DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 59     <-- 59 -->        PDF

EKONOMSKE POSLJEDICE DEVASTACIJE LIČKIH ŠUMA


Bilo bi dobro kada bi samo autora zaveli podaci koje navodimo da u naslovu
ovoga referata» upotrijebi izraz »devastacija« (lat. devastare — pustošenje,
haranje, uništavanje).


Na ograničenom broju pisanih stranica teško nam je braniti postavljenu tezu
u naslovu, ako odmah i bez uvoda, a na temelju vlastitih istraživanja i istraživanja
drugih autora i to ne dokažemo.


Na taj način ćemo ne samo ublažiti napisanu riječ u naslovu, nego i podijeliti
mišljenje sa određenim brojem stručnjaka koji žive i rade u Lici i s onima
koji inače poznaju probleme Like.


Skloni smo poistovjetiti površinu Like s površinom Šumskog gospodarstva
u Gospiću, dakako kada se odbiju poljoprivredne površine, zatim površina Nacionalnog
parka Plitvička jezera i površine Šumarije Brinje, ikoja — po nekima —
također pripada Lici.


Na preglednoj karti ucrtali smo granice Šumskog gospodarstva u Gospiću
s njegovim izlazom na more u Karlobagu, gdje je sjedište i jedne od šumarija
Gospodarstva.


Izračunali smo da unutar tih granica površina Šumskog gospodarstva iznosi


263.173 ha, a podijeljena je na 10 gravitacionih šumarija kojima se površine
kreću od 14.300 ha (Srb) do 45.400 ha (Gračac).
Članom 68. Zakona o šumama SR Hrvatske izdvojene su sve šume na području
općine Gračac s pretežnim ciljem korištenja njihovih općekorisnih fiuiükcija,
kao i djelovi šurna na području općina Donji Lapac, Gospić i Titova Korenica sa
istim ciljem.


Već i to što smo upravo naveli govori o stanju šuma u tim općinama.


Od ukupne površine Šumarije Gračac (45.400 ha) 23,3% su goleti, a od
njezine šumom obrasle površine 69% obuhvaćaju degradirane šume i šume panj
ače, dok samo 31% ili 10.795 ha ima očuvanih šuma. Na tim očuvanim šumama
Šumarija zasniva prihodnu djelatnost, odnosno stječe i raspodjeljuje dohodak.


Slična je situacija i na području Šumarije Gospić koja također od svoje
ukupne površine (39.719 ha) ima 17,4% goleti, a od obrasle površine čak 72,5%
po degradiranim šumama i šumama panjačama. Dakle i ta Šumarija pretežno
zasniva svoju prihodnu djelatnost samo na 9.020 ha očuvanih šuma.


Te šumarije izvlače drvnu masu iz šume na pomoćna stovarišta sprosječne
udaljenosti od 26 do 28 km.


Ti su podaci, doduše, od prije nekoliko godina, pa su možda danas te udaljenosti
i smanjenje. Ali to bitno ne mijenja situaciju, naprotiv pospješuje devastaciju
šuma.


Ilustrativan je podatak da od ukupne površine šumskog gospodarstva Gospić


(263.173 ha) 14,2% otpada na goleti i da je od obrasle površine 59°/o pod degradiranim
šumama i šumama panjačama. Dakle, to na izgled veliko šumsko gospo1)
Referat održan na Znanstvenom simpoziju »Udio Like u nauci i privredi« 6 i 7. srpnja 1979.
u Gospiću.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 60     <-- 60 -->        PDF

darslvo stječe i raspoređuje dohodak sa samo 92,579 ha očuvanih šuma kojih
struktura po vrstama drveća i sortimentima ne zadovoljava.


Ukupna drvna zaliha Gospodarstva iznosi oko 24 mil. m&; od toga 83% otpada
na 41%> površine očuvanih šuma, a samo 17% otpada na 50% površine degradiranih
šuma i šuma panjača.


I u drvnoj zalihi očuvanih šuma, dakle na onoj površini od 41"/n, samo su
s 29°/o zastupljene četinjače, a 71% listače (pretežno bukva).


U očuvanim šuma Šumarije Gospić samo je oko 11%> zastupljena drvna masa
četinjača, u Šumariji Gračac oko 14%, a u Šumariji Srb jedva 0,6°/o, dok 99,4%
drvne zalihe obuhvaćaju listače (bukva).


No da nam se ne bi prigovorilo da smo se postavili u kut iz koga se slika
samo u crnoj boji — navešćemo i podatke za Šumariju Vrhovine, gdje su preko
62% zastupljene četinjače u drvnoj zalihi očuvanih šuma. Ali treba odmah dodati




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 61     <-- 61 -->        PDF

da se tu radi o 2,9 mli. m3 ukupne drvne zalihe očuvanih šuma što iznosi samo
oko 15% od ukupne drvne zalihe očuvanih šuma Šumskog gospodarstva.


Općenito, šume Like su potisnute od naselja i s plodnijih tala na nepristupačne
terene i slabije bonitetne razrede staništa. Od ukupne površine očuvanih
šuma (92.579 ha) Šumskog gospodarstva Gospić na I bonitetnom razredu staništa
nema šume. Na II bonitetnom razredu ima 7% jele, 3% bora i r°/o bukve. Ali je
zato na IV i V bonitetnom razredu staništa jela zastupljena u 34%, bor sa 82%.
a bukva sa 70% od ukupne površine tih tzv. očuvanih ili ekonomskih šuma.
Zbog toga se i prosječna drvna zaliha po hektaru kreće od samo 132 ms u Šumariji
Gračac i 1517o m3 u Šumariji Srb do 289 m3 u Šumariji Vrhovine ili —
prema Cestaru, Kovačeviću i dr. — 30% manje od normalne (1). Dakako, na toj
maloj drvnoj zalihi i njezinoj nepovoljnoj strukturi po vrstama drveća — gomila
se i mali tečajni godišnji prirast drvne mase od oko 1,7 m3/ha četinjača i 3,3 mV
ha listača.


I kvalitetna, odnosno sortimentna, struktura drvne zalihe očuvanih šuma
Like ne zadovoljava. I pored velike konjunkture drva, dijelom zbog ograničenih
površina šuma, a dijelom zbog prekapacitirane drvne industrije, gdje bi šumarska
dohodovna organizacija mogla imati određeni monopolistički položaj, Šumsko
gospodarstvo je, u 10-godišnjem razdoblju (1961—1971.), realiziralo samo 1,7%
irupaca F, L i K kvalitete od ukupne realizirane drvne mase četinjača. U navedenom
razdoblju je realizirano takvih najkvalitetnijih sortimenata 4,9% od ukupne
realizirane drvne mase listača, a 63,5% rudničkog, celuloznog i ogrjevnog drva
iako se unaprijed znalo da se na tim sortimentima, a posebno na ogrijevu, gubi.


Prema Kovačeviću (2) prosječni godišnji etat Gospodarstva iznosi oko 432.000
mS, a 1972. godine je bio samo sa 41% financijski pozitivan uz 38% otvorenosti
šuma od one otvorenosti koja bi bila potrebna Gospodarstvu (1972. god. manjkalo
je 794 km šumskih prometnica na području Gospodarstva). Takva situacija neminovno
vodi u jače zahvate četinjača ili u jače zahvate vrednijih sortimenata, što
ima za posljedicu negativnu selekciju. To se vidi i po tome što se — kako navodi
Kovačević — siječe istu šumu 2 pa i 3 puta, umjesto jedanput u 10 godina.


Vrijedost drvne mase na 1 ha površine, kada bi se ona posjekla i dopremila
na tržište, a po cijenama iz 1972. godine, iznosila bi samo 17.824 dinara u Šumariji
Gračac, 22.503 dinara u Šumariji Srb do 56.925 dinara u Šumariji Vrhovine. Od
tih vrijednosti nisu se odbili direktni i zajednički troškovi sječe i izrade, izvoza
i prevoza, koje bi trebalo odbiti, da bi se dobila vrijednost drva na panju. Ona
bi bila još daleko manja pa i negativna. Prosječna vrijednost 1 ms drvne mase
fco tržište 1972, godine iznosila je 135 din u šumama Šumarije Gračac do 198 din
u šumama Šumarije Vrhovine. Zato je i vrijednost tečajnog godišnjeg prirasta
drvne mase u ličkim šumama veoma mala. Po cijenama iz 1972. godine — ta vrijednost
Šumarije Srb iznosi samo 341 din/ha fco tržište, a u šumama Šumarije
Otočac 1.310 din/ha ili oko 4 puta više nego u Šumariji Srb. To su veoma mali
iznosi i iz njih se vidi da su te šume opustošene.


Ustanovili smo i prosječne postotke prirasta vrijednosti u ličkim šumama po
debljinskim stepenima: oni se kreću ne više od 0.5 do 1%. Tome je razlog veliko
učešće nekvalitetne bukovine, zatim niske (limitirane) cijene sortimentima i nepostojanje
vrijednosnih razreda kod iste kvalitete (klase) četinarskih trupaca. Doduše
pri ovom obračunu primijenili smo stroge tablice stortimenata po JUS-u iz
1955. godine, po kojima i onako nema kvalitetnih sortimenata u našim prebornim
šumama (3,4).


155




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 62     <-- 62 -->        PDF

No te iste tablice smo primijenili i na šume Gorskog Kotara, pa smo ustanovila
da je tamo postotak prirasta vrijednosti veći, a u šumama Slavonije iznosi
oko 5% (3, 4, 6).


Kovačević je ustanovio 1972. godine (2) da Šumsko gospodarstvo u Gospiću
godišnje troši oko 380,000.000 st. dinara za biološku reprodukciju šuma, a trebalo
bi trošiti oko 1,160.000.000 st. dinara. Znači da tome Gospodarstvu godišnje nedostaje
oko 780,000.000 starih dinara da reproducira posječenu drvnu masu. Za to,
a u vezi s tim, Kovačević kaže: »Na temelju navedenih podataka i uz pretpostavku
da su induktivne cijene proizvodnje drva na panju objektivne, Šumsko gospodarstvo
Gospić ne može imati ni status šumske-privredne organizacije, ni šumsko-
privrednog područja« (2).


Mi se pak ustručavamo donositi bilo kakve zaključke zato što bi oni, na temelju
iznesenih podataka, morali biti još oštriji. Međutim ipak smatramo da bi
se u Lici morale poduzeti hitne, mjere kojima bi se spriječilo njezino pretvaranje
u golu, pustu i hladnu visoravan.


Kada bi šira društvena zajednica mogla naći odgovarajuća rješenja za Liku
kao nerazvijeno područje, onda bi nam bilo lako predložiti slijedeće:


1. da se na sadašnjoj pretežnoj površini očuvanih ili ekonomskih šuma Like
vrše samo sanitarne sječe, odnosno da se te šume puste najmanje 20 slijedećih
godina da se »odmore«;
2. da se kapaciteti drvne industrije Like svedu samo u okvire moguće alimentacije
iz tih pretežnih sanitarnih sječa, ukoliko bi bio sikup transport sirovine
iz drugih područja ili regija;
3. da se povise cijene sortimentima eksploatacije Šuma i da se uvedu vrijednosne
klase četinarskoj oblovini na temelju srednjih promjera trupaca;
4. da se Šumsko gospodarstvo u Gospiću organizira i preorijentira za proizvodnju
vrijednih šumskih sastojina na ogoljelim površinama i u degradiranim
šumama i šumama panjačama, a ne za proizvodnju drvne mase za industrijsku
preradu drva, osim onog dijela što se treba i mora sjeći iz uzgojnih i zaštitnih
razloga;
5. da se eventualni višak razdne snage stimulira za proizvodnju mesa, mlijeka
i vune, te za razvoj turizma i lova;
6. i na kraju da se sve navedeno prethodno podvrgne ozbiljnim znanstvenim
istraživanjima timskog karaktera iz kojih bi rezultirale predložene mjere.
LITERATURA


1.
Cestar D., Kovačević Z. i dr.: Tipološke značajke šuma na području
Šumskog gospodarstva Gospić. Poglavlje »Proizvodne mogućnosti«. Šumarski
institut Jastrebarsko. Zagreb, 1975.
2.
Kovačevi ć Z.: Šumsko gospodarstvo Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne
otvorenosti šuma (Magistarski rad) Zagreb, 1976.
3.
P 1 a v š i ć M., G o 1 u b o v i ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
kod jele. Šumarski list 9—10/1963.
4.
Plavši ć M., Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
eksploatacije šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog kotara.
Šumarski list 11—12/1967.