DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 83 <-- 83 --> PDF |
gotovo svih stručnjaka »četvorka« je svojim djelovanjem nanesla velike štete i u šumarstvu. Radi boljeg razumjevanja, navodimo da se ovi podaci uglavnom odnose na provincije HEILONGJIANG i KWANTUNG. U tim provincijama dolaze ove crnogorične vrste šumskog drveća: korenski bor (Pinus koraensis), Picea jesonensis, koreanska smreka (Picea koraiensis), mongolski obični bor (.Pinus silvesteris var. mongolica), dahurski ariš (Larix dahurica), Larix olgensis, Pinus ponderosa (vrlo neznatno), Pinus massoniana, Abies nephrolepis i druge. Od listača navodimo samo neke: brijestovi (Ulmus sp.), topole, (Populus sp.), paulovnia (Paulownia sp.), eukaliptusi (Eucalyptus sp.), bambus, breze (Betula sp.), hrastovi (Quercus sp.) i druge. Sada se intenzivno radi na izlučivanju sjemenskih baza (masovna selekcija), i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža (individualna selekcija). Ove su radove započeli 1960. godine, da bi ih intenzivnije nastavili poslije 1971. godine. Klonskih sjemenskih plantaža imaju 1400 ha (SR Hrvatska 23 ha), i to od ovih vrsta: ariš, koreanski bor, obični bor, kunindamia, mandžurski orah, jasen, te felodendron. Za osnivanje ovih sjemenskih plantaža odabrali su 3600 plus stabala. Od nekih sjemenskih plantaža (osnovanih 1960. godine) sada dobivaju sjeme (kuningamia). Što se tiče uroda sjemena u sjemenskim plantažama oni nisu u potpunosti zadovoljni (urod je nizak ili ga nema). Gotovo da je identična situacija u Evropi. Radi toga su počeli istraživati kako povećati urod sjemena u plantažama. Započeli su s radovima na istraživanju stimulacije cvatnje i plodonošenja, te sprečavanju rasta klonova u visinu. Kod selekcije brzorastućih vrsta cilj im je bio odabiranje stabala radi povećanja volumnog prirasta i oblika debla. Jedan od glavnih zadataka na kome sada rade iz ovog područja je organizacija sakupljanja kvalitetnog šumskog sjemena. Što se tiče introdukcije stranih vrsta drveća, počeli su pred 30 godina s unašanjem dva bora iz USA (Pinus taeda i Pinus elliottii). Usporedo s osnivanjem sjemenskih plantaža radili su na osnivanju tzv. potomstva od napred spomenutih vrsta. Ta su istraživanja gotovo napustili. Vrlo su intenzivno radili na oplemenjivanju šumskog drveća putem hidridizacije. Radili su na međuvrsnom križanju između Larix dahurica x Larix leptolepis. Ustanovili su da je hibrid između ove dvije vrste u prirastu bolji od roditelja za oko 35°/» i otporniji na hladnoću oko IP/o, dok je hibrid Larix leptolepis x Larix dahurica 40°/o bolji u prirastu i 9°´« u otpornosti na hladnoću od oba roditelja. Larix leptolepis (japanski ariš) je oko 70D/o otporniji na hladnoću od Larix dahurica. Upravo rade na programu osnivanja hibridne sjemenske plantaže, ujedno rješavajući pitanje vremenske razlike u cvatnji od ove dvije vrste. Treba napomenuti, da je dobar dio stručnih rasprava i diskusija vođen oko ovog problema gotovo za sve vrijeme trajanja studijskog putovanja. Veliki dio programa na hidridizaciji se odnosi na topole. U dosadašnjim istraživanjima su ustanovili da je najbolja kombinacija križanja: Populus simonii x Populus nigra (u provinciji HEILONGJAING). Dobre su se pokazale i ove kombinacije križanja: Populus pseudosimonii x P.pyramidalis Populus canadensis x P.cathayana Populus pyramidalis x P.cathayana Populus pyramidalis x P.nigra |