DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Od naročitog je značaja zaključak, koji je donosila Sekcija uzgajivača na svim svojim sjednicama a naročito na posljednje dvije sjednice u SR Crnoj Gori i SR Srbiji i to: — Sastanci Sekcije za uzgajanje šuma treba biti i dalje radnog karaktera, a nikako forumskog oblika ili oblika simpozijuma s mnogo referata, — rad Sekcije treba tako programirati da se ostvare čvršći kontakti sa stručnjacima iz prakse i 4a se s njima zajednički raspravlja, dok se ne dođe do rješenja nekog problema od interesa za operativu, — stručnu javnost treba češće informisati o radu Sekcije i njenim zaključcima preko stručnih šumarskih časopisa svih Republik^ i drugih glasila, — svi članovi Sekcije treba da se aktivnije uključuju u rasprave o samoupravnom organizovanju u oblasti šumarstva u cilju iznalaženja najboljih rješenja pri obezbeđivanju sredstava, unapređivanju šuma u cilju proširenja areala šuma i unapređivanju biološke reprodukcije u šumarstvu, — potrebno je također povećati aktivnost svih članova Sekcije uzgajivača na sagledavanju metoda uzgajanja šuma, u sklopu gazdovanja šumama, u cilju provođenja u produktivnije oblike šuma s aspekta izbora najpovoljnijih metoda njege i prirodnog obnavljanja šuma, — od posebnog je značaja za organizacije koje gazduju šumama da detaljno razmotre probleme biološko — ekonomskih efekata upotrebe sadnica s b,aliranim korjenom pri pošumljavanju, u odnosu na klasične sadnice s golim korijenovim sistemom, a također i pitanje izbora optimalnih metoda i tehnologije rekonstrukcije degradir.anih visokih i izdanačkih šuma, na svakom staništu. Na posljednjoj sjednici Sekcije uzgajivača šuma, koja je održana od 25—27. XI 1979. g. u SR Srbiji, zaključeno je da slijedeći sastanak bude u SR Bosni i Hercegovini i za koordinatora r,ada Sekcije izabran je Dr Živorad Radovano v i ć iz Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Dr Živorad Radovanović, dipl. inž. šum. — naučni savjetnik, Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 88 <-- 88 --> PDF |
u ovom poglavlju razradio genetičku specifičnost i kemijski sastav nukleinskih kiselina, strukturu i svojstva DNK, replikaciju, mutaciju gena, funkciju gen,a, analizu strukture gena, determinaciju fenotipa i ulogu gena u kromosomskom genetičkom sistemu. XI Genetske osnove ontogeneze. Ovdje je prikazana genetička kontrola moriofiziološke diferencijacije, genetička kon trola proces^ metabolizma, priroda veze između gena i biokemijskih reakcija, on togenetska adaptacija te ekspresivnosti i penetrabilnost gena. XII Genetika populacija i genetičke osnove evolucije. Prvo je prikazana genetička ravnoteža populacije a zatim faktori koji ruše tu ravnotežu. Iza toga opisan je nast.anak vrsta mikro—evolucija te specijacija i opći broj vrsta formiranih tokom organske evolucije od nastanka života na zemlji. XIII Literatura B. Oplemenjivanje biljaka XIV poglavlje predstavlja uvodni dio u oplemenjivanje biljaka u kojem se govori o promjenama u prirodi pod utjecajem čovjeka, etapama u r.azvoju oplemenjivanja biljaka, značaju oplemenjivanja biljaka za šumarstvo i pejsažnu arhitekturu, zadacima i metodama oplemenjivanja šumskih i ukrasnih biljaka. XV Polazni materijal. U ovom poglavlju prikazana je genetička varijabilnost populacija šumskog i ukrasnog drveća i grmljia, paralelne (homologne serije nasljedne promjenljivosti, introdukcija polaznog materijala, princip osnivača populacije, odnos introduciranog polaznog materijala prema ekološkim faktorima okoline, važnost poznavanja mikrosistematike polaznog materijala za proces oplemenjivanja biljaka. XVII Oplemenjivanje hibridizacijom, obuhvaća intraspecies hibridizaciju, ulogu inbreedinga u ostvarivanju perspektivnih unutarvrsnih križanja, heterozis, udaljenu hibridizaciju, karakteristike potomstva međuvrsnih hibrida, primjere spontane, subspontane i kontrolirane udaljene hibridizacije, razliku u međuvrsnoj hibridizaciji između biljak;a i životinja, tehniku rada kod križanja biljaka, posebne postupke križanja šumskog i ukrasnog drveća te stimuliranje uroda drveća i grmlj.a. XVIII Oplemenjivanje mutacijama. U ovom poglavlju su opisane mutacije i njihov značaj u oplemenjivanju biljaka, prvi dokazi o utjecaju okoline na poj;avu mutacije, oplemenjivanje pomoću induciranih mutacija, mutageno djelovanje ionizirajućeg zračenja, metode izazivanja mutacija putem zračenja, ultraljubičasti zraci kao mutageni faktor, temperaturni šokovi i kemijski faktori mutiranja. XIX Metode i tehnika selekcije (odabiranje). Opisano je masovno odabiranje, rejonizacij.a sjemenskih objekata, individualna selekcija, odabiranje familija, selekcija klonova, odabiranje ukrasnih biljaka, statistička analiza kvantitativnih svojstava. XX Sjemenske plantaže. Prvo su prikazane prednosti i stanje radova na podizanju sjemenskih plantaž,a a zatim su u redosljedu prikazani radovi na podizanju i uređivanju sjemenskih plantaža. XXI Ocjena vrijednosti novih oplemenjenih oblika šumskog i ukrasnog drveća i drugih biljiaka. Pod ovim naslovom je obuhvaćeno planiranje, podizanje i njega komparativnih pokusa. U XXII poglavlju govori se o evidenciji pri oplemenjivanju šumskog i ukrasnog drveća i drugih biljaka. XXIII Literatura. Ov.aj udžbenik prof. Tucovića je ustvari revidirani i nadopunjeni tekst prvoa izdanja. Autor je to načinio imajući u vidu brzi razvoj mnogih oblasti genetike i oplemenjivanja biljaka. Na taj način stručna j.avnost i studenti su dobili vrijedan i suvremeni priručnik iz oblasti genetike i oplemenjivanja šumskog i ukrasnog drveća. S obzirom da je autor svagdje u tekstu gdje je to bilo moguće i potrebno koristio naša iskustva i literaturu i nastoj.ao obrađenu materiju prilagoditi našim prilikama to će ovaj priručnik biti od neobične koristi za dalje izučavanje genetike i oplemenjivanja šumskog i ukrasnog drveća u n,ašem podnablju. Ovdje je potrebno naglasiti da ovakvih priručnika za sada ima malo u svijetu te je time djelo prof. Tucovića još važnije z,a nas. Knjigu toplo preporučamo studentima, postdiplomantima i stručnjacima. Prof. Mirko Vidaković ´)() |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 89 <-- 89 --> PDF |
TOPOLA, bilten Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu, br. 117 — 124. Izlaženje »Topole« predviđeno je četvrtogodišnje tj. 4 broja godišnje. U 1978. i 1979. godini izaš,ao je u po dva sveska i to 1978. br. 117—118 i 119—120, a u 1979. godini dvobroji 121—122 i 123—124. 1. Pojedini dvobroji »TOPOLE« sadrže: Br. 117—118: Panic , dr inž. Đ.: Prilog oblika i proizvodnosti robusne topole, M a r i n ko vi ć, inž. B.: Zadaci i način rada Komisije za davanje predloga z,g priznavanje novostvorene selekcije seme na i sadnog materijala šumskog bilja, Guzina , Dr V.: Metod,a ispitivanja novostvorenih i stranih selekcija semena i sadnog materijala vrsta i hibrida iz rodova Populus i Salix. Soest , van J. et ,al.: Preporuke za standartizaciju simbola u premeru šuma, Kalaj džić, E, Herpka. I. i Suče v i ć, M.: Trideseto-godišnjica Međunarodne komisije za topolu, P e t r o v i ć, inž. M.: XXIX sednica Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu. Br. 119—120: Herpka, Dr I. i Tomovič, Z.: Međusobni odnosi osetljivosti klonova topola u selekciji na napad gljive Dothichiza populea Sacc. et Br., May, S.: Topole u Afganistanu, Živanov , Dr N.: Zavisnost prosečnog zapreminskog prirasta drveta klona I— 214 od fizičko hemijskih osobina fiziološkog aktivnog profila tla, Gojković, Dr inž. G: Proučavanje hemijskog suzbijanja korova u intenzivnim topolovim zasadjama, Knežević, dipl. ing. i oecc. I.: Obim šumsko-uzgojnih radova i plantažne proizvodnje drveta od 1961—1977. godine, Marinković, inž. B.: Prvo priznanje novo stvorenih selekcija Salix albj L. u našem šumarstvu, Pe tro vić, M.: XXX i XXXI sednica Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu. Br. 121—122: Herpka , Dr L: Genetska varijabilnost zapreminske težine juvenilnog drva kod Populus deltoides Bartr. i njen značaj za selekciju, Karadzic , Mr D.: Prilog poznavanju gljive Diplodia salicina Lev. prouzrokovača sušenja grana Salix vrsta, Vlatković, Mr S.: Stanje šuma i mogućnosti podizanja zasada mekih lišćara (topole i vrbe) u SAP Vojvodini, Knežević, dipl. oecc. I.: Stanje i razvoj šumarstva SFRJ u funkciji podmirenja potreba u drvetu i ostalih koristi od šuma. Iz rada Komisije, ... Odluka o imenovanju izdavačkog saveta te glavnog i odgovornog urednika »Topole«, Vasilić, V.: In memoriam Slavku JOVANOVIĆU. Br. 123—124. Vratarić , Mr Inž. P.: Bilansiranje uspješnosti_ gospodarenja plantažnim oblikom uzgoja eurameričkih topola u uvjetima Š. G. Osijek, Knežević ,dipl. inž. i ek. L: Gajenje topola u sferi privređivanja topola, Petrović, Mr inž. M.: Osnovni pokazatelji stanja i mogućnosti razvoja topolarstva u Jugoslaviji, M,arković, Dr J.: Tehnologija podizanja i gajenja topola i vrba, Živanov, Dr N.: Zemljišta za gajenje topola i vrb,a, Herpka, Dr I. i Guzina, Dr V.: Uvođenje novih klonova topola i vrba u proizvodnji, Buja novi ć, inž. M.: Savremeno topolarstvo — pretpostavka i izazov industrijskoj preradi drveta, Marinković, inž. G.: Način povećanja učešća sirovina na bazi mekih lišćara ti papirima za štampu, Stank o vić, inž. M.: Neke karakteristike i specifičnosti proizvodnje celuloze iz drveta mekih lišćara, Saopštenja : Rezultati ispitivanja topola iz sekcija Aigeiros i Tacamahaca u ogledima Instituta Schmalenbeck u S, R. Njemačkoj (Ing. B. M,arinković i R. Filipović). Ovaj dvobroj »posvećen je Savjeto vanju o stanju i mogućnostima 91 |