DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 62     <-- 62 -->        PDF

No te iste tablice smo primijenili i na šume Gorskog Kotara, pa smo ustanovila
da je tamo postotak prirasta vrijednosti veći, a u šumama Slavonije iznosi
oko 5% (3, 4, 6).


Kovačević je ustanovio 1972. godine (2) da Šumsko gospodarstvo u Gospiću
godišnje troši oko 380,000.000 st. dinara za biološku reprodukciju šuma, a trebalo
bi trošiti oko 1,160.000.000 st. dinara. Znači da tome Gospodarstvu godišnje nedostaje
oko 780,000.000 starih dinara da reproducira posječenu drvnu masu. Za to,
a u vezi s tim, Kovačević kaže: »Na temelju navedenih podataka i uz pretpostavku
da su induktivne cijene proizvodnje drva na panju objektivne, Šumsko gospodarstvo
Gospić ne može imati ni status šumske-privredne organizacije, ni šumsko-
privrednog područja« (2).


Mi se pak ustručavamo donositi bilo kakve zaključke zato što bi oni, na temelju
iznesenih podataka, morali biti još oštriji. Međutim ipak smatramo da bi
se u Lici morale poduzeti hitne, mjere kojima bi se spriječilo njezino pretvaranje
u golu, pustu i hladnu visoravan.


Kada bi šira društvena zajednica mogla naći odgovarajuća rješenja za Liku
kao nerazvijeno područje, onda bi nam bilo lako predložiti slijedeće:


1. da se na sadašnjoj pretežnoj površini očuvanih ili ekonomskih šuma Like
vrše samo sanitarne sječe, odnosno da se te šume puste najmanje 20 slijedećih
godina da se »odmore«;
2. da se kapaciteti drvne industrije Like svedu samo u okvire moguće alimentacije
iz tih pretežnih sanitarnih sječa, ukoliko bi bio sikup transport sirovine
iz drugih područja ili regija;
3. da se povise cijene sortimentima eksploatacije Šuma i da se uvedu vrijednosne
klase četinarskoj oblovini na temelju srednjih promjera trupaca;
4. da se Šumsko gospodarstvo u Gospiću organizira i preorijentira za proizvodnju
vrijednih šumskih sastojina na ogoljelim površinama i u degradiranim
šumama i šumama panjačama, a ne za proizvodnju drvne mase za industrijsku
preradu drva, osim onog dijela što se treba i mora sjeći iz uzgojnih i zaštitnih
razloga;
5. da se eventualni višak razdne snage stimulira za proizvodnju mesa, mlijeka
i vune, te za razvoj turizma i lova;
6. i na kraju da se sve navedeno prethodno podvrgne ozbiljnim znanstvenim
istraživanjima timskog karaktera iz kojih bi rezultirale predložene mjere.
LITERATURA


1.
Cestar D., Kovačević Z. i dr.: Tipološke značajke šuma na području
Šumskog gospodarstva Gospić. Poglavlje »Proizvodne mogućnosti«. Šumarski
institut Jastrebarsko. Zagreb, 1975.
2.
Kovačevi ć Z.: Šumsko gospodarstvo Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne
otvorenosti šuma (Magistarski rad) Zagreb, 1976.
3.
P 1 a v š i ć M., G o 1 u b o v i ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
kod jele. Šumarski list 9—10/1963.
4.
Plavši ć M., Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
eksploatacije šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog kotara.
Šumarski list 11—12/1967.