DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 93     <-- 93 -->        PDF

U osmom poglavlju n,alaze se slijedeći
prilozi:



Problemi kalkulacije cijene koštanja
(B. Illyes)

Ekonomska istraživanja vezana za
različite načine uzgoja topola (L
Markus),

Ekonomski problemi prerade drveta
topola i vrba (Karoly Szabo).
Poglavlje 9. Topola i vrbe u arhitekturi
krajolika (Bela Keresztesil), p. 322—


325.
REVUE FORESTIERE FRANCAISE, Nr
6, 1979.


Na uvodnom mjestu nalazi se prikaz
Dr M. Scheifele-a, zemaljskog šumarskog
predsjednika u Ministarstvu za prehranu,
poljoprivredu i životni okoliš Baden-
Würtenberga (SR Njemačka) »Šuma u
Baden-Würtenberg-u« iz kojeg saznajemo,
da je godišnji etat 6 mS/ha i da je čisti
prihod u 1977. godini iznosio 167 DM po
ha ili 23 DM po m^. Autor je posebno
obradio »evoluciju šume u prostor za
razonodu«.


1. U rubrici »Biologija i šuma« P. Andr
e saopćuje rezultate provedenih ispitivanja
o »određivanju fiziološkog stanja
šumskih biljaka« odnosno crnog bora
(Pinus nigra ssp. Laricio Poiret) i smreke
(Picea abies L Karst.), a Ph. J. Stewar
t (iz Commonwealth forestry institute
sveučilišta u Oxfordu) o »rodu No
thofagus i njegovog koriščenja u šumarstvu
Britanije«. Ovaj rod bukava je rod
južne hemisfere i to na području Nove
Gvineje, jugoistočnih strana Australije.
Tasmanije, Nove Kaledonije, Novog Zelanda
i područja Cile-a u Južnoj americi.
Kako se areal nekih vrsta nalazi i na
1500 m n. m. (u Novoj Gvineji), to im
odgovara i klima u Engleskoj. Tako su
npr. 6-godišnja stabla N. Procera u Arboretumu
Westonbirt na staništu volitske
gline postigla visinu od 5 metara.
2. U rubrici »Tehnika i šuma« nalaze
se radovi — D. Alexandrian: Prvi
rezultati pokusa s gnojenjem u perimetru
D.F.C.I. u masivu Fonfroide (Aude),

P. L. M a s s e t: Studija o ovisnosti
Poglavlje 10. Zaključci (B. Keresztesi).


Knjiga je štampana na kvalitetnom papiru,
tvrdo ukoričena. Ilustrirana je brojnim
grafikonima, tabelama to slikama.
Na kraju knjige je dan prikaz korištene
literature.


Knjigu preporučamo svim šumarskim
stručnjacima koji se služe mađarskim
jezikom, posebno onima, koji se bave
problematikom sistematike, uzgoja, zaštite,
uređivanja, ekonomike, iskorišćivanja
te prer.ade topola i vrba.


Doc. dr A. Krstinić


tehničkih svojstava trešnjevine i staništa,
i


— F. Grison : Dokle je stigla genetska
melioracija okume-a u Gabonu.
Masiv Fonfroide nalazi se 18 km od
zapadne obale Sredozemnog mora s godišnjom
temperaturom 14" C, god. oborinama
oko 600 mm (od čega oko 100
mm u tri ljetna mjeseca), tlo pokusne
plohe je lesivirano.a dubine oko 50
cm. Gnojenje je izvršeno godinu dana
nakon sadnje sa:


a) količinom 1 NPK tj. s 10 s amonijn
it rata (20% N),
10 g superfosfata (45% PO) i
20 g kalijevog sulfata (50% KO), a
dvije godine kasnije s 40 g kompleta
15 x 15 x 15;


b) količinom 2NPK koja je sadržala dvostruku
količinu kao 1 NPK;


c) količinom 2PK, koja se sastojala od
10 g superfosfata i 20 g kalijevog sulfata.


Maksimalne visine biljaka 5 godina nakon
sadnje postigle su (u zagradi kontrolnih
— negnojenih):



česmina (Q. ilex): 1NPK 88,0 cm (80,1
cm),

hrast medunac: 2NPK 92,7 cm (81,4
cm),

cedar: 2PK 164,7 cm (163,3 cm — s
1NPK 132,5 cm, a s 2NPK 143,8 cm),
— pinj (P. pinea): 2NPK 113,6 cm (91,0
cm),
— arizonski čempres:
(189,4 cm),
2NPK 232,9 cm
95




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 94     <-- 94 -->        PDF

— obični čempres: 2NPK 197,9 cm (145,7
cm),



planika (A. unedo): 2PK 131,7 cm
(111,5 cm, a s 2NPK 109,3 cm) i

trišljika (monjen, Rh. alaternus;: 2NPK
140,4 cm (124,4 cm).
Valja dodati, da je koeficijent varijacija
visok, pa npr. za česminu iznosi i
31%, pa su prema tome postignuti rezultati
relativne vrijednosti.


3.
U rubrici »Ekonomika i šuma« J.
M. G o u g i s prikazuje mogućnosti korišćenja
kore u članku pod naslovom
»Ne, kora nije otpadak«, a J. G u i 11 a r d
»Kad bi nam progovorili strojevi... «


4. U rubrici »Priroda, razonoda i šuma
« J. M. Bourgau piše o »odstranjenju
samovoljnih odlagališta olupina
automobila u departmanu l´Oise«.
Nadalje ovaj svezak Revije donosi materijale
iz zakonodavstva! pravoznanstva
te »pisma čitalaca« (»Les lecteurs ecrivent
«) u kojem J. Georget saopćuje
inačice u dvije strofe Marseillaise-e u
kojima se spominje stablo.


O.
Piškorić