DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 39 <-- 39 --> PDF |
UTJECAJ NAFTE I NAFTINIH DERIVATA NA KLIJAVOST SJEMENA Dr IGNAC MUNJKO, mr prof. biol. znanstveni suradnik CDO — Zavod Birotehnika — Zagreb ĐURĐICA MANDIC, dipl. inž. biol i dr Dragutin Kalinović, mr inž. Mikrobiološki laboratorij Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. SAŽETAK. Autori su ispitali utjecaj nafte i mazuta na klijavost sjemenki lucerne, ozime pšenice i jednostrukog hibriđa kukuruza OSSK 213 po me-todi Krasiljnikova. Ti su pokusi pokazali toksičnost navedenih tvari s 50— 100°/o time, da su krupnijesjemenke (kukuruza) osjetljivije od sitnijeg (lucerne i pšenice). Autori će naknadno ispitati utjecaj nafte i mazuta na klijavostsjemena nekih vrsta šumskog drveća, (op) UVOD Razvojem tehnologije prerade nafte, a time i prometa, svjedoci smo čestih zagađenja tla, vode i zraka. Sve brojniji rezervoari nafte i naftinih derivata ukopani u tlo sve su veća prijetnja za tlo i zagađenje podzemnih voda. Teža je i sve veća opasnost zagađenja tla, jer za njegovu regeneraciju koji puta treba od 500 do 1000 godina (akademik Vanda Kohanski-Devide). Također se ne smije dozvoliti smještaj skladištenja nafte i njezinih derivata u blizini zaštitne sanitarne zone radi očuvanja kvaliteta podzemnih voda. Onečišćenja tla naftom i naftinim derivatima najčešće je prilikom utovara u auto ili vagon cisterne te prilikom prometnih udesa ili presjecanja naftovoda. U posljednje vrijeme tlo se onečišćuje prilikom mjenjanja motornih ulja na vozilima uz benzinske pumpne stanice, ceste, parkirališta, rijeke, jezera i priobalno more. Kako se kod nas na otoku Krku gradi ogromni kompleksi petrokemijske industrije — DINA, a upravo je podkraj 1979. god., pušten u rad Jugoslavenski naftovod, te nestajanje šuma uz naftna crpilišta Stružec — Žutica, stoga su ova ispitivanja i dobiveni rezultati značajniji, jer to su jedna od prvih ispitivanja takove vrste u nas (lit 1 — 5). Do sada je ispitano djelovanje nafte i mazuta na klijavost sjemenja nekih poljoprivrednih vrsta, a utjecaj tih tvari na klijavost sjemenja šumskih vrsta ispitat ćemo naknadno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 40 <-- 40 --> PDF |
EKSPERIMENTALNI DIO LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA U eksperimentima o utjecaju nafte i naftinih derivata na klijavost sjemenki, upotrijebljene su sjemenke lucerne (Medigo sativa) sorte »Zdravka«, ozime pšenice {Triticum vulgare) sorte »Osječka crvenka« i kukuruza (Zeamays) jednostruki hibrid OSSK 218. Na ovim kulturama je ispitan utjecaj nafte nalazišta Stružec, nafte iz Beničanaca i mazuta. U pokusima su korištene metoda namakanja sjemenki i metoda zemljinih slojeva po Krasiljnikovu. U TABLICI 1. prikazani su rezultati klijavosti lucerne, pšenice i kukuruza u zavisnosti od utjecaja nafte i mazuta. Prema ovim rezultatima može se vidjeti, da sjemenke lucerne, pšenice i kukuruza, inkubirane u termostatu pri 25^ C pet dana, imaju vrlo visok postotak klijavosti koji je za lucernu 94°/ za pšenicu 96"/o, a za kukuruz čak lOO´Vo. Ovaj nam je ogled poslužio kao kontrola klijavosti zrnja kultura, nakon tretiranja sjemenki naftom i mazutom. Sjemenke lucerne natopljene 24 sata u nafti (Stružec) i nakon inkubacijskog perioda od pet dana pri 25° C, pokazuju u odnosu na klijavost sjemenki u vodi smanjenju klijavost za 38%- Za naftu (B) je taj pad za 40% u usporedbi s kontrolom. Poslije vremenskog perioda od 48 sati utjecaj nafte je jači i klijavost se smanjuje za 2% za naftu (S), odnosno za 8°/0 za naftu (B), ako učinimo usporedbu s rezultatima od 24 sata. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Mazut djeluje također štetno na sjemenke lueerne. Negativan utjecaj je uočljiv nakon vremenskog perioda od 48 sati, kada klijavost pada za 8%> u usporedbi s rezultatima od 24 sata. SI 1. Klijanje sjemenki pšenice natopljenih 24 sata u nafti (S). Sjemenk e pšenic e natopljene u nafti klijaju samo u iznosu od 280/o. (si. 1). Nakon 48 sati postotak klijavosti se smanjuje 50%. Djelovanje nafte (S) i nafte (B) je ovdje jednako. Ako usporedimo klijavost pšenice nakon SI. 2. Klijanje sjemenki pšenice natopljenih 48 sati u nafti (B). 24 sata u nafti i vodi opaža se, da se klijavost u nafti smanjuje za 68%, a nakon 48 sati za 80% u nafti (S) (si. 2). Slika 3. prikazuje kontrolne sjemenke nakon perioda od 48 sati. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 42 <-- 42 --> PDF |
SI. 3. Klijanje sjemenki pšenice natopljenih 48 sati u vodi. Mazut omogućava klijanje 20´V<> sjemenki pšenice nakon 24 sata, a samo 2% nakon 48 sati (si. 4). U usporedbi s kontrolom, mazut smanjuje klijavost za 76%, nakon 24 sata, a nakon 48 sati čak za 92%>. SI. 4. Klijanje sjemenki pšenice natopljenih 48 sati u mazutu. Kukuru z je vrlo osjetljiv na utjecaj ispitivanih tvari. Nakon natavanja od 24 sata u nafti (B), postotak klijavosti sjemenki kukuruza se smanjuje za 76°/o u usporedbi s brojem isklijalih sjemenki vodi. Nakon 24 sata isklije samo 24% sjemenki, a poslije 48 sati 12%, iz čega se vidi pad klijavosti od 50Vo. Ako mazut djeluje na kukuruz 24 sata, postotak isklijalih sjemenki je 20fl/o, a ako djeluje 48 sati, samo 8%. Mazut smanjuje klijavost, u usporedbi s kontrolom, za 80% nakon 24 sata, a čak za 92*/o nakon 48 sati. Produženo djelovanje mazuta u vremenu od 48 sati smanjuje klijanje kukuruza za 18%. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Može se istaći da je negativan učinak nafte i mazuta to očitiji što je sjemenka poljoprivrednih kultura veća i što je više hranjivih tvari u njoj. Ako uspoređujemo klijavost sjemenki u tlu zagađenom naftom ili naftinim derivatima opažaju se razlike u zavisnosti o vrsti tla. Tlo korišteno u pokusima uzeto je iz A-horizonta debljine 3 — 10 cm. Upotrijebljeno u pokusima je tlo iz zapadne Slavonije (Lacići, D. Miholjac) lessive pseudoglej i ritska crnica iz Seleša kraj Osijeka. Sjem e lucern e klija u tlu kontaminiranom naftom (S) 72%, a u tlu zagađenom naftom (B) 50´%>, što je u odnosu na kontrolu smanjenje od 10%, odnosno 32%. U pseudogleju tretiranom mazutom, lucerna klija u iznosu od 60*/o, a to je smanjenje od 12*/o u komparaciji s kontrolom (TABLICA 2). A/A rr/ A//Sf -z> e&/VA 7V AS4 . Na pšenic u nepovoljno utječe pseudoglej tretiran naftom (B), pa je klijanje sjemenki onemogućeno. Nafta (S) u tlu omogućava klijanje samo 8"/« sjemenki pšenice, što predstavlja pad od 98% u usporedbi s kontrolnim tlom. Mazut u pseudogleju umanjuje klijavost pšenice za 44°/o, odnosno omogućava klijanje 56% sjemenki (TABLICA 2). Kukuru z uopće ne može isklijati u psedougleju zagađenom naftom (S). Klijanje sjemenki kukuruza je u tlu tretiranom naftom (B) samo 4%>, a to je smanjenje od 76% u odnosu na kontrolu. Mazut u pseudogleju umanjuje postotak klijavosti kukuruza za 60"´/» i omogućava klijanje samo 20% sjemenki (TABLICA 2). Za ritsku crnicu zagađenu naftom i naftinim derivatima rezultati su nešto drugačiji. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Iz TABLICE 2 se vidi, da u ritskoj crnici kontaminiranoj naftnom (S) isklija samo 22% sjemenki 1 u c e r n e. a u tlu zagađenom naftom (B) 48%. Nafta (S) i nafta (B) smanjuju klijavost lucerne za 54%, odnosno 28%. U ritskoj crnici tretiranoj mazutom klija 24 Od 50 zrna pšenic e u ritskom tlu isklija samo 16% sjemenki, ukoliko je tlo zagađeno naftom (S). To znači da takvo tlo smanjuje klijavost pšenice za 84% u odnosu na kontrolno tlo. Nafta (B) i mazut djeluju u ritskoj crnici jednako nepovoljno. Oni omogućuju klijanje 66% sjemenki pšenice, što predstavlja smanjenje za 34% u odnosu na tlo tretirano vodom. Na sjemenke kukuruz a vrlo nepovoljno djeluje nafta (S), pa ni jedna sjemenka neće isklijati u ritskoj crnici tretiranoj tom tvari. U crnici s naftom (B) klija 12% zrnja kukuruza, a u tlu s mazutom 10%. Ako te podatke usporedimo s kontrolnim tlom, vidimo pad klijavosti za 88%, odnosno 90%. (TABLICA 2) Obzirom na broj isklijalih sjemenki u tlu zagađenom naftom i naftinim derivatima može se odrediti postotak toksičnosti pojedine tvari u tlu (TABLICA 3). Toksičnim zemljištem se prema Krasiljnikovu, smatra zemljište koje uništava klijavost sjemenja 20 — 30% i više. Pseudoglej kontaminiran naftom (B) je toksičan za sjemenke lucern e u iznosu od 32%, a mazutom 22%. Nafta (S) u tlu ima toksičnost 10% što se prema Krasiljnikovu ne smatra pravom toksičnošću (TABLICA 3). 7^-Si/CA 3 ´ 7o^-^/c/yosr t/j-rr?? / A/A F*7/I//*Y D^/I/AT-A c/Tea |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Za sjemenke pšenic e je nafta (B) toksična 100% u psedougleju, a nafta (S) 92°/i. Dok je tlo zagađeno naftom pokazuje visoki toksicitet, pseudoglej tretiran mazutom je nešto manje toksičan i to u iznosu od 44% za sjemenke pšenice. Za kukuruzna zrna u pseudogleju 100% je toksična nafta (S), a dalje slijede nafta (B) sa 76°/o i mazut sa 6Ö°/o toksičnosti za kukuruz. Za sjemenke lucern e u ritskoj crnini toksični su i nafta i mazut. Nafta (S) pokazuje u crnici toksičnost od 54-V», nafta (B) 28"/», a mazut 52% za sjemenke lucerne. Na pšenic u u ritskoj crnici najtoksičnije djeluje nafta (B), a dalje slijede mazut i nafta (S) s istim postotkom toksičnosti od 34°/o. Na sjemenke kukuruza vrlo nepovoljno utječe tlo kontaminirano naftom (S) koje pokazuje toksičnost od 100:i/o. Nafta (B) je otrovna 88%, a mazut 90´°/o. I ovdje porast toksičnosti slijedi veličinu zrna poljoprivredne kulture; što je zrno veće toksičnost je izražajnija. Osim toga ritska crnica je podložnija zagađivanju naftom i naftinim derivatima, pa je i postotak toksičnosti u njoj veći, ako se usporedi s onim u lessive pseudogleju. ZAKLJUČAK U radu dajemo dobivene rezultate ispitivanja utjecaja nafte i mazuta na klijavost sjemena lucerne, pšenice i kukuruza. Ako pogledamo rezultate vidimo da, otrovnost nafte (S — Stružec i B — Beničanci) i mazuta slijedi veličinu zrna poljoprivredne kulture, što je zrno veće (kukuruz) otrovnost je izraženija. Na smanjenu klijavost sjemena utječe vrst zagađenog tla i vrijeme izlaganja sjemena nafti i mazutu. LITERATURA 1. Munjko, Li M i k 1 ič a n, R. (1974): Utjecaj nekih maziva i goriva na mikrofloru tla. Maziva goriva. 13(3), 3 — 18. Zagreb. 2. Munjko, I. Pavletić, Z., M i k 1 i č a n, R. (1974): Utjecaj nekih ugljikovodika na mikrofloru tla. Ekologija. 9(2), 167—174. Beograd. 3. Munjko , I. (1976): Određivanje ulja i fenola u vodama SR Hrvatske, te njihov ekološki utjecaj na kopnene i vodene organizme. Disertacija. Prirodoslovno- matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. N e m e t, Ž., Munjko , I. (1978): Utjecaj nekih smjesa petrokemijskih proizvoda na mikrofloru tla. Hemijska industrija. 32 (br. 1), 36—46. Beograd. 5. Munjko , L, M a n d i ć, (1977): Ispitivanje utjecaja nekih petrokemijskih tvari na tlo i klijavost sjemena. Priroda. God. 66 (br. 6—10, 212—214. Zagreb. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SUMMARY I. Munjko, Dj. Mandić, and D. Kalinović The Influence of Petroleum and Petroleum Derivatives on Seed Germination The authors have investigated the influence of petroleum (Beničanci field — B and Stružec Field — S) as well of crude oil (M) on the seed germination of alfalfa (Medicago saliva), winter wheat (Tricum vulgare) ad corn (Zea mays indivisible hybrid OSSK218).The testing was carried out by soaking soil in petroleum or crude oil according to Krasiljnikov. These experiments showed the toxicity of these substances to be 50—100"/», and the larger seeds (corn kernels) proved to be more sensitive than the smaller ones (wheat and alfalfa). The photographs show the sensitivity of wheat seeds to the toxicity of petroleum S (Fig. 1 — soaked 24 hours), petroleum B (Fig. 2 — soaked 48 hours) and controls (Fig. 4 — soaked in water for 48 hours). »Tajnik Andrija Borošić priobćuje: 3. da je gospodar, ured gjurjevač, imovne obćine priobćio dopisom od 7. VII. 1909. br. 6568 ex 1908., da ga je gospodarstveni odbor imovne obćine ovlastio, da u proračun za g. 1910. uvrsti svotu od 400 K, kao podupirajući prinos imovne obćine hrv. slav. šumar, društvu — dakle ne samo da je taj prinos ove godine već povišen od 40 K na 200 K, nego eto u budućoj godini biti će povišen dapače na 400 K.« (Sum. list, 1910, br. 1, str. 29) |