DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 69 <-- 69 --> PDF |
NANOŠENJE BUSOLNIH POLIGONSKIH VLAKOVA POMOĆU RAČUNANJA RELATIVNIH KOORDINATA NIKOLA SEGEDI, dipl. inž. šum. Služba za uređivanje šuma — Vinkovci U šumarskoj se praksi još uvijek dosta koriste busolni instrumenti za snimanje raznih detalja na terenu, u svrhu kartiranja na šumsko gospodarskim kartama. Razlozi su poznati: relativno brz rad na terenu, i zadovoljavajuća točnost, koja se takvim radom postiže, pogotovo novijim tipovima instrumenata. Kartiranje tako dobivenih podataka vrši se ili busolama za nanošenje ili pak raznim tipovima transportera. Računanje koordinata točaka busolnih vlakova spominje se u literaturi samo kao mogućnost, ali bez dovoljno praktičnih uputa za njeno korišćenje. To je donekle i razumljivo, jer do nedavna isključiva upotreba logaritamskih tablica i pomoćnih obrazaca zahtijeva dosta vremena, koje se busolom ili transporterom uštede. Pojava džepnih elektroničkih kalkulatora, koji mogu računati trigonometrijske i ostale funkcije, omogućava da se i ova metoda koristi, kako je još nedavno »revolucionirala« i računanje klasičnih poligonskih vlakova. Ovdje se opisuje jedan od načina, već nekoliko godina korišćen za uređivanje šuma u Vinkovcima. On ne zahtijeva nikakove posebne obrasce (formulare), a dobiveni se podaci jednostavno nanose na prozirni milimetarski papir. Kako se vidi iz priloga, potrebno je samo na desnoj strani manuala za snimanje (dio predviđen za skicu) iscrtati dodatne kolone — desno od crtkanih linija. S tim u vezi, već prilikom snimanja na terenu poželjno je skicu crtati nešto u desno, da za proširenje manuala ostane dovoljno prostora. U opisanom primjeru radi se o snimanju sastojine »b«, izlučene u odjelu 69 šumsko-gospodarske jedinice »Kragujna«. Granica odsjeka je snimljena busolnim teodolitom »Kern«, čiji durbin za optičko mjerenje dužina ima optiku s unutarnjim fokusiranjem, dakle mala konstanta k = 0, a velika K = 100. Kako se radi o ravničastom terenu, vertikalni kutevi nisu očitavani, jer nema potrebe za redukcijom kosih dužina. Prateći manual i skicu vidljivo je, da je snimanje izvršeno najčešće upotreb- Ijavanom metodom »na preskok«, kombinirajući i polarnu metodu. Instrument je postavljen na točku 1, odatle su očitani podaci prema točki 2, gdje je stajala letva; zatim je instrument premješten na točku 3, očitano je opet na točku 2, a zatim su polarnom metodom snimljene točke 4, 5, 6 (obilježene kolčićem) i 7. Iza toga je metodom na preskok obiđen cijeli odsjek, da bi se sa točke 24 opet vezali na kolčić u točki 6. Na isti je način obilježena i točka 15, na koju se viziralo sa točke 25, a odatle na točku 26, kao veznu na prosjeci. Udaljenost između |