DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 80 <-- 80 --> PDF |
mom. Inicijator izdvajanja nije poznat, aLi mu treba odati priznanje, što je svojom inicijativom osigurao trajno postojanje relikata nekadanjih slavonskih prašuma. Uz ova dva rezervata postoji još manja površina bukove sastojine prašumskog tipa u sklopu park-šume JANKOVAC (Šum. gosp. u Našicama), te desetak hrastova u šumi RADIŠEVO (kod željezničke stanice Drenovci)1/. Rezervat Prašni k zauzima površinu od 53,35 ha u 7. odjelu istoimene gospodarske jedinice. Rezervat se sastoji od gotovo jednakih površina zajednica šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum Raus 1971) i šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938). Prašnik je, dakle, rezervat slavonske šume hrasta lužnjaka. Šuma Prašnik, pa tako i rezervat, pripada Šumariji u Okućanima. Rezervat Muški bunar nalazi se na Psunju i na području dviju Šumarija, Nova Gradiška i Okućani, na površini od 41,85 ha obraslih zajednicama gorske šume obične bukve (Fagetum croaticum montanum Horv. 38, subass. typicum Horv., 38) i gorske šume obične bukve i kitnjaka (Fagetum croaticum montanum Horv. 38, subass. quercetosum petraeae Rauš 78), dakle šume bukve i hrasta kitnjaka. Studija o ovim rezervatima sadrži: Uvod, Općenito o specijalnim rezervatima (Prašnika i Muškog bunara), Stanišni uslovi (klimatski odnosi, tla specijalnih rezervata), Zakorjenjavan je šumskog drveća, Šumski ekosistemi, Šumskouzgojne karakteristike, Značenje i namjena, 1) Podatke o ovim hrastovima objavio je Dr RAUS u časopisu »PRIRODA« br. 9/1972. pod naslovom »Slavonski orijaši prkose vjekovima« (str. 262-265). 258 Zaključak, Literatura. Na kraju knjige nalaze se i iscrpni prikazi ovih rezervata na engleskom jeziku (14 str.) i njemačkom (16 str., ali tekst je za oba jezika isti), Pored ilustrativnog materijala (grafikona i dr.) koji je sastavni dio teksta u knjizi nalazi se i 17 fotografija stabala i dijelova oba rezervata, ali pretežno iz rezervata Muški bunar. Dakako, da su rezultati svih provedenih istraživanja vrijedni za upoznavanje analognih sastojinama, ovdje ćemo ipak iznijeti jedino rezultate o drvnoj masi, prirastu i pomlađivanju odnosno proizvodnog potencijala koji je rezultat samo ili, u rezervatu Prašnik, pretežno prirodnih uvjeta. 2.1. Za stanje sastojine u rezervatu Prašni k rekosmo, da je rezultat pretežno prirodnih uvjeta, jer je na dosadanji razvoj djelovao i čovjek. Područje rezervata bez sumnje je u prošlosti korišteno, kao i ostali dijelovi hrastovih nizinskih šuma, za pašu stoke (goveda i ovaca) te prehrane svinja, koje su kako pasle, tako rovom koristile i dio podzemne biljne mase te, konačno, žirile se. Drugi je utjecaj bio zahvat pripremnog sijeka, koji je izvršen prije nego je površina izdvojena za rezervat, proglašena »zaštitnom šumom.« Treći je zahvat bio prije desetak godina, kada je izvršeno čišćenje mladika, jer su bili ugroženi mladi hrastovi da ne budu zagušeni od brže rastućih vrsta kao ive i dr., a mjestimično i jasena. Bez te intervencije, koja je izvršena u suglasnosti sa službom zaštite prirode — Republičkim zavodom za zaštitu prirode u Zagrebu, omjer vrsta u mladom dijelu sastojine bio bi, vjerojatno čak i bitno, drugačiji nego li je danas. Četvrti je utjecaj, a koji je trajan, provedena interna kanalizacija, kaohidromelioracioni radovi u porječju rijeke Save. |