DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 46 <-- 46 --> PDF |
faktora u složenom koaktivnom djelovanju. U faktore koji smanjuju brojnost populacije mogu se pored čovjeka ubrojiti neke ptice, sitni sisavci smanjena osvijetljenost pridanaka stabala, otpornije vrste i sorte topola´ obrastenost tla i povećana vlažnost podloge. Jaka zaraza topola zapažena je na najizdignutijim i najsušim staništima lakih pjekovdtoilovastih ili zašljunčemh tala. Dio drvoreda kanadske topole uz potok Gliboki kod naselja Grbaševac i Pustakovec koji ima posađenu podstojsku etažu grmlja košaračke vrbe (S. viminalis), nije uopće zaražen ovim staklokrilcom (si. 5). Nasuprot tome, isti drvored sađen nešto dalje u laganije i ocjeditije tlo, u kojem se biljni pokrov redovito barem dva puta godišnje kosi (livade košanice), a južne je ekspozicije i stabla su tokom dana dobro osvijetljena, ima preko 95% veoma zaraženih stabala. SI. 5. Dio drvoreda kanadske topole uz kanal Gliboki kod Pustakovca s podstojnom etažom košaračke vrbe. VII/1977. Orig. Utvrđeno je da velik broj gusjenica ili kukuljica kroz izlazne (još zatvorene!) otvore izvade ptice (Picus viridis, U pupa epos, Corvus sp., Pica pica). Mjestimično je 90% kokona, koji su bili dovoljno blizu nivoa tla, otvoreno i ispražnjeno. Ostaju čitavi samo oni kokoni nešto dublje smješteni i na manje vidljivom mjestu. Također je zapaženo da unatoč jakoj zarazi, ako se pored stabala nalaze rupe od krtica ili miševa, u vrijeme kukuljenja gusjenica na takvim stablima ne možemo pronaći niti jedan puni kokon. Prisutna aktivnost ptica zapaža se po brojnim oštećenjima nastalim udarcima kljuna u podnožju stabala tj. u području izlaznih otrova. Ako kojim slučajem, najčešće radi odrona rastresitog materijala na kakvoj padini, tanje ili deblje korijenje topola dospije na površinu, iz tih otkrivenih dijelova ubrzo izrasta veći ili manji broj izbojaka kojih je bazalni dio odebljao i u njemu se razvija dosta kalusnog tkiva. Ovo se naro |