DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Osnivanje dilucione metode pretežno na sporama filamentoznih mikroorganizama
ima tu dobru stranu, da se spore ne uništavaju procesima dezagregacije
uzoraka i raznim drugim zahvatima toliko kao filament!. Na taj
način reduciran je utjecaj variranja fragmentacije filamenata na konačne
rezultate.


Obzirom na to da dilucionom metodom pretežno mjerimo spore micro-
Fungi i aktinomiceta, imamo mnogo manje fluktuacija brojeva tih mikroorganizama,
nego kad bi mjerili isključivo filamente, jer su spore otpornije
na loše životne uvjete, pa oni na njih manje djeluju.


Uz uvjet da su svi ostali faktori isti,, — što su spore rezistentnije, tim
su manje izražene oscilacije brojeva.


Diluciona metoda nije naročito podesna za procjenjivanje aktivnosti mikroorganizama.
To vidimo po tome na pr., da znatan broj spora nalazimo u
tlu u periodima totalne ne-aktivnosti mikroflore (zima i suho tlo u toplom
dijelu godine).


Na osnovu nalaza dobivenih dilucionom metodom teško je predvidjeti
budućnost fungalne populacije, jer razvitak mikroflore tla ovisi od mnogo
faktora (na pr. od ekoloških uvjeta koje je najčešće teško predvidjeti, o
pojavi mycostasis-a itd.).


Razmatranja o mikro-fungalnoj populaciji mogu se barem djelomično
aplicirati na druge filamentozne pretstavnike mikro-flore tla, pa čak i na
one ne-filamentozne. Primjer za ovo posljednje je ovaj: što je veća rezistentnost
bakterija na loše ekološke uvjete ili ako klima i tlo odgovaraju
više za njihovo preživljavanje nakon perioda aktivnosti, — njihov broj će
biti veći.


Poznavanje brojnosti ukupne mikroflore, te njenih fizioloških i taksonomskih
grupa, koje nam omogućava diluciona metoda na agariziranim supstratima,
važno je i korisno iz više razloga. Naša poznavanja mikrobioloških
procesa i stanja tako se povećavaju. O tome je već pisano u ovom časopisu
(ŠOJAT, 1974).


Uz ostale metode, diluciona je naročito važna za proučavanje i procjenjivanje
plodnosti tla. Treba spomenuti da za plodnost tla nije važna samo
mikroflora, nego i mikrofauna, te čitav niz drugih faktora.


Veliki broj mikroorganizama u trenutku analize ne mora značiti da je
i plodnost tla velika, nego može ukazivati na obilje organske tvari, koja je
potrebna za razvitak mikroorganizama. Ako je zbog obilja organske tvari velika
brojnost mikroflore, to se na plodnost tla može odraziti tek znatno kasnije,
nakon mineralizacije te tvari. Za to treba kadkada i nekoliko godina.


Zbog obilja mikroorganizama, tlo može biti plodno, ali moguće je i
obrnuto: zbog toga što je tlo plodno — razvio se veliki broj mikroorganizama.


Uz izvjesne iznimke bilo bi ne-ekonomično i previšeskupo poduzimati
agrikulturne i silvikulturne mjere isključivo zbog reguliranja mikro-flore i
mikro-faune. Međutim, moguće su izvjesne modifikacije spomenutih tretmana
koje bi stimulirale odnosno odgovarale mikrobnim populacijama tla


241