DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 90     <-- 90 -->        PDF

razvoja topolarstva u Jugoslav
i j i«, koje je održano 8. i 9. listopada
1979. godine u Novom Sadu. Ovo ie dio
referat,a, dok će ostali biti objavljeni u
sljedećem broju »Topole«.


Osim ilustracija vezanih uz tekstovni
dio pojedinih priloga, u Topoli nalaze se
i fotografije iz uzgoja ili iskorišćivanja
naših topolnika, kojih je autor Ing. D.
Bura.


2. Na sadržaj priloga u ova tri sveska
Topole osvrnut ćemo se samo na noke.
»Preporuke z,a standartizaciju
simbola u premeru šuma« potječu zapravo
iz 1956. godine, kada su prihvaćene
na kongresu IUFRO-a održanom u Oxfordu
i Sekcije 25. Te preporuke sadrže simbole
koji se koriste za razne dendrometrijske
dimenzije (polumjera, temeljnice,
visine, oblikobroja i dr.) te popis matematskih
i statističkih znakova koji su internacionalno
koriste i u šumarstvu (npr.
slova abecede, znakovi odnosa i dr.). U
svakom slučaju korisni podsjetnik za o
ne, koji tek povremeno čitaju tekstove u
kojima se nalaze i ove oznake (simboli),
pa i u tekstovima na stranom jeziku.


Rezultate svojih ispitivanja o međusobnim
odnosima osjetljivosti klonova to
pola u selekciji na napad gljive Dothichiza
populea Sacc. et Br. Herpka — Tomovi
ć zaključuju konstatacijom, da je
»za potrebe selekcije potrebno izraditi
podesniju metodu rada (autori su koristili
raspored površine nekroze, op. O. P.)
na ispitivanju osjetljivosti klonova topole
na napad gljive Dothichiza populea S.acc.
et Br., koja neće zavisiti od sezonsko pojave
ove gljive u prirodi«.


Rezultati od kojih je došao Živano v
pokazuju, kako klon I—214 za jači debljinski
prirast ( prir.ast mase) treba što
rahliji fiziološki aktivni profil tla: sedmogodišnja
plantaža tog klona imala je
prosječni godišnji prirast deblovine do iO
ms na staništu s prosječno 1488 m3´ha finih
pora tj. pora veličine 2—10p. između
10 i 20 m3 kod sadržaja takvih por,a
od prosječno 2546 m3/ha, a preko 20 m3
u tlu s 3870 m3/ha. Također je prirast
zavisan o količinama l,ahko rastvorljivog
fosfora i kalija te dušika u tom istom
sloju tla.


Prema odredbama Pravilnika o načinu
ispitivanja i postupku za priznavanje novostvorenih
selekcija i odobravanja uvođenj.
a u proizvodnju stranih selekcija sjemena
i sadnog materijala šumskog bilja
(objavljenog u SI. listu SFRJ br. 3/77.
god.) Savezni komitet za poljoprivredu


kao nadležni organ priznao je 8 klonov.a
bijele vrbe — Salix alba L. Od tih osam
klonova, dva (s oznakom Zg—V—158 i
Zg—V—160) Katedre za šumarsku genetiku
Šumarskog fakulteta u Zagrebu
(stvaraoci tih selekcija su »Dr Ante Krstinić
s 80% učešća i Prof. Dr Mirko Vidaković
sa 20°/o učešća«), tri šifre B—74,
B—72 i B—44 Lovno šumskog gospodarstva
»Jelen«, Bilje) (»stvaralac sekcija
vrba bio je Mr Dragoljub Jović«) i tri
klona Instituta zatopolarstvo u Novom
Sadu (»stvar.alac... dr Ivan Herpka«),
Zagrebački klonovi bili su posađen
i na području Šumarija Čakovec,
Đurđevac i Vukovar, a prosječni prirast
m,ase petogodišnje plantaže klona V—158
iznosio je 26,4 m3/ha, a klona V—160 36,5
m3/ha. Gustoća sadnje bila je 1111 komada
po ha. Reznice obaju klonova vrlo dobro
se zakorjenjuju, ,a nisu zapažene ni
pojave bolesti ni oštećenja od insekata.
To čitamo u navedenom članku B. M a
r i nko v i ća.


Površina šuma u SAP Vojvodini iznosi
141000 ha s drvnom z,alihom oko 14 milijuna
m3 i godišnjim prirastom 960000
m3, ali s »maksimalnim sječivim etatom«
kako piše S. V1 a t k o v i ć, od 687 000 m3.
Međutim sadašnji prosječni godišnji prirast
od 6,9 ms/ha mogao bi se povećati na
8,5 m3´ha. Nadalje, meliorativnim mjerama
mogao bi se sadašnji prosječni godišnji
prirast šuma mekih listača od 11 m3´ha
»gotovo udvostručiti«,. SOUR »VOJVODINA
« iz Srijemske Mitrovice, »koja okuplja
najkrupnije organizacije udru ženog rada
iz šumarstva i industrijske prerade drveta
u Vojvodini i u čijem se s,astavu nalazi
i Institut za topolarstvo u Novom
Sadu* izradila je, usaglasila i samoupravno
prihvatil,a investicioni program... za
rekonstrukciju i modernizaciju postojećih
21000 ha (mekih listača — topola i vrba)
i osnivanje 9000 ha novih zasada«. Ovo
bi trebalo biti ostvareno do 1990. godine
s troškom od 1540 500 000.— dinara od
čega 30%» udružena sredstva organizacija
šumarstva i prerade drveta, a 70°/o krediti
banaka i proizvođača opreme (mehanizacija,
objekti).


»Osnovni pokazatelji stanja i mogućnosti
razvoja topolarstva u Jugoslaviji« M.
Petrović a solidan je prikaz razvoja
pl,antažnog topolarstva kod nas, današnjeg
stanja kao i perspektivnih mogućnosti
ovog načina proizvodnje drva. Se


*Ovaj Institut osnovan je kao samostalan, a
zatim se nalazio u sklopu Poljoprivrednog fakulteta
u Novom Sadu.