DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 111     <-- 111 -->        PDF

novi način dobivanja stočne hrane. Treba
zasnovati tzv. »drvene livade« i »zračne
livade« i podizati silose. Naši karstni
krajevi su i propali što je u njima glavna
grana privrede bilo pašnjačko stočarstvo.
Na sramotu naše nauke i naše intelegancije
karst je uvijek premalo proučavan.«


Premužić je počeo i ostvarivati svoje
ideje o novom kraškom gospodarenju.
Tako je na pr., prema izjavi Ing. Franje
Presečkog, tada šumarskog referenta u
Metkoviću, 1940. god. na području sela
Mali Prolog posađeno 500 kg sjemena
pitomog kestena, dostavljenog od tadašnje
Banske vlasti Banovine Hrvatske, a
prema listu »SELJAČKI DOM« od 26. rujna 1940., str 5) dva građana
na otoku Rabu (Štokalo i — Grče) počeli
su s preorjentiranjem svoga gosodarstva
prema idejama Ing. Premužića.4/ Drugi
svjetski rat prekinuo je započete radove
da se tek danas opet javljaju razmišljanja
o analognom aktiviranju (seljačke)
privrede na kršu.


Ante Premužić bio je aktivni društveni
radnik, posebno u »Hrvatskom planinarskom
savezu«, u »Jugoslavenskom šumarskom
udruženju« (kao tajnik od rujna
1936. do rujna 1939.) te u »Seljačkoj slozi«
(kao tajnik 1937-38, god.). Za djelatnost
na tom području primio je i posebna
priznanja. Tako da je već
1934. god. izabran za počasnog člana
Hrvatskog planinarskog saveza a poslije
rata odlikovan zlatnim znakom Planinarskog
saveza Jugoslavije te, povodom
stogodišnjeg jubileja planinarstva u našoj
domovini, 1935. god. izabran za počasnog
člana Planinarskog društva »Zagreb-Matica.
« Prigodom proslave 130-gođišnjice
osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva i 100-godišnjice izlaženja šumarskog
lista Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske


4) »Ono, što je učinio predsjednik Kotarske orgazacije
HSS Stokalo, pravi je uzor. Ali sve ono ne
mogu učiniti siromašniji ljudi na kamenu. Naprotiv
ono što je učinio Grče u Barbatu, to bi s vremenom
mogao učiniti svaki čovjek na kršu« konstatacija
u vijesti pod naslovom »Rad na kršu« »Premužićevom
metodom«.


dodijelio mu je zlatnu medalju s diplomom.


Ante Premužić bio je čovjek rada i za
njega nije postojalo »uredsko vrijeme.«
Još kao gimnazijalac za čitanje koristi
mjesečinu, jer kao pitomac đačkog doma
— orfanatrofija nije smio koristiti
svjetlo svjetiljke, često je noć koristio
za rad te je, na pr., nerijetko u zgradi
Direkcije šuma na Sušaku prozor njegove
sobe bio rasvijetljen do kasnih noćnih
sati. Uza sve, Premužić je bio vrlo pristupačan
kao čovjek, kao kolega ili kao
pretpostavljeni i uvijek je bio spreman,
da porazgovara sa suradnicima ili da
mlađe uputi u rješavanje pojedinih problema
s puno susretljivosti i razumijevanja.


BIBLIOGRAFIJA


Samostalna publikacija


SELJAČKO GOSPODARSTVO NA KRŠU, izdao
Klub ABC, kao društvo prosvjetnih radnika za rješavanje
kulturnih problema, Zagreb 1940.


Šumarski list
Ekskurzija slušača zagrebačke šumarske akademije
u hrv. kraško područje, 1913, br. 9., str. 343-360;
Komemoracija na grobu pokojnog Ing. Josipa Borošića,
1936, br. 10, str. 585;
Dr Josip Balen: Josip Kozarac, o 30-godišnjici
njegove smrti, 1936, br. 11-12, str. 695-696;
Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici,
1937, br. 1, str. 2-17;
»Slava Franu Ž. Kesterčaneku«, 1937, br. 1, str. 34;
Osamdesetogodišnjica počasnog predsjednika J. S.


U.
Milana Turkovića, 1937, br. 3, str. 109-111;
Šumarski list 1877-1937, br. 12, str. 621;
Naučno putovanje naših šumara po Njemačkoj,
1940,
br. 10, str. 503;
Planski uzgoj brnistre na našem primorskom
Kršu, 1948, br. 11, str. 364-371.


Hrvatski planinar:


Rožanski kukovi (s 2 slike), XXVI — 1930, br. 1,
str. 18-20 i 1 tabla;
Silaz u jamu Vamjaču, XXVI — 1930, br. 6, str.
159-169;
Crikvine, XXVII — 1931, br. 12, str. 325-331;
Obuća planinara u kršu. Gumeni opanci i čoklje,
XXVIII — 1932, br. 10, str. 302-304;


289