DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Ovdje treba napomenuti da je ova generacija drveća uspijevala uz vodni
režim koji je uvjetovala ta kanalska mreža i da je fiziološko slabiljenje
lužnjakovih stabala sigurno posljedica ovih promjena. U terenu Motovunske
šume utvrdili smo lokalitete u kojima je postalo suše nego što je "bilo
prije ove regulacije (sastojina močvarnog taksodija i dr.) što ukazuje na
vrlo složenu situaciju u smislu promjene staništa ove šume.


Promjena vodnog režima uvjetovala je promjenu dominantnog ekološkog
faktora te šume, ali niti u kojem slučaju nije isključila mogućnost opstanka
članova nizinske šumske vegetacije. Ovdje se, međutim, mora računati
s time da će doći do fiziološkog slabljenja vrsta drveća srednjedobnihstarih sastojina, i do sušenja stabala u sastojinama te dobi, budući da se
njihova korijenova mreža nije više u stanju prilagoditi novim vodnim uvjetima
u rizosferi. U takvim površinama pojavit će se mladi naraštaj hrasta
lužnjaka, poljskog jasena i ostalih vrsta drveća te nizinske šume, koji će
se prilagoditi novim uvjetima.


Novonastale prilike imati će za posljedicu formiranje nove šumske zajednice
koja će pokazati dobru stabilnost što je npr. slučaj sa sastojinom u
odsjeku 3b, gdje danas uspijeva mlada sastojina poljskog jasena s nešto
hrasta lužnjaka. Ova sastojina zamijenila je nekadašnju sastojinu u kojoj je
dominirao hrast lužnjak.


Tu je potrebno naglasiti da je struktura Motovunske šume danas znatno
izmjenjena zbog nestanka nizinskog brijesta. Ta vrsta drveta bila je u sastojinama
Motovunske šume zastupljena, kako smo već napomenuli, s 30%