DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
voreni znanstvenoistraživački program. Prva faza treba da se završi do kraja 1985. godine. Druga faza obuhvaća detaljna komparativna istraživanja na multidisciplinarnoj bazi i trajala bi najmanje 10 godina. Treća faza jeste sinteza i primjena rezultata dobivenih u drugoj fazi, s tim da se istraživanja nastavljaju jer bi ona praktično, uzimajući u obzir dijalektiku prirode, stalno trajala (odatle i naziv TRAJNE PLOHE). Upotrijebljena metodika rada u skladu je s međunarodnim programom »ČOVJEK I BIOSFERA« (MAB) od UNESCO´a i »RAZRADA MJERA ZA ZAŠTITU PRIRODE« (SEV), program »IUFRO« i dr. Površina zaštićenih objekata u SR Hrvatskoj praktički se kreće od 5 — 20 000 ha. Znači, mi smo našu trajnu plohu postavili tamo gdje ima najmanje 5 ha zaštićene površine, a ploha je veličina 100 x 100 m = 1 ha; ta površina se već prema potrebi dijeli na manje kvadrate, i to: 10 x 10, 5 x 5 i 1 x 1 m. Budući da će na tim površinama istraživanja obavljati znanstvenici različitih područja, jasno je da će svaki primijeniti svoju metodiku rada, ali takvu koja se uklapa u međunarodne projekte i čiji rezultati moraju biti komparabilni s identičnim istraživanjima u drugim republikama i u svijetu. Na simpoziju u Ohridu (1975) osnovana je Komisija za izradu »Metodskog priručnika biocenoloških istraživanja na trajno zaštićenim površinama «, međutim do danas ta komisija nije načinila ništa i mi smo prinuđeni raditi po metodici koju sami odaberemo, vodeći računa da rezultati budu komparabilni. DOSADAŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Osnivanje trajno zaštićenih ploha i početna istraživanja na njima teku u skladu s kadrovskim i financijskim mogućnostima. U skladu s programom započeto je u 1977. i nastavljeno u 1978. i 1979. godini rekognisciranje terena i to najprije na području sjeverne Hrvatske. Pri tom smo se obraćali ponajprije šumskim gospodarstvima i PIK-ovima, budući da se najveći dio površina, na kojima je predviđeno osnivanje takvih ploha, nalazi u njihovu vlasništvu. Navodimo redom lokalitete na kojima smo do sada izdvojili trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema (biogeocenoza). 203 |