DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 62     <-- 62 -->        PDF

ju faktora: o tome kojoj vrsti gljiva spore pripadaju, o ekološkim faktorima,
o rezistentnosti spora na nepovoljne uvjete itd.) i zastupljenost obilno
sporulirajućih vrsta i rodova mikro-Fungi. Akumulacija će biti tim veća, što
je dulji životni vijek spora i što više ima obilno sporulirajućih rodova i vrsta.
Za dobru interpretaciju rezultata moramo uz ostalo uzeti u obzir i akumulaciju
spora. Ako se broj spora smanjuje, to ne znači uvijek da ih više ugiba,
nego može značiti da je zbog nepovoljnih ekoloških faktora obustavljena
tvorba fruktifikacija. što je broj obilno sporulirajućih vrsta veći, tim će dobiveni
brojevi biti više odraz broja fruktifikacija nego broja hifa.


Kadkada imamo posebno hifalni period, koji obiluje hifama, a ima malo
fruktifikacija. Nakon toga je period obilnog sporuliranja. Ako analizu vršimo
u prvom periodu, ne će se opaziti obilje hifa, a u drugom periodu dobit
ćemo visoke brojeve koji nisu u skladu sa recentnim brojem hifa. To otežava
interpretaciju.


Na osnovi broja spora mi ne možemo saznati trajanje hifalnog perioda,
a prema tome niti ukupni iznos fungalne aktivnosti u tlu.


Brojevi spora često su indikator koliko su ekološke prilike povoljne odnosno
nepovoljne ne samo za spore nego i za razne druge fungalne strukture,
na pr. za hife. Zato se na temelju broja spora često može procijeniti ne
samo prijašnji nego i recentni broj hifa (u momentu analize). Kadkada ekološki
faktori mogu dobro djelovati na sporulaciju i na spore, a loše na hifalne
strukture i obratno. To je važno onda kada po sporama želimo prosuditi
ne samo prijašnju nego i recentnu hifalnu populaciju.


Ako su ekološki uvjeti dobri za sporulaciju ili za preživaljavanje spora
(kadkada za oboje), može nastati znatna akumulacija spora. Onda su »brojevi
micro-Fungi« visoki, pa se pogrešno zaključuje da su hife obilno zastupane.
Spomenuto se može odnositi na prošlo ili na recentno stanje fungalnih
populacija odnosno na oboje.


Povećanje broja spora može biti direktno, time što recentni ekološki
faktori povoljno djeluju na spore, a može biti i indirektno: uzrokovano kao
rezultat povećanja broja fruktifikacija.


Smanjenje broja spora također može biti direktno pod utjecajem ekoloških
faktora loših za spore ili indirektno kao posljedica smanjenja broja
fruktifikacija.


Brojeve kolonija koje potječu od obilno sporujirajućih vrsta micro-Fungi,
trebalo bi podesnim korekcionim koeficijentima smanjiti. Na pr. 20 kolonija
od Penicillium sp. trebalo bi brojati kao jednu koloniju.


Da bi mogli dobro interpretirati rezultate dobivene dilucionom metodom,
trebali bi znati vremenski razmak između perioda najobilnije sporulacije i
uzimanja uzoraka za analizu. Kadkada možemo uzimati uzorke baš u vrijeme
najobilnije sporulacije, pa je tada spomenuti period jednak nuli.


Što češće vršimo analize na istraživanoj plohi, su manji problemi:
koliko je vremena prošlo od najobilnije sporulacije, koliko je preživaljavanje
spora, kada su ustanovljene spore nastale, koliko je ugibanje, rezistentnost i
akumulacija spora itd.


240