DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ŠUMSKA GOSPODARSTVA STANJE ŠUMSKOG FONDA, PRIRASTA I ETATA KAO BAZA ZA PLANIRANJE RAZVOJA ŠUMARSTVA LIKE 1. UVOD U ovom referatu prikazat ćemo stanje šumskih površina, šumskog fonda, prirasta i etata, do kojih smo došli pri izradi podataka koji su poslužili za formiranjem prijedloga za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja u SR Hrvatskoj te užih područja krša. Podaci se odnose na područje bivšeg Šumskog gospodarstva Gospić gdje će se prema prijedlogu formirati ili su već formirane ove organizacije za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem: Šumsko gospodarstvo »Lika«, Gospić (Kontinentalni dio); Šumarstvo na kršu, Gospić; Šumsko-gospodarska organizacija »Krš«, šumarija Gračac; Šumarstvo na kršu, Donji Lapac, i Šumarstvo na kršu, Titova Korenica. U tabličnom prilogu prikazali smo podatke po organizacijama udruženog rada i ukupno kao sintezu koja može poslužiti kao baza za planiranje razvoja ove grane na regionalnom nivou. Podaci su izrađeni u 1977. god. i svedeni na stanje 1. 1. 1978., a izradila ih je služba za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Gospić. Poznato nam je da su površine šume, šumski fond, prirast i etat područja Šumskog gospodarstva Gospić odnosno Like obrađivali i ranije drugi autori, ali su ti podaci bazirani dijelom na mjerenjima, a dijelom na procjenama. Kako smo na ovom području u 1973. s uređivanjem šuma obuhvatili ukupnu površinu, ovi se podaci baziraju na mjerenjima što i jest razlog da ih u ovom referatu prikažemo. Ovo područje, u smislu prostorne podjele šuma, podijeljeno je u 68 gospodarskih jedinica. Na dijelu Male Kapele je 12 gospodarskih jedinica, dio sjevernog Velebita podijeljen je na 18. dio južnog Velebita na 14, a Ličko sredogorje na 9 gospodarskih jedinica. Gospodarske jedinice podijeljene su na odjele kojih ima u svim gospodarskim jedinicama ukupno 2.786. U ovom prikazu nisu obuhvaćeni podaci za Nacionalni park Plitvice i Šumariju Brinje. 2. POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA U tablici 1 prikazani su podaci o površinama šuma i šumskog zemljišta sa stanjem 1.1. 1978. Iz podataka proizlazi da je ukupna površina 277.388 ha, od čega otpada na obraslo šumsko zemljište 230.268 ili 83%>. Neobraslih i neplodnih površina ima 47.120 ha ili 17V». Od ukupne obrasle površine 230.268 ha otpada na sjemenjače i kulture 111.293 ha 48,34°/o, na panjače 116.274 ha 50,49°/o, na šikare i šibljake 2.701 ha 0,14°/o. 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Od ukupne površine otpada 22.637 ha na zaštitne šume. Tu su obuhvaćene one šume i šumska zemljišta koje su proglašene zaštitnima na osnovi rješenja općinskih skupština, kao d one površine za koje je predviđeno osnovama gospodarenja da im je funkcija zaštita tla od erozije. Sume s posebnom namjenom na površini od 86 ha odnose se na sjemenske baze, koje su izlueene na području Šumskog gospodarstva Gospić za sabiranje sjemena jele, smreke i bora. Tablica 1. Iskaz površina prema stanju 1 .1 1978. Naziv organizacije koia . ,. gospodari sumama Šumsko gospodarstvo "Lika" , Gospić 1) Od toga: Zaštitne šume Sume s posebnom namjenom Šumarstvo na kršu, Gospić2) Od toga Zaštitne šume Šumsko gospodarstvo organizacija "Krš" 3) Šumarija Gračac Od toga: zaštitne šume Šumarstvo na kršu, 4)DonjiLapacOd toga: zaštitne šume Šumarstvo na kršu, T.KorenicaOd toga: zaštitne šume Ukupno: Od toga: Zaštitne šumeŠume s posebnom namjenom -,, , Neobraslo .. , , ... Obraslo _ . , .. . Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizv. 84.039 5.439 13 138 89.629 3.899 3.899 C6 86 66.441 18.150 4.980 89.571 6.996 4.731 2.500 14.227 35.262 9.522 1.256 46.040 630 552 534 1.716 21.663 2.160 12 23.835 1 .936 1 .936 22.863 5.450 28.313 859 859 230.268 40.721 13 «6.386 277.388 14.320 5.283 4.034 22.637 86 86 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Tablica 2. Iskaz površina po uzgojni m oblicim a prema stanju 1 .1 1978. Naziv organizacije koja.. .gospodari sumama r . . , Siemeniace Panjače i ... maki|e Šikare i ..... . sibl|aci Kulture i , . . plantaže ... Ukupno 1 . Šumsko gospodarstvo "Lika", Gospić 63.971 19.162 264 642 84.039 2. Šumarstvo na kršu, Gospić 27.169 37.207 2.065 66.441 3. Sumsko-gospodarska organizaci ja " Krš " , Gračac 9 .817 25 .143 -302 35 .262 Šumarstvo na Don´i Lapac kršu , 7 .717 13 .859 66 21 21 .663 5. Šumarstvo na kršu, Titova Korenica 1 .654 20 .903 306 22 .863 Ukupn o 110 .328 116 .274 2.701 965 230 .268 Udiou%-tku 47,93 50,49 1,17 0,41 100,00 3. DRVNA ZALIHA PO VRSTAMA DRVEĆA U tablici 3 prikazana je drvna zaliha po vrstama drveća sa stanjem 1. 1. 1978. godine. Iz prikaza proizlazi da u ukupnoj drvnoj zalihi sudjeluju ove vrste drveća: U tisućama ms °/o 1. bukva 17.731,7 68,15 2. hrast 298,4 1,14 3. ostale tvrde listače 1.510,8 5,80 4. jela i smreka 6.008,6 23,08 5. bor 477,8 1,83 6. ostale četinjače 0,3 — Ukupno 26.027,4 100,00 Divna zaliha po ha iznosi 113 m3. Radi komparacije stanja drvnog fonda po ha navodimo podatke o drvnoj zalihi u šumskim gospodarstvima na području raznodobnih šuma: Ogulin 223 ma Gospić 175 m3 Senj 233 ms Delnice 300 m3 Vrbovsko 294 m" Ukupno 231 m3 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Pored komparacije drvne zalihe sa šumskim gospodarstvima na području raznodobnih šuma, usporediti ćemo drvnu zalihu sa normalnom. Pod normalnom šumom razumijeva se ona koja ima drvnu masu, nužnu i dovoljnu (ni preveliku ni premalenu) da proizvede svake godine najpovoljniji prihod s obzirom na postojeće stanište, vrstu drveća, oblik gospodarenja i društvene potrebe. Tu drvnu masu zovemo normalnom drvnom zalihom. Prema istraživanjima Šumarskog instituta — Zagreb, normalna drvna zaliha po hektaru trebalo bi da iznosi oko 250 m3. Ako obraslu površinu od 230 268 ha pomnožimo s normalnom zalihom, ukupna bi normalna drvna zaliha trebala iznositi 57,567.000 m3. Naša zaliha iznosi 26.027.400, a to je 45% normalne drvne zalihe ili normalna zaliha veća je od stvarne 2,21 puta. Sadašnje stanje u ličkom šumarstvu rezultat je neracionalnih i bespravnih sječa, šumske paše, kresanja lisnika i skupljanja listinca, šumskih požara i drugih negativnih odnosa prema šumama koji su trajali stoljećima i doveli do degradacije visokih šuma u panjače, šikare i goleti. Možemo razmatrati i udio četinjača kao vrijednih vrsta u ukupnoj zalihi. Udio četinjača na razmatranom području iznosi 25°/o, a prema prosjeku za raznodobne šume u SR Hrvatskoj 46%>, Delnice 62°/o, Vrbovsko 56%, Ogulin i Senj 42% — Gospić 37%. 4. UKUPNI GODIŠNJI TEČAJNI PRIRAST U tablici 4 prikazan je godišnji tečajni prirast. Iz prikaza proizlazi da u ukupnom prirastu sudjeluju ove vrste drveća: U tisućama m3 /o 1. bukva 2. hrast 3. o.t.l. 4. jela / smreka 5. bor Ukupno Prirast po ha Radi komparacije navodimo prirast po ha u šumskim gospodarstvima raz nodobnih šuma Ogulin 4,9 Delnice 8,7 Senj 3,8 Gospić 4,4 Vrbovsko 6,4 Ukupno 5,6 (prosjek raznodobnih šuma SRH) Tečajni godišnji prirast označuje iznos za koji se jedno stablo ili sastojina poveća u jednoj godini. Prirast je utvrđen metodom izvrtaka. U prethodom odnosu prema drvnom fondu tečajni godišnji prirast po vrstama drveća iznosi: bukva 2,53%, hrast 5,73%, ost. tzv. listače 4,35%>, jela i smreka 2,60°/«, bor 2,46´/o. Prosječni postotak prirasta svih vrsta drveća u odnosu prema drvnoj zalihi iznosi 2,60% godišnje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 51 <-- 51 --> PDF |
u-> |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 52 <-- 52 --> PDF |
* |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
5. UKUPNI ETAT ZA RAZDOBLJE 1978—1987. PO VRSTAMA DRVEĆA U tablici 5 dat je prikaz etata za razdoblje 1978—1987. po vrstama drveća: U tisućama ms o/o 1. bukva 3.554,5 72,16 2. hrast 25,6 0,52 3. ostale tvrde listače 107,8 2,19 4. jela i smreka 1.137,5 23.09 5. bor 100,7 204 Ukupno 4.926,1 100,00 Etat u odnosu na fond iznosi 19°/o, a u odnosu na prirast 70%. Etat je obračunat po formuli dra Dušana Klepca za raznodobne šume, a za panjače po formuli za prorede od istog autora. U proteklom razdoblju 1972/76. posječeno je posječno godišnje 379,043 m3 bruto drvne mase i izrađeno prosječno godišnje 246.334 6. U tablici 6 prikazan je UDIO SORTIMENATA u ukupnoj sječivoj masi, koja je izračunata na osnovi analize izvršenih sječa u proteklom periodu. 7. PRIKAZ DOSADAŠNJE OTVORENOSTI ŠUMA Ukupno stanje šumskih i javnih cesta koje služe i šumarstvu iznosi: Šumske ceste Javne ceste Ukupno 697,1 166,5 863,5 To je 3,2 km na 1000 ha ukupne šumske površine. U susjednim šumskim gospodarstvima otvorenost šuma iznosi: Ogulin 6,3, Delnice 15,4, Senj 11,0, Vrbovsko 15,3. Otvorenost u SR Hrvatskoj iznosi 6,4. Prema istraživanjima Šumarskog instituta Zagreb, radi ostvarenja realizacije etata te za uspješno provođenje biološke reprodukcije šuma uzeta je za područje raznodobnih šuma kao minimalna otvorenost šuma 8 km/1000 ha. To znači da za minimalnu otvorenost treba na ovom području 2.219 km šumskih cesta, odnosno da treba još izgraditi 1.356 km šumskih cesta. Prema sadašnjim cijenama, jedan km šumske ceste stoji 80 milijuna starih dinara, pa će biti potrebno za minimalnu otvorenost uložiti 108 milijardi starih dinara. Ako bi se izgradnja cesta odvijala po dinamici od 25 km godišnje, kako je otvoreno u periodu 1972/76. za otvaranje šuma trebale bi 54 godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LO |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Naziv organizacije koja gospodari šumama 1 . Šumsko gospodarstvo "Lika", Gospić 2 . Šumarstvo na kršu, Gospić 3. Šumsko gospodarska organizacija "Krš", Šumarija Gračac 4 . Šumarstvo na kršu, Donji Lapac 5 . Šumarstvo na kršu, Titova Korenica U k u p n o Tablica 6. Ukupni 10-godišnji etat po sor timentima U tisućama rrT Vrsta drveta listače % četinjače % ukupno % listače % četinjače % ukupno % listače % četinjače % ukupno % listače % listače % četinjače % ukupno % listače % četinjače % ukupno % Tehničko 552,3 30 676,1 64 1 .228,4 42 290,3 28 44,6 36 334,4 29 92,4 25 29,2 64 121 ,6 30 71 ,5 24 7,3 7 0,4 31 7,7 8 1 .013,8 28 750,3 61 1 .764,1 36 Prostorno 793,4 42 164,2 12 957,6 32 508,1 49 44,7 36 552,8 48 189,6 52 7,0 16 196,6 48 156,3 51 81 ,7 81 0,8 61 82,5 81 1 .729,1 46 216,7 17 1 .945,8 39 Otpad 528,4 28 225,8 21 754,2 26 244,4 23 34,8 28 279,6 23 84,4 23 9,3 20 93,7 22 77,1 25 12,0 12 0,1 8 12,1 11 946,3 26 269,9 22 1 .216,2 25 Ukupno 1 .874,1 100 1 .066,1 100 2.940,2 100 1 .042,8 100 124,0 100 1 .166,8 100 366,4 100 45,5 100 411 ,9 100 304,9 100 101 ,0 100 1,3 100 102,3 100 3.689,2 100 1 .236,9 100 4.926,1 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Tablica 7. Šumsko uzgojni radovi - prosta reprodukcija za razdoblje 1978-1987 u ha Naziv organizacije koia.. . gospodari sumama Priprema . .-.´ staništa PošumljaPopu- Njega x.~, . . ´ . r . , i Cisceme vanje njavanje podml. ´ n . Proreae , „ Ukupno r 1 . Šumsko gospodarstvo "Lika", Gospić 358 260 3.281 1.960 5.859 2. Šumarstvo na kršu, Gospić 274 6 776 2.023 3.079 3. Šumsko-gospbdarska organizacija "Krš", 165 286 1.328 20 1.781 Gračac 4 . Šumarstvo na kršu, D.Lapac 17 323 682 1.022 5. Šumarstvo na kršu, Titova Korenica 30 291 321 Sveg a 814 564 5.999 4.685 12.062 Tablica 8. Ukupno potrebna biološka reprodukcija šuma Naziv organizacije koja crio, . . Šikare i Neobraslo ... , . » ´ 50% paniaca ..... . . , Ukupno gospodari sumama sibljaci proizvodno Šumsko gospodarstvo " Lika" Gospić 9.581 264 5.439 15.284 Šumarstvo na kršu, Gospić 18.603 2.065 18.150 38.818 Šumsko-gospodarska organizacija "Krš" , Gračac 12.571 - 9.552 22.123 Šumarstvo na kršu, Donji Lapac 6.929 66 2.160 9.155 Šumarstvo na kršu, Titova Korenica 10.451 306 5.450 16.207 Ukupno : 58.135 2.701 40.751 101.587 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 57 <-- 57 --> PDF |
8. U tablici 7 dan je prikaz najvažnijih komponenata obavezne jednostavne REPRODUKCIJE ŠUMA u hektarima za I/l polurazdoblje za desetgodišnje 1978 — 1987. Analizom prikaza utvrđeno je da se potreba jednostavne biološke reprodukcije pokazuje na 5,2°/o ukupne obrasle površine. Razlučeno to iznosi: »/o — pošumljavanje 814 ha 6,75 — popunjavanje 564 ha 4,67 — čišćenje 5.999 ha 49,74 — prorede 4.685 ha 38,84 Ukupno 12.062 ha 100,00 Troškovi za prostu reprodukciju iznosi 57,481.400 dinara. 9. U tablici 8 dat je prikaz PROŠIRENE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE, koja je dobivena tako da se uzela sva površina šikara, šibljaka i neobraslog proizvodnog tla, a od panjače 50% površine. Ukupna površina za potrebnu proširenu biološku reprodukciju iznosi 101.587 ha. Troškovi ukupne proširene reprodukcije iznose 2,468,564,100 dinara. ZAKLJUČCI 1. Iz datog prikaza površine, drvne zalihe prirasta i etata te normalne zalihe može se utvrditi da se proizvodnja drveta na ovom području može više nego udvostručiti (povećati 2,21 puta). To nije slučaj u ostalim regijama koje nas okružuju. Zbog slabe otvorenosti šuma ne koristi se niti potencijalnim etatom. S druge strane poznato je da u neposrednoj blizini ove regije uvozilo drvo iz SSSR-a i ČSSR. Da bi se iskoristile sve mogućnosti produkcije drveta na ovoj regiji, kao najvažniji cilj postavlja se dostići normalnu drvnu zalihu. 2. Energetska kriza sve više privlači pažnju na pribavljanje gorivog drveta za kućnu upotrebu. Upotreba drveta kao goriva već sada apsorbira više od polovice produkcije svjetskih šuma. Za razliku od fosilnih goriva proizvodnja drveta je neprekidna. Skreće se pažnja i na dodatnu proizvodnju drveta izvan šuma u nasadima zajedno s poljoprivredom. Time bi se dobile dodatne količine drveta a ljudi bi imali drvo blizu mjesta gdje ga upotrebljavaju. 3. Danas se mnogo piše i govori o zaštiti čovjekove okolice. Šume za zaštitu čovjekove okolice imaju vrijednost koja se ne može izraziti novcem. Šume su goleme kemijske tvornice za preradu i neutraliziranje upravo onoga što je čovjeku štetno. Jedna jedina 100-godišnja bukva u jednom satu proizvede gotovo dva kilograma kisika, a istodobno preradi više od dva kilograma ugljičnog dioksida. Pored toga, veliko je značenje šume za zaštitu zemljišta od erozije i poplava, kao rezervoara vode, za povećanje poljoprivredne proizvodnje, za saobraćaj i ostale opće korisne funkcije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 58 <-- 58 --> PDF |
4. Sume imaju bitnu ulogu u privrednom razvoju, pa će u cilju rješavanja ovih kompleksnih pitanja (otvaranje šume, prosta i proširena biološka reprodukcija) biti potrebna suradnji svih zainteresiranih proizvođača i potrošača. Iskorištavanjem sadašnjih i potencijalnih mogućnosti dobili bismo snažan faktor stabilnosti šumarstva i industrije za preradu drveta te za privredu u cjelini. LITERATURA 1. Osnove gospodarenja za gospodarske jedinice Šumskog gospodarstva Gospić. 2. Prijedlog utvrđivanja šumskogospodarekih područja kontinentalnih šuma SR Hrvatske, Zagreb 1978. 3. Kos o vic, J.: Stanje i značaj niskih šuma i šikara u privredi područja Like, Obavijesti br. 9, Zagreb 1959. 4. S ul e n t i ć, F.: Stanje, perspektiva i zadaci šumskog fonda u Lici, Bilten br. 11/1961. 5. Hlavni zäsady concepce dalšiho razvoje Lesniho hospodärstvi CSSR, Priloha časopisu Lesnicka prace 3/1972. 6. Dr M. S. Fl ore s Rodas : On energy Crisis and Industrial Development in Developing Countries, SKOGEN Nummer 14/1978. 7. Izbor, br. 8/1973. 8. Klepac.D. : Uređivanje šuma. Zagreb 1965. NAPOMENA. Ovaj prikaz pripremljen Ivan ŠUBARIĆ, dipl. ing. je za Znanstveni simpozij »Udio Like u Šumsko gospodarstvo »Lika« nauci i privredi«, održanog 6. i 7. srp- Gospić nja 1979. u Gospiću. |