DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 90 <-- 90 --> PDF |
razvoja topolarstva u Jugoslav i j i«, koje je održano 8. i 9. listopada 1979. godine u Novom Sadu. Ovo ie dio referat,a, dok će ostali biti objavljeni u sljedećem broju »Topole«. Osim ilustracija vezanih uz tekstovni dio pojedinih priloga, u Topoli nalaze se i fotografije iz uzgoja ili iskorišćivanja naših topolnika, kojih je autor Ing. D. Bura. 2. Na sadržaj priloga u ova tri sveska Topole osvrnut ćemo se samo na noke. »Preporuke z,a standartizaciju simbola u premeru šuma« potječu zapravo iz 1956. godine, kada su prihvaćene na kongresu IUFRO-a održanom u Oxfordu i Sekcije 25. Te preporuke sadrže simbole koji se koriste za razne dendrometrijske dimenzije (polumjera, temeljnice, visine, oblikobroja i dr.) te popis matematskih i statističkih znakova koji su internacionalno koriste i u šumarstvu (npr. slova abecede, znakovi odnosa i dr.). U svakom slučaju korisni podsjetnik za o ne, koji tek povremeno čitaju tekstove u kojima se nalaze i ove oznake (simboli), pa i u tekstovima na stranom jeziku. Rezultate svojih ispitivanja o međusobnim odnosima osjetljivosti klonova to pola u selekciji na napad gljive Dothichiza populea Sacc. et Br. Herpka — Tomovi ć zaključuju konstatacijom, da je »za potrebe selekcije potrebno izraditi podesniju metodu rada (autori su koristili raspored površine nekroze, op. O. P.) na ispitivanju osjetljivosti klonova topole na napad gljive Dothichiza populea S.acc. et Br., koja neće zavisiti od sezonsko pojave ove gljive u prirodi«. Rezultati od kojih je došao Živano v pokazuju, kako klon I—214 za jači debljinski prirast ( prir.ast mase) treba što rahliji fiziološki aktivni profil tla: sedmogodišnja plantaža tog klona imala je prosječni godišnji prirast deblovine do iO ms na staništu s prosječno 1488 m3´ha finih pora tj. pora veličine 2—10p. između 10 i 20 m3 kod sadržaja takvih por,a od prosječno 2546 m3/ha, a preko 20 m3 u tlu s 3870 m3/ha. Također je prirast zavisan o količinama l,ahko rastvorljivog fosfora i kalija te dušika u tom istom sloju tla. Prema odredbama Pravilnika o načinu ispitivanja i postupku za priznavanje novostvorenih selekcija i odobravanja uvođenj. a u proizvodnju stranih selekcija sjemena i sadnog materijala šumskog bilja (objavljenog u SI. listu SFRJ br. 3/77. god.) Savezni komitet za poljoprivredu kao nadležni organ priznao je 8 klonov.a bijele vrbe — Salix alba L. Od tih osam klonova, dva (s oznakom Zg—V—158 i Zg—V—160) Katedre za šumarsku genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu (stvaraoci tih selekcija su »Dr Ante Krstinić s 80% učešća i Prof. Dr Mirko Vidaković sa 20°/o učešća«), tri šifre B—74, B—72 i B—44 Lovno šumskog gospodarstva »Jelen«, Bilje) (»stvaralac sekcija vrba bio je Mr Dragoljub Jović«) i tri klona Instituta zatopolarstvo u Novom Sadu (»stvar.alac... dr Ivan Herpka«), Zagrebački klonovi bili su posađen i na području Šumarija Čakovec, Đurđevac i Vukovar, a prosječni prirast m,ase petogodišnje plantaže klona V—158 iznosio je 26,4 m3/ha, a klona V—160 36,5 m3/ha. Gustoća sadnje bila je 1111 komada po ha. Reznice obaju klonova vrlo dobro se zakorjenjuju, ,a nisu zapažene ni pojave bolesti ni oštećenja od insekata. To čitamo u navedenom članku B. M a r i nko v i ća. Površina šuma u SAP Vojvodini iznosi 141000 ha s drvnom z,alihom oko 14 milijuna m3 i godišnjim prirastom 960000 m3, ali s »maksimalnim sječivim etatom« kako piše S. V1 a t k o v i ć, od 687 000 m3. Međutim sadašnji prosječni godišnji prirast od 6,9 ms/ha mogao bi se povećati na 8,5 m3´ha. Nadalje, meliorativnim mjerama mogao bi se sadašnji prosječni godišnji prirast šuma mekih listača od 11 m3´ha »gotovo udvostručiti«,. SOUR »VOJVODINA « iz Srijemske Mitrovice, »koja okuplja najkrupnije organizacije udru ženog rada iz šumarstva i industrijske prerade drveta u Vojvodini i u čijem se s,astavu nalazi i Institut za topolarstvo u Novom Sadu* izradila je, usaglasila i samoupravno prihvatil,a investicioni program... za rekonstrukciju i modernizaciju postojećih 21000 ha (mekih listača — topola i vrba) i osnivanje 9000 ha novih zasada«. Ovo bi trebalo biti ostvareno do 1990. godine s troškom od 1540 500 000.— dinara od čega 30%» udružena sredstva organizacija šumarstva i prerade drveta, a 70°/o krediti banaka i proizvođača opreme (mehanizacija, objekti). »Osnovni pokazatelji stanja i mogućnosti razvoja topolarstva u Jugoslaviji« M. Petrović a solidan je prikaz razvoja pl,antažnog topolarstva kod nas, današnjeg stanja kao i perspektivnih mogućnosti ovog načina proizvodnje drva. Se *Ovaj Institut osnovan je kao samostalan, a zatim se nalazio u sklopu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. |