DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 56     <-- 56 -->        PDF

vladaju u prirodi i posebno u tlu, postoje periodi s njihovim malim variranjem
kroz dulje vrijeme i periodi kada za relativno kratko vrijeme nastaju
velike ekološke promjene. Kod svojih istraživanja mikrobiolog bi trebao
obje spomenute varijante uzeti u obzir i uzimati uzorke kada su ekološke
prilike stabilnije dulje vrijeme kao i onda kada se u kratkom periodu znatno
mijenjaju.


Kod uzimanja uzoraka naročito je važan hidro-termički režim tla. Na
istraživanom terenu potrebno je u dovoljnom iznosu mjeriti promjene metereoloških
prilka. Nekoliko dana prije uzimanja uzoraka njih je potrebno naročito
precizno mjeriti, jer se tada i manje promjene mogu reflektirati na
brojnost mikroflore tla i njena kvalitativna svojstva. Tada treba uzeti u obzir
i takve parametre, koji se kod uobičajenih metereoloških mjerenja obično
ne mjere (na pr. vlaga i temperatura tla, insolacija itd.). Ako su dulje
vremena metereološke prilike dosta stabilne, onda se spomenuta mjerenja
mogu rjeđe vršiti.


Kod šumskih tala nagle promjene hidro-termičkog režima česte su na
mjestima velike inklinacije terena i južne ekspozicije. To je naročito izraženo
ako je uz to još i vegetacija oskudna ili je sklop krošnji slab (13).


Dovoljno vremena prije uzimanja uzoraka, trebalo bi uzeti u obzir ne
samo promjene vlažnosti i temperature tla i slične parametre, nego i promjene
vegetacije, uzgajanih kultura te obavljanje kultivacijskih zahvata (na
pr. fertilizacija).


Uz uobičajeno uzimanje uzoraka, uzorke bi trebalo uzimati u vrijeme
kada su ekološke prilike povoljne za pojedine grupe mikroorganizama. Kadkada
za istraživanje mikro-fungalnih populacija uzorke bi trebalo uzimati u
vrijeme, kada je tlo optimalne vlažnosti za njihov razvitak, za aktinomicete
kada je tlo dovoljno isušeno, a za anaerobe kada je kišni period s obiljem
oborina pa je tlo toliko zasićeno s vodom da nastaje nestašica kisika.


Na istraživanoj plohi važan je dobar raspored lokaliteta na kojima se
uzimaju uzorci ili pod-uzorci za složeni uzorak.


Na početku istraživanja mikrobiolog bi trebao ustanoviti koliko je tlo
homogeno odnosno heterogeno u horizontalnom i vertikalnom pogledu, jer
od toga ovisi broj uzoraka koji treba uzeti. Što je tlo više homogeno, to
manje uzoraka treba uzeti. To se može ustanoviti kopanjem profila. Često
su istraživanja ograničena na najgornji sloj tla koji ima najviše mikroorganizama.
Ustanovio sam, da se tada najbolje iskopati relativno veliki broj
malih »profila« (koji nisu duboki) i to na čitavoj plohi. Takve »profile« lagano
je prirediti, jer su malih dimenzija (katkada na pr. mogu biti svega
20 cm duboki). Pomoću njih možemo ustanoviti na primjer da li je humusno-
akumulativni horizont (koji je u šumskim tlima često relativno tanak)
jednolične debljine ili varira obzirom na nju.


Broj uzoraka ovisi također i o tome da li vršimo takvo istraživanje kod
kojeg se mogu dosta pouzdano predvidjeti rezultati ili su rezultati istraživanja
teško predvidivi, pa čak i nepredvidivi.


Kod šumskih tala važna je i distribucija listinca, naročito kod sastojina
koje obiluju njime te na terenim velike inklinacije. U ovom posljednjem
slučaju može se desiti da je jedan dio istraživane plohe obilno prekriven s
njime, dok je drugi dio plohe potpuno bez njega.