i zdravost šuma, a tim i njihova otpornost prema štetnim činiteljima u velike je ovisna o utjecaju vrlo promjenjivih klimatskih činitelja. Pozitivni ili negativni rezultati tih promjenljivih klimatskih utjecaja na rast šuma uvjetovani su njihovim intenzitetom te vremenskim nastupima, kao i o njihovom manje ili više sinhroniziranom djelovanju, ali i o intenzitetu djelovanja pojedinih činitelja, koji zbog svoje jakosti često može potisnuti utjecaj ostalih činitelja. Za rast šuma pozitivna i dobra ekološka stanja nastaju sinhroniziranim djelovanjem klimatskih činitelja, koji po svom intenzitetu na taj rast djeluju u ekološki povoljnim granicama. Za rast šuma nepovoljne ekološke prilike stvaraju u prvom redu nastupi ekstremnih klimatskih faktora, pogotovo kada dva ili više njih nastupi istovremeno, pa se nastale prilike održe tijekom više vegetacijskih perioda. U tom slučaju opada prirast, a i otporna snaga šuma. Moramo još istaći, da u našim prilikama veće ili češće štete po rast šuma nastaju pod utjecajem ekstremno visokih temperatura i suša nego kod niskih temperatura i u prevlažnim godinama. U oba se slučaja smanjuje prirast i pojavljuju se suhari, ali u prvom se slučaju gotovo redovito priključuju i štete od insekata i požara, što se u hladnim i mokrim godinama vrlo rijetko događa. Ovim izlaganjima bila je svrha dati bar donekle uvid u složene utjecaje što ih imaju klimatski faktori na rast šuma. Posljedice tih utjecaja se obzirom na raznolikost klime pojedinih područja i sastav šumskih cenoza često vrlo razlikuju, tako da se za znanstvena klimatsko-ekološka i biološka istraživanja na tom području pruža široko polje rada.") *) Ovaj rad objavljen je i u »Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr 10, Oktober 1978. 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 67 <-- 67 --> PDF |
65 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 68 <-- 68 --> PDF |
66 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 69 <-- 69 --> PDF |
LITERATURA Erk a m o, V.: Untersuchungen über die pflanzenbiologischen und einige Folgeerscheinungen der neuzeitlichen Klimaschwankung in Finnland. Annales Botanici Societatis Zoologiee Botanize Fennice, Vanamo Tom 28 No 3. — Helsinki, 1956. Institut u Geofisico Italiano: Geofisica pura e applicata, Vol. 24, Milano, 1953. Klepac , D.: Istraživanja prirasta u hrastovim šumama, koje se suše. -— Zavod za istraživanja u šumarstvu, Zagreb, 1974. Klimetzek , D.: Insektenvermehrungen und Sonnenflecken, Forstwirssentschaftliches Centralblatt Hamburg und Berlin, H. 4, 1976. 01 en in, C. M.: Radial´nyj prirast sosny v sfagnoyh sosnjakah v svjazi s vekovymi solnecymi ciklami, Lesovodenie, Moskva, 2, 1976. Petrić, D., Š ć u k a n e c, V., Š p o 1 j a r i ć, Z.: Anatomske i tehnološke promjene drva hrasta u odnosu na parcijalnu i totalnu defolijaciju. — Zavod za istrživanja u šumarstvu, Zagreb, 1974. R u d 1 o f f, H.: Die Schwankungen und Pendelungen des Klimas, Braunschweig — Freiburg, 1976. Vajda , Z.: Utjecaj klimatskih činilaca na pojave sušenja hrastovih šuma. — Zavod za istraživanj u šumarstvu, Zagreb, 1974. Waldmeier , M.: The Sunspot — Activity in the Years 1610 — 1960, Zürich, 1961. Summary The Influence of Climatic Factors on the Growth and State of Health of our Forests On the experimental area in the Josip Kozarac management unit, Professor Klepac confirmed that the growth volume of the stand of pedunculate oak during the period 1962-67 was 50 percent less than during the period 1950-55. This finding caused the author to investigate the role of climatic factors in this occurrence. The results of this investigation are presented in Table 2. In Table 1, the correlation betwen climatic elements and the ring widths of the oaks in Žutica Forest is presented. |