DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 86     <-- 86 -->        PDF

— Peštersku visoravan radi upoznavanja s rezultatima rada Savezne omladinske
radne akcije na pošumlj.avanju goleti, gdje su radovi izvođeni u ljetnim
mjesecima sa sadnicama s obloženim korjenovim sistemom »Koparfors« i modifikovanim
»Kopafors« sistemom. U toku 1978. g. pošumljeno je ovim sistemom
sadnicama 1.005 ha, a 1979. g. 1.009 b,a. Uspjeh pošumljavanja, mjereći na osnovu
broja preživljenih sadnica na kraju 1979. g., kao drugog vegetativnog perioda,
iznosio je 96—100%. Posebno impresionira startni rast zasađenih biljaka crnog
bora, bijelog bora, smrče i ariša. Opšti utisak koji rezultira iz ovog kratkog perioda
razvoja podignutih kultura je takođe impresivan, i ,ako nije bilo dovoljno
vremena da se objekti stručnije i detaljnije analiziraju;
— izvanredne sastojine smrče na planini Golij.a, gdje su locirana ogledna
polja Šumarskog fakulteta u Beogradu. Vođena je također diskusija o problemu
obnavljanja čistih smrčevih sastojin,a u ovom i drugim područjima;
— G. j . »Kovilje — Rabrovica«, radi pregleda radova na rekonstrukciji dedegradiranih
šuma, s kojima gazduje ŠPIK »Ivanjica« u Ivanjici. Pregledani su
vrlo bujni zasadi smrče, ariša i brzorastućih četinara, koji se podižu na sječinama
degradiranih šum,a.
Na sastanku Sekcije uzgajivača šuma u SR Crnoj Gori vođena je vrlo plodna
diskusija i utvrđeni načelni stavovi o problemu gajenj,a i gazdovanja šumama
Crne Gore, a posebno o problemu gazdovanja čistim bukovim šumama. Konstatovano
je da obim pošumljavanj,a goleti i melioracija degradiranih šumama postupkom
biološke rekonstrukcije bilježi trend rasta naročito u onim Republikama,
gdje zajednica izdvaja sredstva i participira s nepovratnim sredstvima u
troškovima navedenih radova, kao što je slučaj, na primjer, u SR Srbiji. Također
je konst;atovano, da u pojedinim Republikama postoje različiti oblici stimulisanja
i obaveznosti izvođenja ovih radova, pa bi bilo potrebno da članovi sekcije
iz svake Republike pripreme iscrpan prikaz načina stimulisanja i podstiqanja
navedenih akcija pošumljavanja i melioracije degradiranih šuma. Sekcija
ocjenjuje, da je neophodno da se utvrde najefikasniji oblici finansiranja biološke,
rekonstrukcije degr,adiranih šuma, za koju je pored ekonomskih aspekata zainteresovano
šumarstvo kao privredna oblast, a također i društvo u cjelini sa stanovišta
zaštite i unapređenja čovjekove sredine.


Na posljednjem sastanku Sekcije u SR Srbiji, vođen,a je vrlo plodna diskusija
i razmotrena pitanja po referatima iz oblasti organizovanja samoupravnih
interesnih zajednica za šumarstvo i njihovog uticaja na unapređivanje šuma i
šumskog fonda u SR Srbiji i iz problematike angažovanja sredstava Republike
za pošumljavanje goleti i melioraciju degradiranih šuma infrastrukturnog karaktera.
Još u oktobru 1977. g. Sekcija je zaključila na svojoj sjednici u Šumarskom
institutu u Jastrebarskom da n,a žalost uzgojni radovi na njezi šuma opadaju i
po obimu i po kvalitetu, i da je kod šumara — uzgajivača nastupila neka nezainteresiranost
u mnogim OOUR-a šumarstv.a za uzgojne radove. Također je
na istom sastanku zaključeno da se uzgajivači trebaju boriti protiv čistih sječa na
velikim površinama, da se zalažu po Republikama i Pokrajinama za bolju propagandu
uzgojnih radova i da svi naučni radnici iz oblasti uzgajanja šuma trebaju
redovno da objavljuju n,a popularan, jednostavan i pristupačan način rezultate
svojih istraživanja, kako u stručnim časopisima tako i u listovima šumarskih
organizacija u kojima r.ade ili s kojima sarađuju.


S6