DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Po dolasku primljeni i pozdravljeni od
direktora OOUR-a »Gospodarenje šumama
« Đurđevac ing. Luke Šabarića,
predložen je i akceptiran program pregleda
drvno-industrijskog kompleksa, te
više šumskih objekata nizinskog područja
toga OOUR-a.


1. U Drvno-industrijskom kompleksu u
Đurđevcu, dočekao nas je direktor ing.
Marjan Babić , i ukratko prikazao razvojni
put ove industrije. Ona je u sastavu
SOUR-a »Bilo-Kalnik« iz Koprivnice,
ima dva samostalna OOUR-a: mehanička
prerada drva i tvornica masivnog namještaja.
Mehanička prerada drva počela je raditi
1973. god. Suinvestitor u izgradnji, sa
polovicom kapitala, bio je tadanji pogon
Šumskog gospodarstva Koprivnica u Đurđevcu,
što je bio jedinstveni primjer
udruživanja sredstava bazirano na zajedničkom
interesu i interesu Komune, da
izađe iz kluba nerazvijenih. Moderno je
instalirano: dvije brzohodne tračne pile
i jedan brzohodni gater za tanju oblovinu.
Doprema i otprema je potpuno mehanizirana.
Pilana prerađuje cea 40.000 m3 oblovine,
od čega šume područja osiguravaju
35.000 m3 a ostatak nakupljuju.
Glavne vrste prerade su hrast, jasen i
bukva, a sve više upućuju na preradu
johe i topole, koje vrste ovo područje
nudi u većim količinama. Veći dio koristi
tvornica masivnog namještaja, a ostalo
se prodaje .


Tvornica masivnog namještaja počela
se graditi 1975. god. za namještaj od
tzv. punog drva, Koristi se najviše hrastovim
za vanjske elemente, a ostale vrste
za unutarnje. Namještaj je kvalitetan, velika
je potražnja da ne mogu ni udovoljiti
zahtjevu tržišta. Oba OOUR-a zapoš-
Ijuju oko 600 radnika. Proizvode vlastitu
energiju u postrojenjima, ali se ponekad
koriste i javnom mrežom. Ideja za gradnju
tvornice nikla je iz saznanja, da samo
primarna prerada nije konačni cilj u
lancu proizvodnje, nego da treba ići daljem
oplemenjivanju proizvoda i finalizaciji.


2. Nakon pregleda toga kompleksa krenulo
se na teren. Sve ono što je viđeno
na terenu i što je obrazlagao ing. Luka
Šabarić rezimirano je ukratko u nastavku
ovoga izvještaja.
OOUR »Gospodarenje šumama« ima
površinu od 18.000 ha od čega 10.000 ha
otpada na nizinsko podravsko šumsko
područje, a ostalo na šume na sjevernim


padinama Bilogore. Ima tri radne jedinice
— Šumarije u Đurđevcu, Repašu i
Kloštru, zatim Mehanizaciju te Lovnu
upravu u Đurđevcu. Zaposljuje 290 radnika.
Etat je oko 90.000 m3 godišnje, a
prosječna drvna masa iznosi 250 m3 po
ha. Totalna masa je u progresu, a i etat,
radi zrelih masa topola i johe Hrast u
masi participira sa 40*/o, joha sa 18v/o,
bukva sa 16 %>, ostalo su topola, vrba,
jasen, grab, bor i druge.


Tla su smeđa, aluvijalni nanosi, u Bilogori
postglacijalne tvorevine, u površinskom
sloju osrednja komponenta humusa,
dobrog kapaciteta za zrak i vodu, dubine
pola do dva metra. Matična podloga su
naneseni pijesci i šljunak. Takav sastav
tla omogućio je i razvoj kvalitetnih šumskih
sastojina. Nekada pokretni površinski
pijesci u području sjev. zap. od Đurđevca,
poznati kao »Đurđevački pesci«,
bili su pokretni, stvarajući poznate zemljine
morfološke oblike dine, danas su
to šumske i poljoprivredne površine.
Površina oko 21 ha ostavljena je kao
geografsko botanički rezervat autotohnih
vrsta rastinja, koji je bio osnovni materijal
za smirivanje i kultiviranje pijesaka.


Provodi se isključivo visoki uzgoj jednodobnih
sastojina sa prirodnim pomlađivanjem,
ali se koriste u podizanju kultura
i nove metode, bazirane na iskustvu,
vlastitim istraživanjima, i suradnjom
sa istraživačkim i naučnim centrima. Pošumljuje
se sa sjemenom i sadnicama
hrasta, sadnicama jasena, johe, korenjacima
vrbe i topole, te sadnicama četinjača.
Područje ima dosta zemljišta, koje je
bilo tretirano kao poljoprivredno, pa se
sada privađa šumi. Kako se joha teško
prirodno pošumljuje, prema mišljenju
eksperata Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
zbog velikog prisustva dušika u tlu,
prišlo se nakon ispitivanja, koje je proveo
Odjel za genetiku, umjetnom uzgoju sadnica
johe u rasadniku pod zaštitom pokrova
od plastike i priredbu tla, koje se
kao jednogodišnje presađuju na površine.
Ova su područja inače optimalna za johu,
pa su debla kvalitetna tj. duga i ravna.
Joha ima sve veću primjenu i zamjenjuje
deficitarne četinjače. Masa sa 60 god. ophodnjom
iznosi do 400 m3 po ha.


Euroameričke vrste topola, sađene
na ovom području od prije 20 godina,
dale su dobre rezultate, kvalitetna stabla,
sa prirastom od oko 20 m3/ha i sa masom
oko 360 nrVha u toj dobi. I ubuduće
namjeravaju nastaviti sa pošumljavanjem
topolom, pa sti ugovorom povezani sa