DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ELEOCHARITEUM PALUSTRIS Schennik 19. Zajednica Eleocharietum palustris opisana je već davno. Prema Oberdorfer u (1970) pripada razredu Phragmitetea, redu Phragmiteatalia i podsvezi Eleocharieto-Sagittarion. U sastavu zajednice dominantna je karakteristična vrsta zajednice Eleocharis palustris (tablica 5, snimci 10—13). S obzirom na cjelokupan floristički sastav zajednice, karakterističnih vrsta razreda Phragmitetea i nižih sistematskih kategorija kojemu pripadaju ima relativno velik broj. To su vrste: Rorippa amphibia, Glyceria fluitans, Alisma plantago-aquatica, Polygonum amphibium i dr. Pored navedenih vrsta u sastavu vegetacije obilno su zastupljene karakteristične vrste razreda Isoöto-Nanojuncetea. Među njima najvećim stupnjem stalnosti i pokrovnosti dolaze vrste Marsilea quadrifolia i Ludwigia. SCIRPO-PHRAGMITETUM W. KOCH 26. Već je W. Koch (1926), a kasnije i ostali (Horvatić 1931. Pignatti 1954. i dr.), opisujući asocijaciju Scirpo-Phragmitetum naglašavao da se ona javlja većinom u obliku više ili manje fragmentalno razvijenih sastojina u kojima naizmjenično prevladavaju jedna ili dvije karakteristične vrste asocijacije ili više sistematske kategorije. Isti je slučaj i na trajnoj plohi u Ljeskovači (tablica 6, snimci 14—21). Na navedenoj plohi zajednica je razvijena u facijesu vrsta: Typha latifolia, Schoenoplectus lacustris i Sparganium ereetum. SPARGANIO-GLYCERIETUM FLUITANTIS Br. — BI. 25. Ta je zajednica na opisanoj plohi razvijena samo fragmentalno. U´ florističkom sastavu dominira, a mjestimično je i jedina karakteristična vrsta zajedinice Glyceria fluitans (tablica 6, snimci 22. i 23). CARICETUM ELATAE W. KOCH 26. Obično na svim lokalitetima, gdje se fragmentalno razvija, zajednica Caricetum elatae ima busenast izgled, koji joj daje šaš Carex elata. Tako se i na trajnoj plohi Ljeskovači u sredini bare nalazi mali otočić na kojem je razvijen fragment zajednice Carietum elatae (tablica 6). ZAKLJUČAK Na temelju dosadašnjeg rada možemo zaključiti ovo: 1. Osnivanje trajnih ploha treba nastaviti tijekom srednjoročnog razdoblja 1981—85. i u drugim dijelovima SR Hrvatske. 2. Započeta istraživanja na pilot-objektima treba nastaviti i proširiti i na znanstvena područja (geologija, pedologija, klimatologija, zoologija, mikrobiologija, šumarstvo i dr.). 3. Nastojati što bolje riješiti imovinsko-pravne odnose za osnovane trajne plohe, kako ne bi došlo do prisilnog prekidanja kontinuiteta istraživanja. 4. Kadrovske i financijske potencijale treba stalno povećavati da bi se dobili što bolji rezultati istraživanja. 216 |