DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
U čistoj bukovoj sastojini tj. u zajednici hrvatske bukove šume tekući godišnji prirast bukve na jednoj pokusnoj plohi ustanovljen je sa 7,386 m3 a na drugoj 5,170 m3. Da li će se taj prirast smanjivati? Zacijelo ne ili ne u tolikoj mjeri, da će trajno utjecati i na smanjenje drvne mase. Trajno jer povremeno masa se može i smanjiti uslijed ugibanja pojedinih stabala (jer sve što živi ima i kraj života) tj. u šumi (prašumi) ugibaju pojedina stabla, a šuma ostaje. Za to je dokaz i prirast u prašumi u specijalnom rezervatu šumske vegetacije, »Čorkova uvala« (na području Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, u kojoj je uz masu od cea 1000 m3/ha na pokusnoj plohi, a ona nije iznimka u tom rezervatu, godišnji prirast između 1950. i 1960. god. prema mjerenjima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, iznosio oko 10 m3. U tom rezervatu ima i uginulih starih stabala, ali i podmlatka, čega u rezervatu Muški bunar nema (str. 83). Kitnjak u sastojinama Muškog bunara postiže jače dimenzije nego bukva. Tako u debljinskom razredu 101 — 150 cm u cijelom rezervatu ima samo 7 bukovih stabala a 142 hrastova. Iznad 151 (do 200 cm) nalaze se ipak 3 stabla kitnjaka (na 1. pokusnoj plohi u sastojini bukva-kitnjak maksimalni promjer hrasta kitnjaka iznosio je 152 cm a maksimalna izmjerena visina 37 met.). Visinski prirast mjerljiv je kod bukve do dimenzije stabala od cea 80 cm (oko 36 m), a hrasta kitnjaka do pp od oko 100 cm s visinom oko 35 m. U usporedbi s hrastom lužnjaMarjan Lipoglavšek: ERGONOMIJA, Ljubljana 1979. Biotehnička fakulteta, VTOZD za gozdarstvo (skripta za studij gozdarstva) Knjiga obuhvaća 195 strana, 101 sliku, odnosno crteža i 66 tabela. U popisu literature navedena su 102 naslova radova koji se odnose na tretiranu problematiku. kom, kitnjak prije postiže svoje maksimalne visine odnosno visinski prirast prije se počinje usmjeravati prema minimumu. 2/ Za ovaj rezervat dana su i tri »karakteristična profila« terena i sastojine i uzdužni profili s projekcijama krošanja na tim profilima u širini 10 m na pokusnim plohama. 3. Ovu studiju zahvaljujemo radnim ljudima Šumskog gospodarstva »JOSIP KOZARAC « u Novoj Gradiški i Šumarijama tog Gospodarstva. Rekosmo »zahvaljujemo «, jer su te radne organizacije financirale istraživanja, koja su autori obavili uz umjerenu cijenu, i tiskanje knjige obilježavajući na taj način: — pedesetu godišnjicu službenog proglašenja rezervata šumske vegetacije PRAŠNIK I MUŠKI BUNAR zaštićenim šumama i — dvadesetu godišnjicu osnivanja i djelovanja Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« Nova Gradiška, kako stoji na čelu knjige. Dodajemo i stogodišnjice organiziranog šumarstva na području tog Gospodarstva.3/ O. Piškorić 2) Vidi A. LEVAKOVIC: Analitički oblik zakona rastenja, Glasnik za šumske pokuse br. 4., Zagreb 1935, str. 189-282 odnosno sažetak u šumarskom listu br. 5/1937. str. 262. 3) Knjiga nije namijenjena prodaji, ali zainteresirani ju može dobiti od Š. g. u N. Gradiški, a nalazi se i u knjižnici Saveza IT šum. i drvne ind. u Zagrebu. Autor obrađuje ulogu čovjeka u proizvodnom procesu s obzirom na prilagođavanje rada njegovim sposobnostima, što se prema znanstvenoj definiciji označava kao ergonomija. Radnja je podijeljena u 4 poglavlja: 1. Zbivanja u čovjekovom organizmu tijekom rada |