DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Dr Vilim Ivane k (Križevci) »mislim da problemu pošumljavanja krša trebaju
posvetiti veću pažnju ne samo ekolozi, šumari i drugi već i čitava naša
zajednica«,


Dr Anka Dini ć (v. naučni saradnik, Beograd) — o rezultatima svojih
fenoloških ispitivanja graba, bukve i kitnjaka u biocenološkom stacionaru na
Avali«, a u vezi s referatom Lj. Ivanić a i sur. o »nekim fenološkim karakteristikama
najvažnijih vrsta drveća u Zagrebačkoj gori«.


Dalje je registrirano 11 »odjeka u štampi« i donijet »popis sudionika II
Kongresa ekologa Jugoslavije« s »pregledom kartom sudionika« tog Kongresa,


2. »... već dosadašnje izmjene režima voda, koje su nastale izgradnjom
kanala KUPA-KUPA i lateralnog i spojnog kanala uz auto-cestu Zagreb — Karlovac,
uvjetovale su slobodne upuštanje vode na šumske površine Time su stvorene
mini-retencije čije je djelovanje već dovelo do sušenja hrasta lužnjaka i poljskog
jasena, do propadanja prirodnog podmlatka i zamočvarivanja šumskog zemlista
sa svim posljedicama tog procesa. Do danas se potpuno osušilo oko 7500 ms
hrasta lužnjaka i poljskog jasena. — Aktiviranjem retencije »KUPČINA« takva
sudbina očekuje najveći dio šuma Pokupskog bazena« dokumentacija je I. Mrz1
j a k a i A. Kusanića o »narušavanju ekološke ravnoteže zbog realizacije retencije
»KUPČINA«, pa je Šumsko gospodarstvo Karlovac »predložilo da se realizacija
retencije odgod i (podvc. P.) dok se znanstveno ne utvrde koristi koje
ona donosi, odnosno štete koje bi nastale njenim ostvarenjem«. Ovaj prilog
o štetnosti pojedinih hidromeliogracija za šumske ekosisteme kao i referat B.
Prpića , A. Vrankovića, Đ. Rauša i S. Matica »Ekološke značajke nizinskih´humskih
ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save« bili su dovoljni, da ta problematika
uđe u Zaključke Kongresa. U t. III Zaključaka stoji: »Zbog promjene
vodnog režima, koji je posljedica vodoprivrednih zahvata u srednjim i donjim
tokovima naših rijeka (Sava), ozbiljno su ugroženi šumski i ostali prirodni ekosistemi.
Budući da te šume imaju značajnu zaštitu, socijalnu i privrednu ulogu,
nužno je da se vodoprivredni zahvati obave tako da se u tim ekosistemima ne
naruši stabilnost. — Predlažem o (podv.. P) da se suvišne vode zadrže u
gornjim tokovima rijeka pošumljivanjem i izgradnjom odgovarajućih akumulacija
«.
Referat I. Trinajstić a omogućuje upoznavanje vegetacijskih karakteristika
Nacionalnog parka »Paklenica« te »osnove zakonitosti u sastavu i raščlanjen)
u biljnog pokrova Nacionalnog parka Paklenica, na temelju prikaza vertikalne
rasčlanjenosti realne vegetacije. Iznijete su i osnovne karakteristike njegove
flore i istaknuto nekoliko skupina endemita, različite recentne rasprostranjenosti
(alpsko-balkanski, balkansko-apeninski, ilirsko-balkanski, ilirsko- jadranski
i velebitski. — Napokon, dopunjena je i flora toga dijela Velebita s jo.š
tri nove vrste (Corydalis acaulis, Dapne Cneorum, Moneses uniflora« završne
su rečenice I. Trinajstića. Iako sa »zajednica ilirskog crnog bora (Pinus nigra
subsp. illyrica) ... razvija danas kao trajni stadij i na površinama koje potencijalno
pripadaju bukvi« autor je mišljenja, da će se »borove šume zadržati
jedino na vrletnim terenima, policama stijena i na strmim dolomitnim padinama
«, ako se »nastavi sukcesija koja zbog depopulacije tog područja traje od
završetka 2. svjetskog rata«!


Kongres je omogućio, da se s rezultatima istraživanja o »šumskovegetacijskim
karakteristikama Like« upozna i šira javnost u referatu Dr Zv. Pelcera .
Tekstovno referat je kratak, ali je dovoljan uz grafički prikaz »visinskog rasčlanjenja
vegetacije na profilu Velebit-Ličko sredogorje-Plješivica« i »Šumsko-
gospodarske karte Like«, u kojem su prikazane visoke šume, degradirane niske
šume i šikare, kamenjare i livade te polja (samo je cestovna mreža prenaglašena
te vizuelno cijepa cjeline, kao npr. Nacionalnog parka »Plitvička jezera«). Primjećujem,
da se sve površine označene na ovoj karti kao degradirane niske
šume (i panjače) danas više ne mogu kvalificirati kao degradirane, jer ih nemali
dio ima karakteristike normalne niske šume već prema bonitetu staništa na odnosnoj
lokaciji.


O. .Piškorić