DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Sum. list 104:189, 19S0.


PROBLEMATIKA MOTOVUNSKE ŠUME S PRIJEDLOGOM RJEŠENJA


Prof. dr. BRANIMIR PRPIC,


Šumarski fakultet Zagreb


SAŽETAK. Motovunska šuma u Istri je zadnje sačuvanija nizinska
šuma u području Mediterana. Sa stajališta zaštite prirode,
socijalne i zaštitne uloge šume i kao komponenta prostornogplana područja ova šuma ima neprocjenjivu vrijednost. Po svojojstrukturi to je nizinska šuma (Auenwald) u dolini rijeke Mirne u
kojoj prevladavaju hrast lužnjak (Quercus robur L.), poljski jasen
(Fraxinus angustifolia Vahl.), a zastupljeno je i ostalo drveće
nizinskih šuma kao crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), topole(Populus alba L. i Populus nigra L.) bijela vrba (Salix alba L.) i
dr. Nizinski brijest (Ulmus carpinifolia Gleditsch.) napadnut je po
holandskoj bolesti (Ceratocystis ulmi) te je danas njegovo učešće
u toj šumi vrlo smanjeno.


Zbog jedne preuranjene odluke površina ove šume je predviđena
za poljoprivrednu proizvodnju. Smatramo da bi takva realizacija
izazvala veliku štetu. Uništenje ovakvog jedinstvenogšumskog ekosistema u Mediteranu smatramo neoprostivom pogreškom.
Predlažemo da odjel 1. ove šume proglasimo park šumom,
odjele 2—5., specijalnim rezervatom šumske vegetacije, a
odjeli 6—18. da se proglase šumom s posebnom namjenom gdjebi cilj gospodarenja bio postizanje što veće vrijednosti socijalnei zaštitne funkcije ove šume.


Motovunska šuma narušena je izgradnjom nove ceste i novog
korita rijeke Mirne, konverzijom prirodne sastojim u topolovu
kulturu, te sječom nekih dijelova šume zbog njena pretvaranja
u poljoprivrednu površinu. Gdje god je to moguće potrebnoje posljedice ovih postupaka sanirati, kako bi Motovunska šuma
dobila svoj prvobitni izgled. U ovome radu opovrgava se tvrdnja,
da je biotop Motovunske šume promijenjen, i da više nema
preduvjeta za uspijevanje toga šumskog ekosistema.


UVOD


Vraćanjem Istre matici zemlji nama je vraćeno i prirodno bogatstvo njenih
šuma. Organizacije, kojima su povjerene šume sa šumskom strukom na
njihovu čelu, uspjele su od oslobođenja do danas povećati šumski fond Istre
od 30"/» na 40"/«. To predstavlja izuzetan uspjeh koji možemo zahvaliti razumijevanju
naroda Istre i njegova rukovodstva te njihovoj potrebi da se taj


189