DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Judging by its structure it is a lowland forest (Auenwald) in the riiver Mirna
valley with prevailing of pedunculate oak (Quercus robur L.) and field ash (Fraxinus
angustifolia Vahl.). Other species are also represented such as black alder
(Alnus glutinosa Gaertn.), poplars (Populus alba and P. nigra L.) along white
willow (Salix alba L.) and other. Common elm (Ulmus carpinifolia Gleditch) has
been attacked by Dutch desease (Ceratocystis ulmi) and is less represented in
this forest.


Due to a premature decision the area covered by the forest has beeni planned
for agricultural production. The realization of this plan would mean great damage,
according to the author. The annihilation of this unique forest eco-system
in the Mediterranean region would be unforgivable mistake. The auther suggests
that compartment 1 of this forest becomes park woods, compartments 2—5 a
special reservation of forest vegetation and compartments 6—18 special purpose
forest intended to increase its social and protective function. The Motovun wood
has been violated by the construction work on a new road and river Mirna new
bed, by conversion of the natural into the poplar forest, and by cuting to provide
space for agricultural purposes. It is necessary to make amends for this wherever
possible so that the Motovun forest can return to its original state. In this pa-
par one assertion is questioned, i.e. that biotope of the Motovun forest (has been
changed and that no conditions for a successful existence of this eco-system
exist.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 21     <-- 21 -->        PDF

3. Da se ostali dio Motovunske šume proglasi šumom s posebnom namjenom
s tim da cilj gospodarenja bude postizanje stabilnih sastojina prirodne
vegetacije što će dati visoku vrijednost općekorisnih funkcija. To su odjeli
od 6 do 18 gospodarske jedinice »Mirna« čija površina će se dobiti kada se
od šume odbiju novo korito rijeke Mirne, cesta i akumulacija Botonege.
4. U smislu poticanja tvorbe stabilnih prirodnih sastojina za Motovunsku
šumu potrebno je izraditi poseban plan postupaka koji će
se temeljiti na ekološkoj, vegetacijskoj, šumsko-uzgojnoj i ostalim stručnim
studijama. Navedeni plan potrebno je posebno izraditi za rezervat šumske
vegetacije, posebno za park-šumu i odvojeno za šumu s posebanom namjenom.
5. Zbog utvrđivanja promjene u biotopima Motovunske šume koje su
uslijedile poslije regulacije rijeke Mirne te izgradnje ceste, nužno je obaviti
komparativna ekološka, fitocenološka, šumsko-uzgojna, šumsko-uređajna i zaštitarska
istraživanja. Sredstva za ta istraživanja treba osigurati kod Republičke
zajednice za znanstveni rad, a učešće iz lokalnih izvora.
6. Poseban plan postupka izradio bi se u dvije faze. U prvoj fazi potrebno
je izraditi privremeni plan postupka po kojem bi se postupalo do
završetka komparativnih istraživanja. Taj plan bi obuhvatio čitavu Motovunsku
šumu i propisao najnužnije postupke njege i obnove sastojina. Iza dobivanja
rezultata kompartivnih istraživanja pristupilo bi se izradi posebnih
planova postupaka za kategorije Motovunske šume navedene pod 2. i 3.
7. Zbog biološkog saniranja bujičnih područja i spriječavanja erozije u
slivu rijeke Mirne, potrebno je što intenzivnije pristupiti pošumljivanju najkritičnijih
površina, s težnjom obnove autohtone šumske vegetacije( submediteranske
šumske zajednice) koja će u tom smislu dati najbolje efekte.
LITERATURA


Navrat i 1, I.: Opis šume i gospodarske prilike gospodarske jedinice »Marina«,
Rijeka, 1959, (rukopis).
Bertović , S.: Motovunska šuma i problemi njene zaštite, Zagreb, 1962 (rukopis).
Prpić, B.: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama
Hrvatske, Šum. list 7—9/1974.
Prpić , B.: Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume
hrasta lužnjaka, Centar JAZU, Vinkovci 1975.


B. Prpić
Present Problems of the Motovun Forest in Istria and Solution Proposal


Summary


The Motovun forest is the last better preserved lowland forest in the Mediterranean
region. From the point of view of nature preservation, protective and
social role of forests as urban planning factors, this forest is of immense value.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ska uloga šume. Te dijelove Motovunske šume potrebno je
ponovno privesti šumskoj kulturi, jer uzimajući u obzir zaštitnu
funkciju šume, te narušavanje cjeline prostora kao i nepovoljnog klimatskog
djelovanja, to smatramo najkorisnijim rješenjem.


U prostorni plan koji u sebi uključuje čitavu Motovunsku šumu zbog
jene socijalne i zaštitne funkcije, potrebno je uključiti kako zaštitu prirode,


njene
tako i njegu krajolika.


Fot. 4. Motovunska šuma. Nakon sječe šume zbog privođenja poljoprivrednom
iskorišćivanju površine se zamočvarile. Veći dio godine na tlu stoji voda. (Orig.)


PRIJEDLOG RJEŠAVANJA PROBLEMATIKE
MOTOVUNSKE ŠUME


U smislu poboljšanja današnjeg stanja Motovunske šume predlažemo ove
mjere:


1. Da se Motovunska šuma zbog velike vrijednosti svojih socijalnih i zaštitnih
funkcija, kao i zbog vrlo značajnih gospodarskih vrijednosti sačuva
u cjelini.
2. Da se rezervatom šumske vegetacije proglase odjeli 2, 3 i 4 i 5 gospodarske
jedinice »Mirna«u površini od 274,19 ha, a da se park-šumom proglasi
odjel 1 iste gospodarske jedinice u površini od 56,44 ha, koji se nalazi u
neposrednoj blizini Istarskih Toplica, (vidi kartu 2.)


ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Zbog svoje uloge u ekologiji i estetici krajolika, u reguliranju vodnog režima,
u prečišćavanju zraka, zbog toga što predstavlja nezamjenjiv prostor
za rekreaciju, što svojim bioklimatskim utjecajem djeluje na zdravlje ljudi
i što predstavlja izuzetnu estetsku i duhovnu kategoriju, Motovunska šuma
predstavlja važan element prostornog plana područja u kojem se nalazi.


Kod uređenja prostora u koji je uključna dolina Mirne bilo bi nedopustivo
izostaviti Motovunsku šumu u njenoj današnjoj prirodnoj cjelini.


U prostornom planu potrebno je uključiti i one dijelove Motovunske
šume u kojima se krčenjem pokušalo doći do poljoprivrednih površina. U
tim površinama došlo je do zamočvarenja jer se nije respektirala retencij


*,


Fot. 3. Motovunska šuma. Sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.)
i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja dobro obavljla socijalnu, zaštitnu i
gospodarsku funkciju. (Orig.)


197




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 18     <-- 18 -->        PDF

uvjetuje potpuno djelovanje općekorisnih funkcija. U Istri gdje postoje pretenzije
većeg razvoja turističke privrede, a isto tako i industrije, vrijednost
socijalne i zaštitne funkcije šume zaslužuje posebnu pažnju. To se posebno
odnosi na Motovunsku šumu čija se povijesna vrijednost nalazi izvan
svib kategorija.


Fot. 2. Motovunska šuma. Vrlo vitalna, punodrvna stabla poljskog jasena (Fraxinus
angustifolia Vahl.) velikog stupnja vitkosti koja imaju visoku gospodarsku
vrijednost, te izvrsno obavijaju općekorisnu funkciju. (Orig.)


ULOGA MOTOVUNSKE ŠUME U PROSTORNOM PLANU
PODRUČJA


Uvodno smo naveli da je Istra jedan od rijetkih dijelova SR Hrvatske
gdje se površina šuma povećala za čitavih deset postotaka, tj. od 30% na
40%. Novonastale površine predstavljaju kulture četinjača u okolišu turističkih
objekata te u lokalitetima biološke sanacije bujičnih tokova, a isto tako,
to je obnovljena šumska vegetacija u nekadašnjim pašnjačkim površinama.
Ti uspjesi koji su nesumnjivo veliki, ne daju nam pravo da se odlučimo za
uništavanje Motovunske šume, što je već i zabilježeno u nekim odlukama.


U strukturi šuma Istre predstavlja Motovunska šuma značajno i jedinstveno
uporište u prostoru koje nastava. Ona se po svojoj prirodnoznanstvenoj
vrijednosti te po maksimalno mogućim vrijednostima socijalnih i zaštitnih
funkcija, kao i po svojoj povijesnoj vrijednosti, razlikuje od ostalih
šuma Istre, ona je slična rijetkim, najsačuvanijim istarskim šumama.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 17     <-- 17 -->        PDF

do 70;,/o u omjeru smjese pojedinih sastojina, dok je danas gotovo nestala.
Nestankom nizinskog brijesta iz Motovunske šume postalo je u srednjedobnim
i starim sastojinama suše i toplije što je značajno utjecalo na promjenu
šumske fitoklime (Prpić , B., 1975.).


Usprkos vanjskom izgledu starih lužnjakovih stabala (suhovrhost) te
promjeni vodnog režima, nismo kod takog stabla u dobi od preko 145 godina
i kod prsnog promjera od 71 cm utvrdili pad debljinskog prirasta. Tu
je, dapače, došlo do njegova povećanja u posljednjih 25 godina (1960—1975)
što je vidljivo u priloženom grafikonu. To dakako govori u prilog mišljenju
da opstanak hrasta lužnjaka u novonastalim uvjetima u Motovunskoj šumi
ne dolazi u pitanje. Tome u prilog govori i dobra regeneracija hrasta lužnjaka
i naročito poljskog jasna u više lokaliteta Motovunske šume.


SOCIJALNA I ZAŠTITNA FUNKCIJA
MOTOVUNSKE ŠUME


Ovdje posebno ne navodimo gospodarsku vrijednost Motovunske šume,
jer smatramo da je njena socijalna i zaštitna funkcija u najmanju ruku desetorostruko
vrijednija od glavnih i sporednih šumskih proizvoda, uključujući
i prihod od tartufa. Ne želimo, međutim, zanemariti i njenu gospodarsku
ulogu, pogotovo kad znamo da se nizinska šuma izjednačuje u produkciji
biomase s proizvodnjom intenzivne poljoprivrede. Naša je namjera da ukažemo
na veliku vrijednost općekorisne funkcije Motovunske šume, na vrijednost
koju nesvijesno zanemarujemo, uz laičku primisao da će ona i dalje
egzistirati kada tu šumu uništimo.


Značajnije socijalne funkcije Motovunske šume jesu: njena uloga
u privlačnosti krajolika u smislu povećanja turističkog prometa, pružanje
prostora za odmor uz nezamjenjiv doživljaj jedne posebne
kompozicije elemenata žive prirode jedinstvene
u Istri i šire, u čitavom području Mediterana, utjecaj šume
na ublažavanje klime područja, ekološka uloga u održavanju ekološke ravnoteže
unutar ekosistema i njeno djelovanja na opću stabilnost krajolika (uporište
prirode), estetska uloga u stvaranju ljepote krajolika i higijensko-medicinska
uloga biokemijskog utjecaja šume na zdravlje čovjeka.


Zaštitna funkcija Motovunske šume sastoji se u njenom retencijskoj
sposobnosti, u ulozi koju ima šumsko tlo kao nezamjenjiv filter za
pročišćavanje vode, zatim u ulozi prečistača zraka te u zaštiti od vjetra. Značajnu
ulogu ima ta šuma u zaštiti od prometne buke, s obzirom na Istarske
Toplice.


Sve nabrojene općekorisne funkcije Motovunske šume (zaštitna + socijalna
funkcija) imaju svoje vrijednosti koje su za sada samo jednim dijelom
mjerljive, ali ipak vrlo prisutne. Mi ih osjećamo kako u neposrednom kontaktu
sa šumom tako i u njenom daljem okolišu (klimatski utjecaj, prečišćavanje
zraka i dr.). Već smo prije napomenuli da je njihova vrijednost vrlo
velika i praktički nenadoknadiva.


Dokazano je, da je poslije krčenja šume potrebna najmanje jedna generacija
drveća da se započne uspostavljati ekološka ravnoteža čije postojanje




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Ovdje treba napomenuti da je ova generacija drveća uspijevala uz vodni
režim koji je uvjetovala ta kanalska mreža i da je fiziološko slabiljenje
lužnjakovih stabala sigurno posljedica ovih promjena. U terenu Motovunske
šume utvrdili smo lokalitete u kojima je postalo suše nego što je "bilo
prije ove regulacije (sastojina močvarnog taksodija i dr.) što ukazuje na
vrlo složenu situaciju u smislu promjene staništa ove šume.


Promjena vodnog režima uvjetovala je promjenu dominantnog ekološkog
faktora te šume, ali niti u kojem slučaju nije isključila mogućnost opstanka
članova nizinske šumske vegetacije. Ovdje se, međutim, mora računati
s time da će doći do fiziološkog slabljenja vrsta drveća srednjedobnihstarih sastojina, i do sušenja stabala u sastojinama te dobi, budući da se
njihova korijenova mreža nije više u stanju prilagoditi novim vodnim uvjetima
u rizosferi. U takvim površinama pojavit će se mladi naraštaj hrasta
lužnjaka, poljskog jasena i ostalih vrsta drveća te nizinske šume, koji će
se prilagoditi novim uvjetima.


Novonastale prilike imati će za posljedicu formiranje nove šumske zajednice
koja će pokazati dobru stabilnost što je npr. slučaj sa sastojinom u
odsjeku 3b, gdje danas uspijeva mlada sastojina poljskog jasena s nešto
hrasta lužnjaka. Ova sastojina zamijenila je nekadašnju sastojinu u kojoj je
dominirao hrast lužnjak.


Tu je potrebno naglasiti da je struktura Motovunske šume danas znatno
izmjenjena zbog nestanka nizinskog brijesta. Ta vrsta drveta bila je u sastojinama
Motovunske šume zastupljena, kako smo već napomenuli, s 30%




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 15     <-- 15 -->        PDF

režima u ovim sastojinama. Vidi se da novo korito Mirne i trasa ceste presjecaju
odjel 1 te ulaze u odjele 2, 3. i 4. U odjelu 3 tangirano je staro korito
Mirne. Ovaj zahvat je bezuvjetno prouzročio smanjenje gospodarske i svih
drugih vrijednosti iz kategorije općekorisnih funkcija ove šume.


Fot. 1. Motovunska šuma. Tipičan izgled nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog
jasena s razvijenim slojem grmlja i higrofilnog prizemnog rašća. (Orig.)


Ono što je tu vrlo značajno je današnje stanje vrlo guste mreže kanala
koja je postojala, a vidljiva je iz stanja 1969. godine (vidi kartu 1). Ova kanalska
mreža je danas potpuno zapuštena, a posljedica toga je zabarivanje,
pa čak i zamočvarenje brojnih, što većih i što manjih dijelova u Motovunskoj
šumi.


Na drugoj strani došlo je do zamočvarenja u onim površinama Motovunske
šume, koje su iskrčene zbog privođenja poljoprivredi. Tu se nije
mislilo (ili se nije znalo) na retencijsku sposobnost Motovunske šume, pa se
u toj površini pojavio višak vode koji uvjetuje zamočvarenje ovog staništa.
Tim načinom prestala je proizvodnja vrlo vrijedne biomase ove šume (hrast
lužnjak i poljski jasen), a uništene su i njene općekorisne funkcije.


Zapuštanjem stručnih postupaka u ovoj šumi više nisu održavani kanali
koji su odvodili suvišnu vodu zaobalja (kanali »sisavci«). OvU| kanalsku mrežu
koja je spriječavala zabarivanje odvodeći površinsku vodu u rijeku Mirnu
i njenu pritoku Malu Mirnu, kao i onu uz Botonegu, potrebno je što
hitnij e obnoviti . Kod toga treba razmisliti o uključivanju novog korita
rijeke Mirne u rješavanje voda njenog zaobalja u Motovunskoj šumi, a
i šire.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 13     <-- 13 -->        PDF

vizorno naziva Querceto-Fraxinetum angustijoliae prov. Kao u svim nizinskim
šumama sastav vegetacije ovisi o mikroreljefu, odnosno o različitom
intenzitetu vlaženja (podzemna, poplavna, oborinska voda) tako da se u Motovunskoj
šumi, prema našim opservacijama, pojavljuje više šumskih zajednica.


Kako je slivno područje Mirne obraslo klimatogenom submediteranskom
vegetacijom (različiti degradacijski stadiji šume hrasta medunca) u Motovunskoj
šumi pojavljuju se neki njeni elementi koji imaju širu ekološku valenciju
s obzirom na vodu kao ekološki faktor.


Godine 1971. je realiziran vodoprivredni plan koji se sastojao u iskopu
novog korita Mirne, a tada je izgrađena i nova cesta koja u južnom dijelu
Motovunske šume ide uz Mirnu. Tih zahvatom su promijenjeni iskonski uvjeti
vodnog režima Motovunske šume.


Prije iskopa novog korita Mirne i izgradnje ceste površina Motovunske
šume iznosila je 1.274 ha. Još se 1967. god. odlučilo, da površina Motovunske
šume bude privedena poljoprivrednoj proizvodnji. Iznimku čini dio šume
uz Istarske Toplice koji je u površini od 281 ha izlučen kao specijalni rezervat
šumske vegetacije (Odjeli 1—4 gospodarske jedinice »Mirna«).


Što zbog vodoprivrednog zahvata i izgradnje ceste, a što zbog privođenja
poljoprivrednoj proizvodnji, u Motovunskoj šumi je posječeno cea 250 ha
sastojina. Zbog izgradnje pregrade za akumulaciju Botonege predviđa se
posjeći još cea 80 ha šume, tako da će preostati ukupna površina od cea
944 ha.


Stanje sastojina u Motovunskoj šumi ne zadovoljava u potpunosti, ali
bi se stručnim zahvatima i to naročito njegom mladih stabilnih sastojina te
umješnim izvođenjem regeneracije, moglo postići znatno unapređenje u smislu
poticanja prirodne strukture te šume. Današnje gospodarenje Motovunskom
šumom odvija se u sjeni odluke o njenom pretvaranju u poljoprivrednu
površinu uz malena ulaganja u njegu šuma.


PERSPEKTIVA ŠUMA U PROMJENJENIM EKOLOŠKIM
UVJETIMA


Promjena vodnog režima u kompleksu Motovunske šume izazvala je promjene
u njenim staništima. Ta se promjena nije ravnomjerno odrazila u
čitavoj njenoj površini. Prokop novog korita Mirne te izgradnja ceste imali
su prema našem nepotvrđenom mišljenju, raznolik utjecaj. U nekim slučajevima
došlo je do sniženja razine podzemne vode, dok je u nekim lokalitetima
došlo do vlažnijih uvjeta u odnosu na prethodno stanje. Sušne uvjete prvog
slučaja prouzročio je iskop novog korita rijeke Mirne, dok se
veće vlaženje pojavilo zbog nasipa ceste koji spriječava oticanje kako oborinske
vode, tako i vode iz dva kraška izvora koji se nalaze unutar i pokraj
kompleksa šume, a bujaju u vrijeme obilnih kiša.


Ako obavimo uvid u stanje prije izgradnje novog korita rijeke Mirne i
nove ceste u današnjem rezervatu šumske vegetacije u Motovunskoj šumi
(odjeli 1, 2, 3, i 4 — vidi kartu 1), te poznavajući današnje stanje u^ rezervatu,
može se brzo doći do zaključka zbog čega je došlo do promjene vodnog




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 12     <-- 12 -->        PDF

naš poluotok još više ozeleni i da se postigne sve ono neprocjenjivo što daje
šumski pokrov u mediteranskom i submediteranskom klimatu Istre.


Za povećanje šumskog (onda Istre posebna zasluga ide šumarima toga
područja. Stalnim korišćenjem novih tehnologija te izuzetnim zalaganjem,
uspjeli su postići ono što danas imamo u Istri. To su brojne parkovne šumske
kulture uz turističke objekte te obnovljena šumska vegetacija u zaleđu
Istre.


Motovunska šuma kao dio šumske vegetacije Istre predstavlja od davnina
posebnu vrijednost, kako u gospodarskom tako i u smislu obavljanja
socijalnih i zaštitnih funkcija šume. U razvoju našeg samoupravnog društva
vrijednost njene socijalne i zaštitne funkcije postaje svakim danom sve veća.
I upravo zbog toga nas čudi današnji odnos prema toj izuzetnoj vrijednosti.
Smatramo, međutim, da je trenutačan stav u odnosu na Motovunsku
šumu tek prijelazna i, vjerujemo, prebrođena faza, koja je produkt osobnih
gledanja nekolicine neobavještenih o pravom značenju toga živog spomenika
prirode kojega su znale sačuvati čak i tuđinske vlasti (Venecija, Austrougarska
monarhija, Italija).


POLOŽAJ I STRUKTURA ŠUME


Motovunska šuma nalazi se gotovo u centralnom dijelu poluotoka Istre,
na aluvijurnu rijeke Mirne i njene pritoke Botonege, jugozapadno od Buzeta
i sjeverno od Motovuna. U ekološkom i vegetacijskom smislu odudara Motovunska
šuma od ostalih šumskih površina istarskog poluotoka. Dolina Mirne
omogućuje utjecaj mora duboko u kopno poluotoka, a osebujnost reljefa
uvjetuje u toj dolini stagniranje zrakaka te pojavu većih klimatskih ekstrema.


Sliv rijeke Mirne koji je relativno slabo obrastao šumskom vegetacijom
okarakteriziran je mnoštvom bujičnih vodotoka. Navedeni vodotoci uzrokuju
povremeno poplavljivanje doline Mirne gdje donose trošine eocenskih lapora
i pješčenjaka, od kojih se, uz vapnence, sastoji geološka podloga slivnog
područja. Takvi reljefni, klimatski i hidrološki uvjeti, a naročito pedološka
karakteristika (hidromorfna tla) prouzročili su u dolini Mirne stvaranje
nizinskih šumskih ekosistema.


U vegetacijskom smislu predstavlja Motovunska šuma nizinsku šumsku
zajednicu hrasta lužnjaka (Querciis robitr L.) i poljskog jasena (Fraxinus
angustifolia Vahl) koji dominiraju u strukturi šume. Uz navedene tu se nalaze
i ostale vrste nizinskih šuma kao crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), bijela
i crna topola (Popitlus alba L. i P. nigra L.), obični grab {Carpinus betulus
L.), bijela vrba (Salix alba L.) i dr. Nizinski brijest (Uhnus carpinifolia
Gleditsch.) koji je nekada bio vrlo zastupljen u sastojinama Motovunske šume
i to u visokom postotku od 30°o do 40´/o (Navratil, I.) danas je, kao i u
ostalim nizinskim šumama, gotovo nestao zbog epidemijskog ugibanja koje
je uzrokovano holandskom bolešću (Ceratocystis ulmi). Dio šume od cea
16% bio je posađen eurameričkim topolama.


Šumska vegetacija Motovunske šume nije do danas dovoljno proučena.
Prema Bert ovi ću (1962) to je šuma lužnjaka i poljskog jasena koju pro




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Sum. list 104:189, 19S0.


PROBLEMATIKA MOTOVUNSKE ŠUME S PRIJEDLOGOM RJEŠENJA


Prof. dr. BRANIMIR PRPIC,


Šumarski fakultet Zagreb


SAŽETAK. Motovunska šuma u Istri je zadnje sačuvanija nizinska
šuma u području Mediterana. Sa stajališta zaštite prirode,
socijalne i zaštitne uloge šume i kao komponenta prostornogplana područja ova šuma ima neprocjenjivu vrijednost. Po svojojstrukturi to je nizinska šuma (Auenwald) u dolini rijeke Mirne u
kojoj prevladavaju hrast lužnjak (Quercus robur L.), poljski jasen
(Fraxinus angustifolia Vahl.), a zastupljeno je i ostalo drveće
nizinskih šuma kao crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), topole(Populus alba L. i Populus nigra L.) bijela vrba (Salix alba L.) i
dr. Nizinski brijest (Ulmus carpinifolia Gleditsch.) napadnut je po
holandskoj bolesti (Ceratocystis ulmi) te je danas njegovo učešće
u toj šumi vrlo smanjeno.


Zbog jedne preuranjene odluke površina ove šume je predviđena
za poljoprivrednu proizvodnju. Smatramo da bi takva realizacija
izazvala veliku štetu. Uništenje ovakvog jedinstvenogšumskog ekosistema u Mediteranu smatramo neoprostivom pogreškom.
Predlažemo da odjel 1. ove šume proglasimo park šumom,
odjele 2—5., specijalnim rezervatom šumske vegetacije, a
odjeli 6—18. da se proglase šumom s posebnom namjenom gdjebi cilj gospodarenja bio postizanje što veće vrijednosti socijalnei zaštitne funkcije ove šume.


Motovunska šuma narušena je izgradnjom nove ceste i novog
korita rijeke Mirne, konverzijom prirodne sastojim u topolovu
kulturu, te sječom nekih dijelova šume zbog njena pretvaranja
u poljoprivrednu površinu. Gdje god je to moguće potrebnoje posljedice ovih postupaka sanirati, kako bi Motovunska šuma
dobila svoj prvobitni izgled. U ovome radu opovrgava se tvrdnja,
da je biotop Motovunske šume promijenjen, i da više nema
preduvjeta za uspijevanje toga šumskog ekosistema.


UVOD


Vraćanjem Istre matici zemlji nama je vraćeno i prirodno bogatstvo njenih
šuma. Organizacije, kojima su povjerene šume sa šumskom strukom na
njihovu čelu, uspjele su od oslobođenja do danas povećati šumski fond Istre
od 30"/» na 40"/«. To predstavlja izuzetan uspjeh koji možemo zahvaliti razumijevanju
naroda Istre i njegova rukovodstva te njihovoj potrebi da se taj


189