DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 82     <-- 82 -->        PDF

U čistoj bukovoj sastojini tj. u zajednici
hrvatske bukove šume tekući godišnji
prirast bukve na jednoj pokusnoj plohi
ustanovljen je sa 7,386 m3 a na drugoj
5,170 m3. Da li će se taj prirast smanjivati?
Zacijelo ne ili ne u tolikoj mjeri, da
će trajno utjecati i na smanjenje drvne
mase. Trajno jer povremeno masa se
može i smanjiti uslijed ugibanja pojedinih
stabala (jer sve što živi ima i kraj
života) tj. u šumi (prašumi) ugibaju pojedina
stabla, a šuma ostaje. Za to je


dokaz i prirast u prašumi u specijalnom
rezervatu šumske vegetacije, »Čorkova
uvala« (na području Nacionalnog parka
»Plitvička jezera«, u kojoj je uz masu
od cea 1000 m3/ha na pokusnoj plohi, a
ona nije iznimka u tom rezervatu, godišnji
prirast između 1950. i 1960. god.
prema mjerenjima Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, iznosio oko 10 m3. U tom rezervatu
ima i uginulih starih stabala, ali
i podmlatka, čega u rezervatu Muški bunar
nema (str. 83).


Kitnjak u sastojinama Muškog bunara
postiže jače dimenzije nego bukva. Tako
u debljinskom razredu 101 — 150 cm u
cijelom rezervatu ima samo 7 bukovih
stabala a 142 hrastova. Iznad 151 (do 200
cm) nalaze se ipak 3 stabla kitnjaka (na


1. pokusnoj plohi u sastojini bukva-kitnjak
maksimalni promjer hrasta kitnjaka
iznosio je 152 cm a maksimalna izmjerena
visina 37 met.). Visinski prirast
mjerljiv je kod bukve do dimenzije stabala
od cea 80 cm (oko 36 m), a hrasta
kitnjaka do pp od oko 100 cm s visinom
oko 35 m. U usporedbi s hrastom lužnjaMarjan
Lipoglavšek: ERGONOMIJA,


Ljubljana 1979. Biotehnička fakulteta,
VTOZD za gozdarstvo (skripta za studij
gozdarstva)


Knjiga obuhvaća 195 strana, 101 sliku,
odnosno crteža i 66 tabela. U popisu literature
navedena su 102 naslova radova
koji se odnose na tretiranu problematiku.


kom, kitnjak prije postiže svoje maksimalne
visine odnosno visinski prirast
prije se počinje usmjeravati prema minimumu.
2/


Za ovaj rezervat dana su i tri »karakteristična
profila« terena i sastojine i
uzdužni profili s projekcijama krošanja
na tim profilima u širini 10 m na pokusnim
plohama.


3. Ovu studiju zahvaljujemo radnim ljudima
Šumskog gospodarstva »JOSIP KOZARAC
« u Novoj Gradiški i Šumarijama
tog Gospodarstva. Rekosmo »zahvaljujemo
«, jer su te radne organizacije financirale
istraživanja, koja su autori obavili
uz umjerenu cijenu, i tiskanje knjige
obilježavajući na taj način:
— pedesetu godišnjicu službenog
proglašenja rezervata šumske
vegetacije PRAŠNIK I
MUŠKI BUNAR zaštićenim
šumama i
— dvadesetu godišnjicu osnivanja
i djelovanja Šumskog
gospodarstva »Josip Kozarac«
Nova Gradiška,
kako stoji na čelu knjige. Dodajemo i
stogodišnjice organiziranog šumarstva na
području tog Gospodarstva.3/


O. Piškorić
2) Vidi A. LEVAKOVIC: Analitički oblik zakona
rastenja, Glasnik za šumske pokuse br. 4., Zagreb
1935, str. 189-282 odnosno sažetak u šumarskom
listu br. 5/1937. str. 262.
3) Knjiga nije namijenjena prodaji, ali zainteresirani
ju može dobiti od Š. g. u N. Gradiški, a nalazi
se i u knjižnici Saveza IT šum. i drvne ind. u
Zagrebu.


Autor obrađuje ulogu čovjeka u proizvodnom
procesu s obzirom na prilagođavanje
rada njegovim sposobnostima, što se prema
znanstvenoj definiciji označava kao
ergonomija.


Radnja je podijeljena u 4 poglavlja:


1. Zbivanja u čovjekovom organizmu tijekom
rada