DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ka do površine tla pravi prohod, hodnik, na čijem kraju u nivou tla izradi
čvrst kokon u kojem se kukulji (si. 3, 4). Tek kasnije po štršećim košljicama
na površini tla, pod pretpostavkom da je tlo slabo obraslo utvrđujemo
prisustvo štetnika.


xw


SI. 4. Kokon s egzuvijom A. apiformis.
Orig.


Napadnua stabla dosta teško prepoznajemo od zdravih. Tek poslije
Višegodišnjeg i jakog napada i ovog štetnika zamjećuje se slabljenje i zaostajanje
u rastu a ponekad i sušenje. Uopće izgleda, da biljke koje su biološki
veoma vitalne relativno lako podnose i jači napad pčelke bez nekih
vidljivih posljedica.


Gusjenice izbacuju crvotočinu iz svojih hodnika ali plitko pod zemlju
koju treba razgrnuti da bi se ona opazila. Izletni otvori su također smješteni
blizu nivoa tla. Iz njih se ne izbacuje crvotočina i u pravilu su prije
izletanja leptira zatvoreni peridermalno membranom i nevidljivi. Njihova
koncentracija po obodu pridanka stabala često vrlo jasno ukazuje na činjenicu
da gusjence biraju u pravilu dobro osvijetljena i toplija mjesta. Poslije
drugog prezimljenja u IV i V mjesecu gusjenice se kukulje. Prethodno prave
čvrst kokon od slijepljenih grizotina i mrvica tla. Kokoni sa svijetlosmeđim
kukuljicama nalaze se najviše na kraju nešto malo proširenog hodnika
u blizini izravnog otvora ili su, što je rjeđe, jednom stranom pričvršćeni
uz koru žilišta stabla. Ako je napad veći a tlo pjeskovitije ili djelomično
šljunčano, kokoni se često nađu i u tlu do 30 cm daleko od ruba stabla.
U ovim slučajevima kokoni su najčešće izrađeni od čestica pijeska a imanje
od drvenih iveraka.


Opažanja pokazuju da na stupanj zaraze i dinamiku populacije ove
vrste utječe čitav niz dosad još nedovoljno proučenih biotičkih i abiotičkih