DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 66     <-- 66 -->        PDF

koliko istovremeni epidemijski napadaji štetnika ovo povećanje prirasta ne
zaustave kao npr. brštenje lišća po gusjenicama štetnih leptira.


Mala sunčeva radijacija, niske temperature i velika vlaga, kada nastupe
istovremeno i potraju dulje vremena utječu nepovoljno na prirast, jer
skraćuju vegetacijski period. U koliko se u tim prilikama pojavi još i
bršćenje lišća po gusjenicama leptira ili epidemija štetnih gljiva, tada se prirast
godova u širinu, kao i tekući volumni prirast npr. hrastovih stabala
može sniziti i za 50%.


Pojačana sunčeva radijacija u području niskih temperatura, kada je
temperatura činitelj minimuma (kao u polarnim krajevima i visokim planinama),
gdje je dovoljno ali ne i previše vlage — može povoljno djelovati na
povećanje prirasta šumskog drveća, kada se u tim područjima inače kratki
vegetacijski period uslijed tih okolnosti — produlji.


Ova nam zaključna razmatranja pokazuju svu složenost djelovanja klimatskih
činitelja ekoloških prilika šumskih (a i drugih) područja. Tome moramo
dodati da vrste tla na kome šume rastu, te promjene, koje mogu utjecajem
čovjeka u šumi i tlu tijekom vremena nestati, mogu biti uzrokom još
složenijih djelovanja tih činitelja ekosistema.


Iz svega što smo raspravili možemo izvesti ovaj opći zaključak: Dobar
rast i zdravost šuma, a tim i njihova otpornost prema štetnim činiteljima
u velike je ovisna o utjecaju vrlo promjenjivih klimatskih činitelja. Pozitivni
ili negativni rezultati tih promjenljivih klimatskih utjecaja na rast šuma
uvjetovani su njihovim intenzitetom te vremenskim nastupima, kao i o
njihovom manje ili više sinhroniziranom djelovanju, ali i o intenzitetu djelovanja
pojedinih činitelja, koji zbog svoje jakosti često može potisnuti
utjecaj ostalih činitelja.


Za rast šuma pozitivna i dobra ekološka stanja nastaju sinhroniziranim
djelovanjem klimatskih činitelja, koji po svom intenzitetu na taj rast djeluju
u ekološki povoljnim granicama. Za rast šuma nepovoljne ekološke prilike
stvaraju u prvom redu nastupi ekstremnih klimatskih faktora, pogotovo
kada dva ili više njih nastupi istovremeno, pa se nastale prilike održe tijekom
više vegetacijskih perioda. U tom slučaju opada prirast, a i otporna
snaga šuma. Moramo još istaći, da u našim prilikama veće ili češće štete
po rast šuma nastaju pod utjecajem ekstremno visokih temperatura i suša
nego kod niskih temperatura i u prevlažnim godinama. U oba se slučaja
smanjuje prirast i pojavljuju se suhari, ali u prvom se slučaju gotovo redovito
priključuju i štete od insekata i požara, što se u hladnim i mokrim
godinama vrlo rijetko događa.


Ovim izlaganjima bila je svrha dati bar donekle uvid u složene utjecaje
što ih imaju klimatski faktori na rast šuma. Posljedice tih utjecaja se obzirom
na raznolikost klime pojedinih područja i sastav šumskih cenoza
često vrlo razlikuju, tako da se za znanstvena klimatsko-ekološka i biološka
istraživanja na tom području pruža široko polje rada.")


*) Ovaj rad objavljen je i u »Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr 10,
Oktober 1978.


64