DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ŠUMARSTVO STRANIH ZEMALJA ŠUMARSTVO U KINI Joso Gračan Šumarski institut — Jastrebarsko UVOD Na osnovi programa znanstveno-tehničke suradnje, boravio sam na studijskom putovanju u NR Kini u vremenu od 18. svibnja do 8 lipnja 1979. godine. NR Kina je smještena u istočnom dijelu Azije uz zapadnu obalu Pacifičkog ocean,a. Na površini od oko 9,6 miliona km2 živi 50 različitih nacionalnosti u ukupnom broju od 900 miliona stanovnika. Poznato je još iz prošlosti da je ktt neski doprinos razvoju ljudske civilizacije velik. Kineski narod ima dugu historiju i slavnu prošlost. Kina je ogromna zemlja s velikim promjenama prirodnog ambijenta. Bilo da se putuje južno (prema Pekingu ili Šangaju), sjeveroistočno (Šenjang) prema vrlo lijepim planinskim masivima Himalaja ili da plovite glasovitim rijekama Jangce i Žutom rijekom, može se vidjeti bezbroj lijepih kulturnih relikata. Kina je vrlo interesantna zemlja i u šumarskom pogledu. Ukupna površina šuma iznosi 7°/» od cjelokupno površine, a prema izjavama odgovornih ljudi godišnja pošumljavanja u Kini iznose i do 10 miliona hektara. Na kraju uvodnog dijel,a treba istaći vrlo dobar program studijskog boravka kako u stručnom tako i u organizacionom pogledu. REALIZACIJA PROGRAMA STUDIJSKOG BORAVKA Studijsko je putovanje u NR Kinu realizirano je u vremenu od 18. svibnja do 8. lipnja 1978. godine. Programom su bila obuhvaćena slijedeća područja: oplemenjivanje šumskog drveća, uzgoj i zaštita šuma, ishrana šumskog drveća, rasadnička proizvodnja, organizacija znanstvenoistraživačkog rada kao i sistem školovanja stručnih šumarskih kadrova. Program je realiziran u Pekingu (Savezni institut za šumarstvo) te u provincijama HEILONGJIANG (Harbin, glavni grad) i KWANGTUNG (Canton, glavni grad). Glavni je dio studijskog putovanja realiziran u provinciji HEILONGJAING, u 4 okruga: BIE LI, HUA NUN, FANG LIN i DAI LING. OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA Rad na oplemenjivanju šumskog drveća se nije razvijao onim tempom kako su oni željeli. Intenzivniji znanstvenoistraživački rad iz ovog područja počeo je početkom pedesetih godina (1949.), odmah nakon oslobođenja, da bi posljednjih desetak godina uslijed aktivnosti »četvorke« bio znatno usporen. Prema izjavama |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 83 <-- 83 --> PDF |
gotovo svih stručnjaka »četvorka« je svojim djelovanjem nanesla velike štete i u šumarstvu. Radi boljeg razumjevanja, navodimo da se ovi podaci uglavnom odnose na provincije HEILONGJIANG i KWANTUNG. U tim provincijama dolaze ove crnogorične vrste šumskog drveća: korenski bor (Pinus koraensis), Picea jesonensis, koreanska smreka (Picea koraiensis), mongolski obični bor (.Pinus silvesteris var. mongolica), dahurski ariš (Larix dahurica), Larix olgensis, Pinus ponderosa (vrlo neznatno), Pinus massoniana, Abies nephrolepis i druge. Od listača navodimo samo neke: brijestovi (Ulmus sp.), topole, (Populus sp.), paulovnia (Paulownia sp.), eukaliptusi (Eucalyptus sp.), bambus, breze (Betula sp.), hrastovi (Quercus sp.) i druge. Sada se intenzivno radi na izlučivanju sjemenskih baza (masovna selekcija), i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža (individualna selekcija). Ove su radove započeli 1960. godine, da bi ih intenzivnije nastavili poslije 1971. godine. Klonskih sjemenskih plantaža imaju 1400 ha (SR Hrvatska 23 ha), i to od ovih vrsta: ariš, koreanski bor, obični bor, kunindamia, mandžurski orah, jasen, te felodendron. Za osnivanje ovih sjemenskih plantaža odabrali su 3600 plus stabala. Od nekih sjemenskih plantaža (osnovanih 1960. godine) sada dobivaju sjeme (kuningamia). Što se tiče uroda sjemena u sjemenskim plantažama oni nisu u potpunosti zadovoljni (urod je nizak ili ga nema). Gotovo da je identična situacija u Evropi. Radi toga su počeli istraživati kako povećati urod sjemena u plantažama. Započeli su s radovima na istraživanju stimulacije cvatnje i plodonošenja, te sprečavanju rasta klonova u visinu. Kod selekcije brzorastućih vrsta cilj im je bio odabiranje stabala radi povećanja volumnog prirasta i oblika debla. Jedan od glavnih zadataka na kome sada rade iz ovog područja je organizacija sakupljanja kvalitetnog šumskog sjemena. Što se tiče introdukcije stranih vrsta drveća, počeli su pred 30 godina s unašanjem dva bora iz USA (Pinus taeda i Pinus elliottii). Usporedo s osnivanjem sjemenskih plantaža radili su na osnivanju tzv. potomstva od napred spomenutih vrsta. Ta su istraživanja gotovo napustili. Vrlo su intenzivno radili na oplemenjivanju šumskog drveća putem hidridizacije. Radili su na međuvrsnom križanju između Larix dahurica x Larix leptolepis. Ustanovili su da je hibrid između ove dvije vrste u prirastu bolji od roditelja za oko 35°/» i otporniji na hladnoću oko IP/o, dok je hibrid Larix leptolepis x Larix dahurica 40°/o bolji u prirastu i 9°´« u otpornosti na hladnoću od oba roditelja. Larix leptolepis (japanski ariš) je oko 70D/o otporniji na hladnoću od Larix dahurica. Upravo rade na programu osnivanja hibridne sjemenske plantaže, ujedno rješavajući pitanje vremenske razlike u cvatnji od ove dvije vrste. Treba napomenuti, da je dobar dio stručnih rasprava i diskusija vođen oko ovog problema gotovo za sve vrijeme trajanja studijskog putovanja. Veliki dio programa na hidridizaciji se odnosi na topole. U dosadašnjim istraživanjima su ustanovili da je najbolja kombinacija križanja: Populus simonii x Populus nigra (u provinciji HEILONGJAING). Dobre su se pokazale i ove kombinacije križanja: Populus pseudosimonii x P.pyramidalis Populus canadensis x P.cathayana Populus pyramidalis x P.cathayana Populus pyramidalis x P.nigra |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Hibrid iz kombinacije Populus pyramidalis x Populus nigra ne ugiba od hladnoće u sjevernim predjelima, podnosi temperaturu i do — 45«C. Prema njihovom mišljenju postoji i bolja kombinacija križanja, no ona je još u fazi istraživanja. Također rade i na istraživanju klonova topola iz Italije, ali u južnim provincijama. Kod rada s topolama započeli su s haploidnim oplemenjivanjem (kultura tkiva — stanice). Ustanovili su da je lakše dobiti haploid kod vrsta koje imaju broj kromosoma manji od 19, nego kod vrsta čiji je broj kromosoma veći. Do. sada su uzgojili oko 300 haploidnih biljaka, od kojih su neke vrlo dobre, a neke dosta slabe. GOSPODARENJE ŠUMAMA (uzgoj, zaštita, unapređivanje i iskorištavanje) U ovim se provincijama gospodari s prirodnim šumama i umjetno osnovanim kulturama. Karakteristično je za područje provincije HEILONGJIANG (a možda i za cijelu Kinu) da gospodarenja šumama gotovo nije ni bilo do 1949. godine u evropskom smislu. Područje kotara BIE LI zauzimale su početkom 20. stoljeća prirodne mješovite šume koreanskog bora i smreke, da bi to područje nakon toga Japanci posjekli do čista. Poslije oslobođenja (1949.) započeo je intenzivan rad na sječi, pošumljavanju i uređivanju šuma. Kod sječe imaju dosta problema s obnovom koreanskog bora bilo da se pošumljavanje vrši prirodnim ili umjetnim putem. Koreanski bor se vrlo teško obnavlja, budući da do starosti od 5 godina raste vrlo sporo. U to vrijeme naraste u prosjeku oko 5 cm za to vrijeme propadne i do 50Vi> mladih biljaka. U vremenu od 6—10 godina starosti raste prosječno´ 20—25 cm, a poslije tog vremena vrlo intenzivno prirašćuje u visinu. Ovaj bor u kasnijoj dobi raste brže i od ariša, koji u mladosti vrlo brzo raste. Ustanovljeno je da koreanski bor u mladosti podnosi zasjenu. U ovom je području početak vegetacije u travnju, a najintenzivniji rast je u lipnju. Koreanska smreka se ponaša slično kao bor. Ariš (Larix dahurica) se vrlo lako obnavlja prirodno i umjetno. On vrlo intenzivno raste od svibnja do kolovoza. U svibnju i lipnju su prosječne temperature oko 14—180C, noću je temperatura tla u to vrijeme oko 5<>C pa raste brže danju nego noću. Dokazano je da ariš raste vrlo brzo kod temperature 10—150C i relativne vlage od 80—100»/». Došli su do zaključka da je u ovim šumama najpogodnija preborna sječa. Ustanovili su da je kod prvog prebiranja najbolje ako se posiječe 30—40»/o. Ophodnjica iznosi 20 godina. Proveli su prorede na velikim površinama, naročito u kulturama gdje imaju vrlo dobre rezultate. Na terenu postoji vrlo velik broj pokusnih ploha na kojima su izvršene prorede različitog intenziteta. Prve prorede provode se u starosti od 13—15 godina a daljnje u razmaku od 5 godina. Uporedo s ovim istraživanjem rade i na istraživanjima najpovoljnije šumske mehanizacije za radove na privlačenju i prijevozu drvnih sortimenata. Sječa se vrši motornim pilama kineske proizvodnje. Kao rijetkost navodimo da su u tom području šumski r,adnici žene, što kod nas i drugdje u svijetu nije uobičajeno. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Kako je već u uvodu naglašeno umjetna su pošumljavanja u NR Kini vrlo velika, od toga na ariš otpadaju najveće površine. U početku su sadili po 1 h,a od 7000—9000 biljaka. Nakon provedenih pokusa s proređivanjem došli su do zaključka da je najpovoljnija gustoća sadnje oko 3300 biljaka po 1 ha. Umjetna pošumljavanja koja vrše šumarske organizacije u ove dvije provincije iznose 340.000 ha (200.000 ha u provinciji HEILONGJIANG a 140.000 ha u provinciji KWANGTUNG). Postoje još i pošumljavanj,a koja vrše same komune (mahom listače) uz puteve i željezničke pruge (drvoredi). Godišnje se u ovim provincijama proizvode vrlo velik broj biljaka za umjetna pošumljavanja. Ova se pošumljavanja uglavnom vrše s biljkama starim 1 ili 2 godine. Biljke ariša se uzgajaju 1 godinu u rasadniku, mongolskog bora 2 godine, koreanskog bor.a 2—3 godine (bez presadnje), a ostale vrste 2 godine. Visina je biljaka kod pošumljavanja ispod 15 cm. Kod proizvodnje u rasadniku upotrebljavaju herbicide radi sprečavanja korova (atrazin, sim,azin i druge). Prilikom obilaska rasadnika na terenu ustanovljeno je da se proizvodnji bilj,aka ne primjenjuju mineralna gnojiva. U rasadničkoj proizvodnji se uglavnom služe iskustvom. Prosječno po 1 m! gredice proizvedu ariša 550 komada, mongolskog bora 500 komada, a koreanskog bora 350 komada. Biljke se ne presađuju. Kapaciteti rasadnika se kreću od 20—40 milion,a biljaka različitih vrsta. Površina je rasadnika uglavnom oko 20—40 ha. Rasadnici su vrlo uredni i čisti od korova. Proizvodnja sadnica uglavnom je mehanizirana, iako se i dobar dio proizvodnje odvija radnom snagom (sjetva, sjemena, pljevljenje biljaka i drugi r,adovi). Prema informaciji dobivenoj na Šumarskoj akademiji u Harbinu, oni proizvedu oko 1 milijardu biljaka godišnje, od čega 250 miliona Hstača, i 750 miliona četinjača. Ukupna je površin,a rasadnika 44.000 ha, što iznosi oko l°/o šuma u ovoj provinciji. Šumsko sjeme uglavnom potječe iz sjemenskih baza, sjemenskih plantaža te 3*/» od plus stabala. Nemaju dovoljne količine sjemena mongolskog bora i ariša, te rade na rješavanju toga pitanja putem osnivanja sjemenskih plantaža. Osim toga im,aju problema s uskladištenjem šumskog sjemena. Postoje tri tipa: sjeme koje vrlo lagano gubi klijavost (topole, vrbe, brijest, breze), sjeme s kratkom dormantnosti (ariš, mongolski bor, smreka, jela), te sjeme s dugom dorm,antnosti (korenski bor, mandžurski jasen, mandžurska lipa). Ovdje se radi o sadržaju vlage u sjemenu, koja kod prve grupe sjemena iznosi 5—6´%>, druge grupe 6—HP/o, a treće 12—16%, te se za sjetvu treba različito pripremiti. Rade n,a ispitivanju klijavosti sjemena primjenom X- zraka, a započeli su i laserskim metodama. Što se tiče fiziologije i ishrane biljaka, rade dosta na istraživanju fotosinteze, specijalno kod Larix dahurica. Prema njihovim iskustvima ova se istraživanja lakše provode kod četinjača nego listača. U ishrani bilja su započeli s istraživanjem sadržaja hraniva u tlu i iglicama. U oblasti zaštite šuma treba istaći da je protupožarna služba vrlo dobro organizirana. Gotovo na svakom po površini većem šumskom području postoji osmatrački toranj i posebna grupa radnika za osmatranje. Oni s ponosom ističu da gotovo nisu imali velikog šumskog požara od 1949. godine. U borbi protiv štetnih insekata i bolesti do 1973. godine su upotrebljavali kemijska sredstva. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— Peštersku visoravan radi upoznavanja s rezultatima rada Savezne omladinske radne akcije na pošumlj.avanju goleti, gdje su radovi izvođeni u ljetnim mjesecima sa sadnicama s obloženim korjenovim sistemom »Koparfors« i modifikovanim »Kopafors« sistemom. U toku 1978. g. pošumljeno je ovim sistemom sadnicama 1.005 ha, a 1979. g. 1.009 b,a. Uspjeh pošumljavanja, mjereći na osnovu broja preživljenih sadnica na kraju 1979. g., kao drugog vegetativnog perioda, iznosio je 96—100%. Posebno impresionira startni rast zasađenih biljaka crnog bora, bijelog bora, smrče i ariša. Opšti utisak koji rezultira iz ovog kratkog perioda razvoja podignutih kultura je takođe impresivan, i ,ako nije bilo dovoljno vremena da se objekti stručnije i detaljnije analiziraju; — izvanredne sastojine smrče na planini Golij.a, gdje su locirana ogledna polja Šumarskog fakulteta u Beogradu. Vođena je također diskusija o problemu obnavljanja čistih smrčevih sastojin,a u ovom i drugim područjima; — G. j . »Kovilje — Rabrovica«, radi pregleda radova na rekonstrukciji dedegradiranih šuma, s kojima gazduje ŠPIK »Ivanjica« u Ivanjici. Pregledani su vrlo bujni zasadi smrče, ariša i brzorastućih četinara, koji se podižu na sječinama degradiranih šum,a. Na sastanku Sekcije uzgajivača šuma u SR Crnoj Gori vođena je vrlo plodna diskusija i utvrđeni načelni stavovi o problemu gajenj,a i gazdovanja šumama Crne Gore, a posebno o problemu gazdovanja čistim bukovim šumama. Konstatovano je da obim pošumljavanj,a goleti i melioracija degradiranih šumama postupkom biološke rekonstrukcije bilježi trend rasta naročito u onim Republikama, gdje zajednica izdvaja sredstva i participira s nepovratnim sredstvima u troškovima navedenih radova, kao što je slučaj, na primjer, u SR Srbiji. Također je konst;atovano, da u pojedinim Republikama postoje različiti oblici stimulisanja i obaveznosti izvođenja ovih radova, pa bi bilo potrebno da članovi sekcije iz svake Republike pripreme iscrpan prikaz načina stimulisanja i podstiqanja navedenih akcija pošumljavanja i melioracije degradiranih šuma. Sekcija ocjenjuje, da je neophodno da se utvrde najefikasniji oblici finansiranja biološke, rekonstrukcije degr,adiranih šuma, za koju je pored ekonomskih aspekata zainteresovano šumarstvo kao privredna oblast, a također i društvo u cjelini sa stanovišta zaštite i unapređenja čovjekove sredine. Na posljednjem sastanku Sekcije u SR Srbiji, vođen,a je vrlo plodna diskusija i razmotrena pitanja po referatima iz oblasti organizovanja samoupravnih interesnih zajednica za šumarstvo i njihovog uticaja na unapređivanje šuma i šumskog fonda u SR Srbiji i iz problematike angažovanja sredstava Republike za pošumljavanje goleti i melioraciju degradiranih šuma infrastrukturnog karaktera. Još u oktobru 1977. g. Sekcija je zaključila na svojoj sjednici u Šumarskom institutu u Jastrebarskom da n,a žalost uzgojni radovi na njezi šuma opadaju i po obimu i po kvalitetu, i da je kod šumara — uzgajivača nastupila neka nezainteresiranost u mnogim OOUR-a šumarstv.a za uzgojne radove. Također je na istom sastanku zaključeno da se uzgajivači trebaju boriti protiv čistih sječa na velikim površinama, da se zalažu po Republikama i Pokrajinama za bolju propagandu uzgojnih radova i da svi naučni radnici iz oblasti uzgajanja šuma trebaju redovno da objavljuju n,a popularan, jednostavan i pristupačan način rezultate svojih istraživanja, kako u stručnim časopisima tako i u listovima šumarskih organizacija u kojima r.ade ili s kojima sarađuju. S6 |