DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 110 <-- 110 --> PDF |
njegovoj devedesetgodišnjici života napisao Prof. dr Vladimir B 1 a š k o v i ć1/. S takvom ocjenom slaže se i Prof. dr Branislav P r p i ć2/ kada konstatira, da promatrajući »s današnjeg stajališta, možemo Premužića smatrati jednim od onih dalekovidnih šumara između dva rata koji su nazirali veliko zanimanje turizma za šume budućnosti«2/. U planinarsko- turističke svrhe mogu se koristiti i putevi kojima se otvaraju šume za iskorišćivanje, a koje je Premužić i gradio na području Velebita, ali su potrebni i posebni. A Ante Premužić bio je inicijator i realizator (najteže dionice sam je trasirao) niza takvih puteva kao na pr. na otocima Krk, Rab, Mljet, na području današnjeg Nacionalnog parka Plitvička jezera i najvećeg puta — velebitske transverzale u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao » P r e m u žićeva staza.« Dakako, da je Premužić za svoje ideje našao suradnike u »pretpostavljenim«, kako u Direkciji šuma tako i u Ministarstvu te Banskoj upravi, tj. one, koji su osiguravali i novac za realizaciju planova. Taj novac, međutim, u financijskim planovima i obračunima nije uvijek glasio za građevinske radove, nego je osiguravan i pod drugim naslovima kao npr. za suzbijanje potkornjaka. Ante Premužić nije bio samo graditelj puteva i planinskih staza, nego je i kompleksnije promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka i tražio, pa i našao, svrsishodnije iskorišćivanje prirodnih uvjeta nego li je tada bilo. Našao ga je u — drveću. »Racionalnom kraškom gospodarstvu ne može da bude osnovica trav a (u formi žitarica, okapavina, livadne i pašnjačke trave) jer je gospodarstvo sa tom osnovicom svršilo katastrofalno na krasu: nestalo je zemlje« naglašava Pre 1) Dr V. B.: 90 godina inž. Ante Premužića, zagrebački dnevnik »VJESNIK« od 17. siječnja 1979., str. 8. 2) U POVIJESTI ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 — 1976. kroz stranice Šumarskog lista«, Zagreb 1967., str. 379. mužić u svojoj »OSNOVI za turističko i gospodarsko uređenje primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenice, Selca i Novog « (objavljene u sušačkim novinama »Novi list« 1933. god.). Kako to ostvariti Premužić je to izložio u posebnoj publikaciji — knjizi »SELJAČKO GOSPODARSTVO NA KRŠU«, izašloj 1940. god. u Zagrebu. Knjiga »Seljačko gospodarstvo na kršu« privukla je pažnju široke javnosti. To svjedoče osvrti, koji su se pojavili u novinama kao, sve u 1940. god., u zagrebačkom »Jutarnjem listu« (br. 10302), sušačkom »Primorju (br. 90), sarajevskom »Katoličkom listu« (br.38), sarajevskom listu »Snaga« (br. 8.), te beogradskom »Privrednom Pregledu« (br. 33)3/. Najopširniji prikaz je u »radničkom listu za kulturu i sport« koji je izlazio u Sarajevu pod nazivom »SNAGA«. Autor V. B. (inž. Vladimir Beltram?) između ostalog napisao je i ovo: »Oskudna literatura o našim pasivnim krajevima i njihovim problemima dobila je nedavno lepu prinovu. Za razliku od dosadašnjih pisaca koji su se ograničavali samo na izlaganje životnih prilika na našem kršu ili se rješenje pitanja pasivnih krajeva tražili isključivo u pošumljavanju, unutrašnjoj kolonizaciji i javnim radovima, inž Premužić (koji ne odbacuje u načelu ni pošumljavanje, ni javne radove ni unutrašnju kolonizaciju) predlaže da se problem pasivnih krajeva rešava na način u kome mogu da uzmu učešće i sami seljaci stvarajući nove osnove proizvodnje koje odgovara našem kršu, njegovoj strukturi, podneblju i ekonomskim mogućnostima njegovog stanovništva ... Glavna načela novog seljačkog i šumskog gospodarenja na kršu jesu pošumljavanje voćkama ... Zatim dolazi preudešavanje stočarstva tako da se napušta dosadašnja pustopašica, a da se zavede 3) Ove podatke, kao i one u bibliografiji navedene radove koji su objavljeni izvan Šumarskog Usta, ahvaljujem KATALOGU BIBLIOGRAFIJE JUGOSLAVENSKE PERIODIKE« Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu. |