DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Naravno ovo je samo dio biomase kojega producira istraživani biotop
s navedenom zajednicom jer tome treba dodati cjelokupnu drvnu masu,
panjevinu, listinac i druge odpatke.


STACIONAR »OPEKE«
LIPOVLJANI, TRAJNA PLOHA br. 12
NADMORSKA VISINA: 94,70 m
ZAJEDNICA: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae


Horv. 38*
BROJ PLOHA: 16
DATUM: 8. 7. 1976.


RpHnih ™ Naziv bilja


1


1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
SLOJ PRIZEMNOG RAŠČA
Rubus caesius L.
Polygonum hidropiper L.
Deschampsia caespitosa L.


Impatiens noli tangere L


Galium palustre L.
Puucedonum palustre L.
Lythrum salicaria L.


Leucoium aestivum L.


Eupatorium cannabinum L.
Circaea lutetiana L.
Caltha palustris L.
Valeriana dioica L.
Carex strigosa L.
Carex remota L.
Lysimachia nummularia L.
Agrostis alba L.
Urtica dioica L.
Iris pseudacorus L.
Glechoma hederacea L.
Rumex sanguineus L.
Galeopsis tetrahit L.
Peucedanoum palustre L.
Aegopodium podagraria L.
Nephrodium phegopteris Prantl.
Lychnis flos ouculi L.
Juncus effusus L.
Potentilla tormentila Schutlz.


Tablica 1.


Ukupno na 160 m2 Ukupno po ha*


BIOMASA BIOMASA
zelena suha zelena suha
(1050 C) (1050C)
gr kg


310 127,3 19,375 7,956
26,5 5,1 1,656 0,319


1597 648,3 99,812 40,519
94,5 7,9 5,906 0,494
37,5 10 2,344 0,625
11,5 4,6 0,719 0,287


5 1,5 0,312 0,094
20,5 5,6 1,281 0,35
2 0,5 0,125 0,031
4,5 10,7 2,812 0,669
9,5 3 0,594 0,187
93,5 28,2 5,844 1,762
33,5 10,4 2,094 0,650
23,5 11,6 1,469 0,725
96 24,2 6,000 1,512
106,5 48,2 6,656 3,012
33,5 9,6 2,094 0,600
97 26,1 6,062 1,631
33 9,8 2,062 0,612
46,5 11,2 2,906 0,700


1,5 0,3 0,094 0,019
6,5 2,2 0,406 0,137
7,5 2,3 0,469 0,144
1 0,2 0,062 0,012
0,5 0,2 0,031 0,012
9,5 3,8 0,594 0,237
0,5 0,2 0,031 0,012




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 29     <-- 29 -->        PDF

28. Cerastium silvaticum W.K. 13,5 2,4 0,844 0,150
29. Viola silvestris Lam. 8 2,2 0,499 0,136
30. Succisa prataensis Mch. 3 0,5 0,187 0,031
31. Carex vesicaria L. 15 3,7 0,937 0,231
32. Stachys palustris L. 6,5 1,8 0,406 0,112
33. Euphorbia palustris L. 17 6,5 1,062 0,406
34. Nephrodium spinulosum Stremp. 5 1,3 0,312 0,081
35. Aristolochia clamatitis L. 1 0,3 0,062 0,019
36. Myosotis scorpioides L. 27 9,4 1,687 0,587
37. Geum urbanum L. 0,5 0,1 0,031 0,006
38. Lysimachia vulgaris L. 3 0,7 0,187 0,043
39. Hypericum quadrangulum L. 5 1,8 0,312 0,112
40. Ajuga reptans L. 0,5 0,1 0,031 0,006
41. Carex silvatica Luds. 7,5 2,1 0,469 0,131
42. Ranunculus auricomus L. 9 3,2 0,562 0,200
43. Fragaria vesca L. 1 0,2 0,062 0,012
44. Carex brizoides L. 2 0,9 0,125 0,056
45. Lycopus europeus L. 15 4,6 0,937 0,287
46. Alisma plantago L. 2 0,9 0,125 0,056
47. Mahovina 153,5 68,8 9,594 4,300
48. Drvenaste biljke 15 4,6 0,937 0,287
49. Ostalo (mješano) 153 66,6 9,562 4,162
200,021 74,451
SLOJ GRMLJA
1. Fraxinus angustifilia Vahl 1239 696 77,437 43,500
2. Ulmus caprinifolia Gled. 1602 942 100,125 58,875
3. Viburnum opulus L. 225 131 14,062 8,187
4. Acer tataricum L. 72 35 4,500 2,187
5. Creataegus monogyna Jacq. 3032 1941 189,500 121,312
6. Quercus robur L. 0,5 0,1 0,031 0,006
7. Frangula alnus Mili. 338 43 21,125 2,687
8. Creataegus exyacontha L., 10736 7086 671,00 442,875
9. Rosa canina L. 18 10 1,125 0,625
10. Genista elata L. 10 6,0 0,625 0,375
11. Prunus spinosa L. 10 4,2 0,625 0,262
12. Acer acmpestre L. 30 18,0 1,875 1,125
13. Alnus glutinosa (L.) Gärtn. 247 132 15,437 8,250


1171,918 690,266


TRAJNE PLOHE NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA
U okviru trajnih ploha postoje zasad dvije na poljoprivrednim površi


nama. Jedna se nalazi unutar šume Jelaš kod Vukovara (ploha br. 1), a pred


* U tablici je prikazana biomasa za nadzemne dijelove biljaka


ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 30     <-- 30 -->        PDF

stavlja samo privremeno iskorištenje međuredova u nasadu crnog oraha.
Tokom četiriju godina uzgajao se isključio kukuruz. Jedan vegetacijski snimak
napravljen je rano u proljeće, 13. travnja, a drugi u ljetu, 29. 8. 1978.
(tab. 2.). Pokrovnost korova je izvanredno mala, a mali je i broj vrsta. To
i floristički sastav upozoravali su na upotrebu herbicida, što su i potvrdili
nadležni za gospodarenje tom površinom: upotrijebljen je triazinski preparat
Radazin.


Druga površina nalazi se uz šumu Kotar kraj Petrinje (ploha br. 14).
Na njoj se izmjenjuju kulture kukuruz i zob koje šumarija uzgaja za prehranu
divljači.


Floristički sastav vidi se u tablici 3.


Korovna vegetacija u kukuruzištu na trajnoj plohi br. 1 — Jelaš


Tablica 2.


Snimak načinjen Snimak načinjen
Vrste 13. 4. 1978. 29. 8. 1978.
pokrovnost 5"Vo


Cirsium arvense (L.) Scop. 1.1 1.1
Stellaria media (L.) Vili. 1.1
Erophila sp. 1.1
Galium aparine L. 1.1
Sinapis arvensis L. 1.1
Setaria sp. + .2
Veronica persica Poir. +
Sonchus oleraceus L. +
Veronica hederifolia L. +
Papaver rhoeas L. +
Rumex crispus L. +


Veronica agrostis L. +


Convolvus arvensis L. + +
Matricaria sp. +
Setaria glauca (L.) P.B. + .2
Setaria viridis (L.) P.D. + .2


Setaria verticillata (L.) P.D. + .2
Fragrostis megastachya (Koel) Lk. + .2
Digitaria sanguinalis (L.) Scorp. + .2
Lathyrus tuberosus L. +


Bilderykia convolvulus (L.) Dum. t




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 38     <-- 38 -->        PDF

ELEOCHARITEUM PALUSTRIS Schennik 19.


Zajednica Eleocharietum palustris opisana je već davno. Prema Oberdorfer
u (1970) pripada razredu Phragmitetea, redu Phragmiteatalia i podsvezi
Eleocharieto-Sagittarion.


U sastavu zajednice dominantna je karakteristična vrsta zajednice Eleocharis
palustris (tablica 5, snimci 10—13). S obzirom na cjelokupan floristički
sastav zajednice, karakterističnih vrsta razreda Phragmitetea i nižih
sistematskih kategorija kojemu pripadaju ima relativno velik broj. To su
vrste: Rorippa amphibia, Glyceria fluitans, Alisma plantago-aquatica, Polygonum
amphibium i dr.


Pored navedenih vrsta u sastavu vegetacije obilno su zastupljene karakteristične
vrste razreda Isoöto-Nanojuncetea. Među njima najvećim stupnjem
stalnosti i pokrovnosti dolaze vrste Marsilea quadrifolia i Ludwigia.


SCIRPO-PHRAGMITETUM W. KOCH 26.
Već je W. Koch (1926), a kasnije i ostali (Horvatić 1931. Pignatti
1954. i dr.), opisujući asocijaciju Scirpo-Phragmitetum naglašavao da se ona
javlja većinom u obliku više ili manje fragmentalno razvijenih sastojina u
kojima naizmjenično prevladavaju jedna ili dvije karakteristične vrste asocijacije
ili više sistematske kategorije. Isti je slučaj i na trajnoj plohi u
Ljeskovači (tablica 6, snimci 14—21). Na navedenoj plohi zajednica je razvijena
u facijesu vrsta: Typha latifolia, Schoenoplectus lacustris i Sparganium
ereetum.


SPARGANIO-GLYCERIETUM FLUITANTIS Br. — BI. 25.
Ta je zajednica na opisanoj plohi razvijena samo fragmentalno. U´ florističkom
sastavu dominira, a mjestimično je i jedina karakteristična vrsta zajedinice
Glyceria fluitans (tablica 6, snimci 22. i 23).


CARICETUM ELATAE W. KOCH 26.
Obično na svim lokalitetima, gdje se fragmentalno razvija, zajednica
Caricetum elatae ima busenast izgled, koji joj daje šaš Carex elata. Tako se
i na trajnoj plohi Ljeskovači u sredini bare nalazi mali otočić na kojem je
razvijen fragment zajednice Carietum elatae (tablica 6).


ZAKLJUČAK


Na temelju dosadašnjeg rada možemo zaključiti ovo:


1. Osnivanje trajnih ploha treba nastaviti tijekom srednjoročnog razdoblja
1981—85. i u drugim dijelovima SR Hrvatske.
2. Započeta istraživanja na pilot-objektima treba nastaviti i proširiti i
na znanstvena područja (geologija, pedologija, klimatologija, zoologija, mikrobiologija,
šumarstvo i dr.).
3. Nastojati što bolje riješiti imovinsko-pravne odnose za osnovane trajne
plohe, kako ne bi došlo do prisilnog prekidanja kontinuiteta istraživanja.
4. Kadrovske i financijske potencijale treba stalno povećavati da bi se
dobili što bolji rezultati istraživanja.
216




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 39     <-- 39 -->        PDF

5. Stalno upozoravati na društvenu potrebu osnivanja mreže trajnih ploha,
da bi se u trećoj fazi dobilo rješenje za racionalno iskorištavanje i zaštitu
prirodnih bogatstava naše zemlje.
LITERATURA


Balat o va-Tulačk o v a, E. (1963): Zur Systematik der euroäischen Phragmitetea.
Preslia 35, 118—122 Brno.


Ho rvat , I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske Prirodosl. istraž. JAZU,
knj. 30, Zagreb.


Horvatić , S. (1931): Die Verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasser und
Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta Bot. Croat. 6, 91—108.


Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih
jedinica Hrvatskog primorja. Prirodosl. istraž. JAZU, knj. 33. Za.
greb.


Horvatić, S., Ilijanić, Lj., M a r ko v ić-Go s po darić, Lj., (1970): O biljnom
pokrovu Slavonije. Zbornik radova I Znanstv. sabora Slavonije i Baranje,
287—318, Osijek.


Ilijanić , Lj, (1965): Potrebe osnivanja trajnih ploha i njihovo značenje za
proučavanje biljnog pokrova naše zemlje. Acta Botanica Croatica Vol. XXIV,
Zagreb.


Ilijanić , Lj., Meštrov , M. (1975): Trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema.
Ekologija, Vol. 10, 7o. 1, 107—113, Beograd.


Lakušić , R., Pavlović , D. (1967): Vegetacija Skadarskog jezera. Glas. Republ.
zavoda zašt. prirode — Prirodnjačkog muzeja Titograd, 9, 45—50.


Matić, S„ Prpić, B., Rauš, Đ., Vranković, A. (1979): Ekološkouzgojne osobine
specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik 1 Muški Bunar u Slavoniji.
Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb.


Matić, S., Rauš, Đ., Vranković, A. (1976): Rezultati početnih istraživanja
trajno zaštićenog i upravljanog prirodnog šumskog rezervata Dundo na otoku
Rabu. Ekologija, Vol. 11, No. 2, 147—166, Beograd.


Neuhäusk , R. (1957): Ekologie zazemnovacich splečenstev v ramci vegetačnich
pomeru juhovychodni česti Trebonske panove. — Kand. disert. präce, Praha.


Neuhäusl , R. (1959): Die Pflanzengesellschaften des südöstlichen Teiles des
Beckens. — Preslia 31/2 : 115—147, Praha.


Ob er dor t er, E. (1970): Pflanzensoziologischen Exkursions Flora für Süddeutschland.
Stuttgart.


Oberdorfer , E. (1957): Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensoziologie,
10, Gustav Fischer Verl., Jena.


Pignatti , S. (1954): Introduzione alio studio fitosociologea della pianura vrneta
Orientale. 169. p. Fiorli.


Rauš,Đ., Š eg ulja, N., Topic, J. (1978): Prilog poznavanju močvarne i vodene
vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Bot. Croat. 37, 131—147,
Zagreb.


Rauš , Đ. (1968): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj »Nizinske
šume Posavine i Podravine« g. J. »Josip Kozarac« Lipovljani, (Dokumentacija
Instituta za šumarska istraživanja) Zagreb.


Rauš , Đ. (1970): Istraživanje šumske vegetacije u Posavini kod Lipovljana, Bilten
Posl. udr. šum. priv. org. Hrvatske br. 2, Zagreb.


Rauš , Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Geartn.) u šumama Posavine. Savjetovanje
o Posavini, str. 353—362, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Rauš , Đ. (1973): Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih šuma
Lubardenik i Opeke. Preštampano iz šumarskog lista br. 5—6, Zagreb.


Rauš , Đ. (1973): Prilog poznavanju jednogodišnjih količina prostirke u šumskim
zajednicama Posavne. Ekologija, Vol. 8, No. 2, 295—301, Beograd.


Rauš , Đ. (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume »OPEKE« fkod Lppovljana.
GZH Zagreb.


Rauš , Đ. (1974): Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice »Josip Kozarac«
kod Lipovoljana, Grafički zavod Hrvatske.


Rauš , Đ. (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva (Disertacija).
Glasnik za šumske pokuse, Cknj. 18, Zagreb.


Rauš , Đ. (1976): Trajno zaštićeni rezervati šumske vegetacije u SR Hrvatskoj i
mogućnosti njihova istraživanja. Ekologija, Vol. 11. No. 2, 115—131, Beograd.


Rauš , Đ. (1978): Šumski ekosistemi otoka Raba (od XV do XX stoljeća). Preštampano
iz Šumarskog lista br. 1—3, Zagreb.


Tüxen, R. et Preis ing, E. (1942) Grundbegriffe und Methoden zum Studium
der Wasser — und Sumpfpflanzen — Gesellschaften. — Dtsch. Wasswirtsch.,
37/1 : 10—17, München.


Comparative Investigations of the Ecosystems in Croatia


(1st piase)


Summary


The authors inform on the organization of permanently plots for long term
investigations of ecosystems in Croatia.


A number of plots will include important natural and antropogenic ecosystems
on the horizontal and vertical profiles of all biogeographical regions in Croatia,
in agreement with the conclusions of the Yugoslav Ecological Society and
Croatian Ecological Society.


So far 26 plots have been established in norhern Croatia including 20 forest
ecosystems, 2 grassland, 2 swamp and 2 agroecosystems.. .


The investigations started in several ploth. The total biomass was measured
in the layer of herbaceous plants and shrubs on the plot of Opeke — Lipovljani.
The results show that accumulated biomass of this layer amount to 1371,939 kg
of fresh biomas per ha (or 764,717 kg of dry biomass).


Two plots with maize and oat are also protected and the floristic composition
of these stands was investigated. The maize field is situated in the
eastern part of Croatia (Vukovar — Jelaš) where one could expect the hoe weed
vegetation belonging to the alliance Eragrostidion. However, the weed coverage
and floristical composition are very poor because of herbicide treatment. The
other field situated in western Croatia (Petrinja) was covered by oat, but cultures
rotated each year.


The plot with grassland and swamp vegetation is situated near
Okučani (central Croatia). The grassland vegetation belongs to the association
Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovie 73 (class Molinio — Arrbienatheretea),
and the swamp vegetation belongs to the classes Isoeto-Nanojuncetea and Phragmitetea.


218




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Rlntn


Biljna zajednica mato


vrsta u snimci 1 snimke u m2 5 snimke 1


Nanojuncetea


quadrifolia L.
palustris
Bufonius L.
Eleocharis acicularis (L.) Roem.
Schult.


Phragmitetea


Eleocharis palustris (L.) Roem
Schult.
amphibia (L.) Bess.
fluitans (L.) R. Br.
plantago-aquatica L.


Sparganium erectum L.


Polygonum amplibium L.
latifolia L.


Schoenoplectus lacustris (L.) Palla
m soordium L.
elata All.


Pratilice


Potamogeton sp. 1.2
europaeus L.
tripartita L.


Ludwigietum
Palustris
Sastojine s vrstom
Marsilea quadrifolia
Eleocharietu
palustri5
10
2
4
10
3
2
r
4
2
5
5
2
15
6
2
10
7
4
20
8
5
20
9
6
15
10
10
30
11
3.2
5.5
1.2
4.3
4.4
5.5 5.5 5.5 5.5
2.2
5.5
i2
4.2
2.3
4.4
+ 2
3.2 +
2.2
+
2.2
+
+
+
1.2
1.3
2.2
1.3
5.5
1.1
2.2
1.1
4-.2
5.5
1.1
2.2
1.1
+ 2




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Iz literature, koja se bavi problemom te vegetacije, mogu se jasno uočiti
razlike u shvaćanju grupacija unutar razreda Phragmitetea. Prema T iixenu
i Preis ingu (1942), Oberdorferu (1957), H or vat u (1962)
Horvatiću (1931, 1963) i dr. razred« Phragmitetea na području Evrope pripada
samo red Phragmiletalia s tri sveze, Phragmition, Glycerio-Sparganion,
i Magnocaracion. Prema nekim drugim autorima tom razredu i redu pripadaju
još sveze Bulboschoenion maritimi Soo 47 i Oenanthion aquaticae
Hejny 48.


Pignatt i je (1953/54) učinio velik zahvat u smislu sistematskog rasporeda
zajednica razreda Phragmitetea. Prema njemu unutar tog razrega razlikuju
se tri reda Phragmitetalia, Nastrutio-Glycerietalia i Magnicaricetalia.
Ta raspodjela učinjena je na osnovi ekoloških razlika na staništu, u prvom
redu s obzirom na razinu vode u staništu. Osim P i g n a 11 i a i drugi autori
(Neuhäusel 1957, 1959, B ä 1 ä t o va-Tu lač k o v a 1960, 1963) uzimaju
u sistematizaciji biljnih zajednica tog razreda u obzir razinu vode na staništu
zajednica, kao i ostale ekološke razlike s tim u vezi.


U ovom radu držat ćemo se sistema koji je dao Pignatt i (1953/54),
pa na trajnoj plohi u Ljeskovači nalazimo fragmentarno razvijenu vegetaciju
redovi Phragmitetalia, Nastrurtio-Glycerietalia i Magnocuricetalia.


ASOCIJACIJA LUDWIGETUM PALUSTRIS LAKUŠIĆ 76.


Proučavajući floru i vegetaciju Skadarskog jezera L a k u š i ć et all. (1976)
opisali su na tom području zajednicu pod nazivom Ludwigietum palustris. Istraživajući
močvarnu vegetaciju u kontinentalnom području zemlje, ustanovljeno
je da se i u tom području razvija vegetacija u čijem sastavu prevladava
Ludwigia palustris. Sličan je slučaj i na trajnoj plohi u Ljeskovači, gdje na
nizu mjesta u sastavu vegetacije dolazi isključivo vrsta Ludwigia palustris.
Ta vrsta poput gustog saga prekriva relativno veliku površinu na spomenutoj
plohi, a vegetacija je visoka 3 — 10 cm.


Opisana zajednica Ludwigietum palustris (usmeno priopćenje L a k u š ića
(1979) između kanala na obali Skadarskog jezera dosiže visinu od oko
50 cm.


Budući da je floristički sastav zajednice na jednom i drugom području
gotovo isti (u sastavu dominira Ludwigia palustris, koja je gotovo i jedina
vrsta u sastavu vegetacije — tablica 5, snimci 2 i 3), smatramo da se radi


o istoj zajednici, samo su na području trajne plohe u Ljeskovači ekološki
uvjeti za razvoj zajednice nešto drugačiji, naime prekratko je vrijeme za
potpuniji razvoj zajednice, jer od nestanka vode na staništu zajednice u
Ljeskovači do novog poplavljivanja prođe svega nekoliko tjedana ili u sušnim
godinama koji mjesec.
SASTOJINE S VRSTOM MARS I LEA QUADRIFOLIA. Na relativno velikoj
površini te plohe (slika 1) u sastavu vegetacije dominira vrsta Marsilea
quadrifolia. Slične sastojine sretali smo na nizu mjesta u tanjurastim
barama na području istočne Slavonije i Srijema. Budući su to mnogo veće
površine s dobro razvijenom vegetacijom, pokušat ćemo na tom području
riješiti sistematski položaj tog tipa vegetacije. Na trajnoj plohi u Ljeskovači
tretirat ćemo zasada površine u kojima dominira vrsta Marsilea quadrifolia
kao sastojine vrste Marsilea quadrifolia.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Trajn a ploh a bro j 9 s močvarnom vegetacijom nalazi se također
u predjelu LJESKOVAČA na području šumarije Okučani.


Na trajnoj plohi broj 9 u Ljeskovači promatrat će se dinamika i sukcesija
močvarne vegetacije. Veličina plohe je 100 X 100 m, a podijeljena je
u kvadrate sa stranicom od po 10 m. Odmah pri podjeli plohe na kvadrate
snimljena je i vegetacija, koja je prikazana u tablici 5. Isto tako u isto
vrijeme načinjena je i karta vegetacije na opisanoj plohi (v. prilog).


Analiza tablice. Tablica 5. sastavljena je na temelju 24 snimka, koja su
snimljena na navedenoj plohi. Na čitavoj plohi utvrđeno je samo 17 vrsta,
a u pojedinom snimku broj vrsta kreće se od 1 do 10. Iako je broj vrsta u
pojedinom snimku malen, njihova je pokrovnost velika, tako da je vegetacijom
pokrivena uglavnom čitava površina.


Niz vrsta koje su mjestimice vrlo obilno zastupane u sastavu vegetacije,
kao što su Ludwigia palustris, Marsilea quadrifolia, Juncus bufonius i
Eleocharis acicularis, ujedno su i karakteristične vrste zajednice iz razreda
Isoöto-Nanojuncetea. Veliki dio ostalih vrsta koje se nalaze u sastavu vegetacije
na ovoj plohi {tablica 5) karakteristične su vrste razreda Phragmitetea
i nižih sistematskih jedinca koje mu pripadaju. To su vrste: Eleocharis palustris,
Rorippa amphibia, Glyceria fluitans, Alisma plantago-aquatica, Sparganium
erectum, Polygonum amphibium, Typha latifolia, Schoenoplectus
lacustris, Teucrium scordium, Carex elata i dr.


Prema tome iz tablice 5 vidljivo je da vegetacija na trajnoj plohi broj
9 u Ljeskovači pripada razredima Isoöto-Nanojuncetea i Phragmitetea.


Razred ISOÖTO-NANOJUNCETEA Br.—BI. et Tx. 43
Tom razredu pripadaju zajednice »niskih šiljiva« koje se razvijaju na
muljevitim i muljevito-pjeskovitim površinama koje su izvrgnute periodičnim
poplavljivanjima, a nalaze se najčešće uz pliće bare i lokve ili uz obale
jezera i rijeka. Te površine su u jesen i zimu pod vodom, a u ljeti su duže
ili kraće vrijeme izvan vode.U tom razredu prevladavaju niske biljke, često
busenasti terofiti, koji poput gustog saga prekrivaju površinu tla.
Horvati ć et all. (1970) naglasili su da je vegetacija razreda Isooto-
Nanojuncetea dosada bila samo lokalno istraživana »pa će joj u buduće na
području Slavonije trebati posvetiti punu pažnju i istraživati je na širem
području. To će biti potrebno također iz razloga što je upravo u posljednjim
godinama vegetacija ovog razreda postala vrlo privlačnim objektom fitocenoloških
istraživanja u raznim dijelovima Evrope, pa je to izraženo i u razmjerno
velikom broju dosada objavljenih radova u kojima se iznose različite,
često kontradiktorne koncepcije u pogledu fitocenološke interpretacije pojedinih
pripadnih vegetacijskih jedinica«. Kartirajući vegetaciju na području
istočne Slavonije i Srijema od 1976. na ovamo (Rauš, Segulja, Top
i ć), mogli smo na tom području češće nalaziti vegetaciju koja pripada tom
razredu.


Razred PHRAGMITETEA Tx. et. Prsg. 42
Tim razredom obuhvaćene su biljne zajednice trščaka i visokih šaševa,
koje se razvijaju uz rubove stajaćih i tekućih voda. Raširene su na području
čitave sjeverne hemisfere.


212




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Asocijacija Trifolio-Agrostietum stoloniferae Marković 1973


Broj vrsta u snimci
Veličina snimke u m-
Broj snimke


Karakteristična vrsta asocijacije
H Trifolium fragiferum L.
Karakteristične vrste sveze i reda


Agropyro-Rumicion, Agrostietalia stoloniferae


H Agrostis stoloniferae L.
H Rumex crispus L.
H Rorippa sylvestris (L.) Bess.
T Ranunculus sardous Crantz


Karakteristične vrste razreda


Molinio-Arrhenatheretea


Ch Trifolium repens L.
H Potentilla reptans L.
G Carex hirta L.
H Lotus tenuis W. et K.
H Juncus articulatus
H Inula britanica L.
H Festuca elatior L.
H Galium palustre L.
Ch Lysimachia nummularia L.
H Juncus effusus L.
H Galium album Mili.
H Carex vulpina L. subsp. nemorosa


(Rebentisch) Schinz et Keller
H Prunella vulgaris L
H Leontodon autumnalis L.
H Centaurea jacea L.
H Poa palustris L.
H Gratiola officinalis L.
H Oenanthe silaifolia M. B.
H Daucus carota L.
T Trifolium patents Schreb.


Pratilice


H Plantago major L.
H Ranunculus repens L.
H Cynodon dactylon (L.) Pers
H Taraxacum officinale F. Weber et Wiggers


H Epilobium sp.


T Erigeron annuus (L.) Pers.
H Senecio aquaticus Huds.
H Lythrum salicaria L.


H Lolium perenne L.
H Verbena officinalis L.
G Juncus gerardi Loisel.
Hy Eleocharis palustris (L. Roem et Schult.
H Alopecurus geniculatus L.


24
80
1


3.2


43
+
+
+


2.2


1.2


1.1


1.1


+


1.1


+ .2
+
1.1
+ .2
+
+


1.1
+
LI
+


+ .2
+
32
80
2


3.2


4.3


1.1
4
+
2.2


2.2


1.2
+
1.2


1.1


+ .2
+
1.1


+ .2
1.1


+ .2
+
+


+
+


1.1
+
+ .2
+
+


+


+


+ .2
+
+
Tablica 4.


23
80
3


5.4


3.2


1.1
+


2.2


1.1


1.3
+
1.1


1.1


+ .2
1.2
+
1.2


+ .2
+ .2
+ .2
.


+


+ .2
+


.


l´.2


1.2


211




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Trajn a ploh a br. 8 s livadnom vegetacijom nalazi se u predjelu
LJESKOVAČA na području Šumarije Okučani i na njoj su razvijene ove
livadne zajednice:


Asocijacija: Trifolio-Agrostietum stoloniferae Marković 1973. (Tablica 4)


Trajna ploha broj 8 u Ljeskovači, koja se do sada koristila kao pašnjak,
pripada po svom florističkom sastavu zajednici Trifolio-Agrostieum stoloniferae.
Na tom lokalitetu promatrat će se tri plohe, veličine po 1 ha, a
svaka će se od njih u toku daljeg istraživanja tretirati na drugačiji način.
Tako ploha 8/1 bit će podvrgnuta u idućim godinama košnji, na plohi 8/2
vršit će se i dalje ispaša, a na plohi 8/3 izostat će ubuduće svaki utjecaj pa
će vegetacija biti prepuštena prirodnoj sukcesiji.


Sadašnji floristički sastav vegetacije na toj plohi prikazuje tablica 4,
iz koje se vidi da sve tri plohe po svom florističkom sastavu pripadaju zajednici
Trifolio-Agrostietum stoloniferae. To je zajednica koja nastaje pod
utjecajem paše, gaženja i gnojenja, a fizionomiju joj daju najčešće vrste


Trifolium fragiferum, Agrostis stolonifera i Trifolium repens.
Sasta v zajednice .
karakterizira vrsta Trifoliumsastavu zajednice.
Asocijaciju
fragiferum,
Trifolio-Agrostietum
koja je vrlo obilno
stoloniferae
zastupana u


Od karakterističnih vrsta sveze i reda obilno je na ovom području
zastupana vrsta Agrostis stolonifera, dok su ostale vrste: Rumex crispus,
Rorippa sylvestris, Mentha pulegium i Ranunculus sardous mnogo slabije
zastupane i s niskim stupnjem stabilnosti (tablica 4).


S obzirom na cjelokupan broj vrsta u tablici, karakterističnih vrsta
razreda ima mnogo. Među njima najvećim stupnjem stalnosti i pokrovnosti
dolaze vrste: Trifolium repens, Potentilla reptans, Carex hirta, Lotus tenuis,
Juncus articulatus, Inula britanica, Festuca elatior i dr.


Pratilica ima relativno velik broj, ali njihov stupanj pokrovnosti nije
velik.


U sastavu zajednice Trifolio-Agrostietum stoloniferae na spomenutoj
plohi zabilježeno je 39 vrsta (odnosno po snimci 24. 32, 23). Zajednicu grade
uglavnom hemikriptofiti (H) sa 79,5°/o (vrsta 31). Ostali životni oblici u
sastavu zajednice zastupani su ovako: T — 7,7% (3 vrste), Ch — 5,1´Vo (2
vrste), G — 5,1%> (2 vrste), Hy — 2,5°/o (1 vrsta).


Vegetacijom je pokrivena cjelokupna površina 100´J/o. U toku ove godine
ploha 8/1 je pokošena, a na plohama 8/2 i 8/3 izostala je paša, pa je vegetacija
visoka 35 do 40 cm, što inače nije tipično za sastojine te zajednice.


Unutar zajednice Trifolio-Agrostietum stolonifereae opisane su zasada
dvije subasocijacije, i to: T.-A. s. typicum, koja se razvija na vlažnijem staništu
i subasocijacija T.-A. s. cynodontetosum na sušem staništu. Na trajnoj
plohi broj 8 u Ljeskovači razvijena je samo subasocijacija T. -A. s.
typicum, jer je stanište zajednice na tom lokalitetu vlažno tokom čitave
godine.


U nepromijenjenim životnim uvjetima asocijacija Trifolio-Agrostietumstoloniferae održava se kao krajni stadij, međutim budući da će se svaka
od navedenih ploha u toku daljeg promatranja tretirati na drugačiji način,
bit će to zanimljiv objekt za promatranja i istraživanja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Snimak korovne vegetacije u po/ju zobi na trajnoj plohi br. 15 — Petrinja


(Snimak načinjen 13. 6. 1978, pokrovnost korova 70<>/o, veličina snimka 100 m2)


Tablica 3.


2.2. Rubus caesius L. + Polygonum lapathifolium L.
1.2. Trifolium repens L. + Bidens tripartita L.
1.2. Stellaria media (L.) Vili. + Sonchus oleraceus L.
1.2. Ranunculus repens L. + Achillea millefolium L.
1.1. Lysimachia nummularia L. 4- Leontodon autumnalis L.
1.1. Plantago lanceojata L. + Ajuga reptans L.
1.1. Cirsium arvense L. + Leucanthemum vulgare Lamk.
1.1. Taraxacum officinale L.
+ Medicago lupulina L.
1.1. Polygonum lapathlifolium L.
+ Plantago major L.
sub. p. tomentosum (Schrank) + Lycopus europeaus L.
Danser + Carex hirta L.


1.1. Chenopodium album L. + Linaria vulgaris L.
1.1. Chenopodium polyspermum L. + Kicksia elatine (L.) Dum.
1.1. Gnaphalium uliginosum L. 4- Agrostis sp.
+ Thymus sp. + Vicia sp.
+ Rumex acetosella L. + Spergula arvensis L.
+ Veronica officinalis L. + Calystegia sepium >(L.) R.Br.
+ Medicago sativa L. + Rumex acetosa L.
Predlažemo, da se te dvije površine zadrže kao poljoprivredne te da
se njima gospodari na jednak način, odnosno s istim plodoredom. One
se nalaze u klimatski, a isto tako i vegetacijski, različitim područjima
Hrvatske. Okolica Petrinje, s obzirom na sintaksonomsku rasčlanjenost
korovne vegetacije okopavina kontinentalnog dijela Hrvatske, pripada svezi
Polygono-Chenopodion Koch 1926, em Sissingh 1946, a područje oko Vukovara
svezi Eragrostidion Tx. 1950. (Topic 1978).


Izdvajanje takvih ploha bilo bi naročito važno zbog usporedbe s istim
površinama u drugim republikama i pokrajinama.


TRAJNE PLOHE NA LIVADNIM I MOČVARNIM POVRŠINAMA


Na livadnim pilot-objektima najviše je rađeno u srednjoj Posavini,
u predjelu LJESKOVAČA. I s toga objekta donosimo opis nekoliko zanimljivih
livadnih i močvarnih zajednica, i to s trajne plohe br. 8 opis livadne
vegetacije, a s trajne plohe br. 9 opis močvarne vegetacije s detaljnim prikazom
na karti br. 1.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S obzirom na kadrovske i financijske mogućnosti ne možemo obavljati
istraživanja na svim plohama istovremeno te smo na području sjeverne
Hrvatske odabrali posebne pilot-objekte na kojima smo već započeli naša
istraživanja.


PILOT OBJEKTI TRAJNIH PLOHA SJEVERNE HRVATSKE


ISTOČNA SLAVONIJA


Šume Livade Poljske površine
Predjel LOŽE MUŠKO OSTRVO JELAŠ
Šumarija Otok Mikanovci Vukovar


SREDNJA POSAVINA
Predjel PRAŠNIK LJESKOVAČA PIK (dio)
Šumarija Okučani Okučani N. Gradiška


SREDNJA HRVATSKA
Predjel ČESMA PIK (dio) KOTAR, ŠUMA
Šumarija Vrbovec Čazma Petrinja


PANONSKO SREDOGORJE


Šume
Predjel MUŠKI BUNAR (Psunj) i JANKOVAC (Papuk)
Šumarija N. Gradiška SI. Drenovci


Na svim pilot-objektima šumske vegetacije obavljeno je prethodno istraživanje
i kartiranje šumske vegetacije. Rezultati tih istraživanja, fitocenološke
tablice i vegetacijske karte u mjerilu 1 : 10 000 zbog ograničenog prostora
ne možemo prikazati.


UTVRĐIVANJE BIOMASE U SLOJU PRIZEMNOG RAŠĆA I GRMLJA
NA STACIONARU »OPEKE« KOD LIPOVLJANA


Utvrđivanje biomase u sloju grmlja i prizemnog rašća obavljeno je


8. VII 1976. na plohama 3,33 x 3,33 = 10 m2 u zaštitnom pojasu stacionara.
Nakon iskolčenja 16 ploha velikim noževima je povađeno svo prizemno
rašće, a štihačom grmlje. Sve prizemno rašće je odmah nakon vađenja stavljano
u najlon vrećice, te preneseno u zgradu na Opekama 100 m udaljenosti
gdje je sortirano po vrstama, zatim je korijenje odvojeno makazama i posebno
je vagan nadzemni a posebno podzemni dio biljaka u sirovom stanju.
Dobiveni rezultati prikazani su u tablici na 16 PLOHA. Iz tih podataka
je vidljivo, da je u sloju prizemnog rašća akumulirana biomasa po ha od
200,021 kg u zelenom stanju ili 74,451 kg u suhom stanju (sušenom na 105;;)C)
a u sloju grmlja (13 vrsta) akumulirana biomasa po ha iznosila je 1.171,918
kg u sirovom stanju ili 690.266 kg u suhom stanju (sušena na 1059C) što
ukupno po ha iznosi 1371,939 kg zelene ili 764,717 kg suhe biomase.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Redni
broj


1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Naziv
šumarije


VUKOVAR


VUKOVAR


MIKANOVCI


OTOK


OTOK


OKUĆANI


OKUČANI


OKUČANI


OKUČANI


OKUČANI


N. GRADIŠKA
NPŠO LIPOVLJANI
LIPOVLJANI
PETRINJA


PETRINJA


REMETINEC
BILJE


BILJE
DARDA
SL. DRENOVAC


SL. DRENOVAC


NPŠO DUBOKA
NPŠO DUBOKA
ĐURĐEVAC
VRBOVEC


VRBOVEC


Naziv
lokaliteta


JELAŠ
JELAŠ


M. OSTRVO
LOŽE
LOŽE


PRAŠNIK


PRAŠNIK


LJESKOVAČA
LJESKOVACA


M. BUNAR
M. BÜNÄR
OPEKE
TREBEŽ


KOTAR ŠUMA


KOTAR ŠUMA
STUPNICKI LUG
KOPAČEVO


KOPACEVO
HALJEVO
JANKOVAC


JANKOVAC


DUBOKA
DUBOKA
CRNI JARCI
ČESMA


ČESMA


Kultura


Poljoprivreda
Šuma


Pašnjak
Šuma
Šuma


Šuma


Šuma
Livada
Močvara


Šuma


šuma
Stacionar (šuma)
Šuma


Poljoprivreda
Šuma


Šuma
Šuma
Močvara


Šuma


Šuma
Šuma
Šuma


Šuma
Šuma
Šuma


Šuma


Na svim izdvojenim plohama stavljena je limena tablica veličine 50 x 60
cm na drveni stup veličine 14 x 14 x 200 cm. Na tablici piše:
TRAJNA POKUSNA PLOHA br.
projekt: »ČOVJEK I BIOSFERA«


tema: KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKOSISTEMA
Osnovana: godine
Površina: 1 ha


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 25     <-- 25 -->        PDF

voreni znanstvenoistraživački program. Prva faza treba da se završi do kraja
1985. godine.


Druga faza obuhvaća detaljna komparativna istraživanja na multidisciplinarnoj
bazi i trajala bi najmanje 10 godina.


Treća faza jeste sinteza i primjena rezultata dobivenih u drugoj fazi,
s tim da se istraživanja nastavljaju jer bi ona praktično, uzimajući u obzir
dijalektiku prirode, stalno trajala (odatle i naziv TRAJNE PLOHE).


Upotrijebljena metodika rada u skladu je s međunarodnim programom
»ČOVJEK I BIOSFERA« (MAB) od UNESCO´a i »RAZRADA MJERA ZA
ZAŠTITU PRIRODE« (SEV), program »IUFRO« i dr.


Površina zaštićenih objekata u SR Hrvatskoj praktički se kreće od
5 — 20 000 ha. Znači, mi smo našu trajnu plohu postavili tamo gdje ima
najmanje 5 ha zaštićene površine, a ploha je veličina 100 x 100 m = 1 ha;
ta površina se već prema potrebi dijeli na manje kvadrate, i to: 10 x 10,
5 x 5 i 1 x 1 m.


Budući da će na tim površinama istraživanja obavljati znanstvenici različitih
područja, jasno je da će svaki primijeniti svoju metodiku rada, ali
takvu koja se uklapa u međunarodne projekte i čiji rezultati moraju biti
komparabilni s identičnim istraživanjima u drugim republikama i u svijetu.


Na simpoziju u Ohridu (1975) osnovana je Komisija za izradu »Metodskog
priručnika biocenoloških istraživanja na trajno zaštićenim površinama
«, međutim do danas ta komisija nije načinila ništa i mi smo prinuđeni
raditi po metodici koju sami odaberemo, vodeći računa da rezultati budu
komparabilni.


DOSADAŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Osnivanje trajno zaštićenih ploha i početna istraživanja na njima teku
u skladu s kadrovskim i financijskim mogućnostima.


U skladu s programom započeto je u 1977. i nastavljeno u 1978. i 1979.
godini rekognisciranje terena i to najprije na području sjeverne Hrvatske.
Pri tom smo se obraćali ponajprije šumskim gospodarstvima i PIK-ovima,
budući da se najveći dio površina, na kojima je predviđeno osnivanje takvih
ploha, nalazi u njihovu vlasništvu.


Navodimo redom lokalitete na kojima smo do sada izdvojili trajne
plohe za dugoročna istraživanja ekosistema (biogeocenoza).


203




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Na istom simpoziju donijeti su ovi zaključci:


»Simpozijum za organizaciju mreže trajno zaštićenih površina zaključio
je da je za naučni pristup u okviru programa zaštite prirode i unapređenja
čovjekove životne sredine u Jugoslaviji neophodno odmah pristupiti
organizaciji mreže trajno zaštićenih površina za ekološka istraživanja
u ekosistemima horizontalnih i vertikalnih profila svih biogeografskih područja
Jugoslavije.


Mreža trajno zaštićenih površina treba da obuhvati sve do sada zaštićene
zakonima prirodne objekte u Jugoslaviji: nacionalne parkove, rezervate
i druga zaštićena područja, koja su od izuzetnog značaja kako za fundamentalna
istraživanja, tako i za racionalno korištenje i zaštitu čovjekove
sredine.


Nove zaštićene površine treba da se formiraju i u onim kopnenim i
vodenim biogeocenozama, uljučujući i Jadransko more, koje nisu zastupljene
u dosadašnjim zaštićenim objektima.


Principi za realizaciju mreže trajno zaštićenih površina su:


1.
Mreža treba obuhvatiti prirodni sistem svih karakterističnih biogeocenoza
na horizontalnom i vertikalnom profilu kopna i mora u Jugoslaviji.
2.
Pri konkretnom odabiranju trajnih površina treba da se pruži prioritet:
a) biogenocenozama
koje su specifične za određena biogeografska područka
Jugoslavije,


b) bioegeocenozama koje su i do sada u ovom smislu studirane,


c) biogeocenozama koje su pod snažnim pritiskom antropogenih faktora
(degradirane),


d) biogencenozama u kojima je antropogeni faktor dominantan i sistematski
činilac (agrobiocenoze),


e) biogeocenozama čije je trajno proučavanje opravdano sa društveno-
ekonomskog stanovišta.


3.
Odabiranje trajnih površina u biogeocenozama šireg rasprostranjenja da
se izvrši u dogovoru sa ostalim sekcijama naših republika i u skladu sa
međunarodnim programima: »Čovjek i biosfera (MAB-UNESCO), »Razrada
mjera za zaštitu prirode« (SEV), »Program IUFRO« itd.«
r PROGRAM ISTRAŽIVANJA I METODIKA RADA


Program istraživanja imao bi tri faze:


Prva faza obuhvaća organizaciju mreže trajno zaštićenih površina u
republici, kao i identifikaciju onih objekata na kojima će se ostvariti dogo




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 23     <-- 23 -->        PDF

SUM. LIST 104:201, 1980.


KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKOSISTEMA U HRVATSKOJ


(Prva faza)


Đ. RAUŠ i Z. SELETKOVIC
Šumarski fakultet, Zagreb


N. ŠEGULJA i J. TOPIC
Botanički zavod PMF, Zagreb
SAŽETAK


Na temelju zaključaka Simpozija za organizaciju mreie trajno
zaštićenih površina u Jugoslaviji i njihovo istraživanje održanog
u Ohridu 1975, pristupilo se izdvajanju i organiziranju takvih
površina u SR Hrvatskoj.


Izdvojeno je 26 površina u sjevernoj Hrvatskoj i to 20 u
šumskim ekosistemima, 2 u travnjačkim, 2 u močvarnim i 2 u
agroekosistemima.


Prva istraživanja započela su na nekim površinama i to: istraživanja
biomase prizemnog sloja zeljastog bilja i grmlja u
šumi Opeke — Lipovljani 1976. i fitocenološka istraživanja travnjačke
i močvarne vegetacije kod Okućana 1978. te korovne vegetacije
u agrofitocenozama kod Vukovara i Petrinje 1978.


UVOD


Trajnim plohama koriste se istraživači u različitih eksperimentalnim
šumarskim istraživanjima već duže od 100 godina, a i druge znanosti čiji
je predmet istraživanja na otvorenom, tj. u prirodi, služe se takvim načinom
dugoročnih istraživanja.


Ilijani ć (1965) predlaže osnivanje ploha u našoj zemlji, što je prihvaćeno
od geobotaničara i u drugim srodnim strukama, no taj prijedlog
nije odmah realiziran i pretvoren u istraživački projekt.


Na simpoziju o ideoekologiji održanom 1971. u Splitu Društvo ekologa
Jugoslavije ta´kođer je prihvatilo ideju o osnivanju trajnih ploha i preporučilo
realizaciju, tj. osnivanje trajnih ploha na širem planu u cijeloj
zemlji.


Društvo ekologa Jugoslavije održalo je u Ohridu u 1975. godini SIMPOZIJUM
ZA ORGANIZACIJU MREŽE TRAJNO ZAŠTIĆENIH POVRŠINA
U JUGOSLAVIJI I NJIHOVO ISTRAŽIVANJE.


201