DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 49 <-- 49 --> PDF |
belog stabla topole u plantaži Šalovica nedaleko Koprivnice izbrojao sam sredinom lipnja 1974. 47 egzuvija ovog staklokrilca. Poznato je da u topolu dosta često udara grom pa ovakva oštećenja nisu rijetka (si. 7). Zbog navedenih razloga trebalo bi tako nastale batrljke stabala topola što prije uklanjati iz plantaža. Kako radi niskih temperatura topola često stradava i od mrazopucina, nije rijetkost naći i na ovakvim mjestima gusjenice ove vrste. Naime, biljka pomoću povećane produkcije kalusa nastoji zatvoriti nastalu pukotinu duž debla. U to tkivo rado se ubušuju ličinke i tu nalaze dobre uvjete za razvitak. Često se pucine ponovo otvaraju na istim mjestima pa je proces zaraštavanja još više produžen a štete veće. Ovakva mrazna rebra ili izbočine brazde na deblima topola najčešće su okrenute jugu ili zapada pa to pomaže još većoj zarazi. Ozlijeđeno korijenje topola koje je dospjelo na površinu kao i mjesta na deblu koja su bila zahvaćena vatrom također mogu poslužiti za ubušivanje učinaka zbog povećanog stvaranja kalusa koji obraštava rane. SI. 7. Gusjenice P. tabaniformis na ba trljku stabla topole oštećenog od groma. Grbaševac, VII/77. Orig. Poslije sječe topolovih stabala, u koliko se panjevi ne vade iz plantaža, na njima se meristemskim (kambijskim) regeneracijama razvijaju brojne mladice kružnog rasporeda po obodu panja. Na mjestima izbijanja mladica također se formira kalusno tkivo koje u bazalnim dijelovima izbojaka pravi markantno zadebljanje. I u njega se često ubušuju ličinke ovog staklokrilca |