DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
U čistoj bukovoj sastojini tj. u zajednici hrvatske bukove šume tekući godišnji prirast bukve na jednoj pokusnoj plohi ustanovljen je sa 7,386 m3 a na drugoj 5,170 m3. Da li će se taj prirast smanjivati? Zacijelo ne ili ne u tolikoj mjeri, da će trajno utjecati i na smanjenje drvne mase. Trajno jer povremeno masa se može i smanjiti uslijed ugibanja pojedinih stabala (jer sve što živi ima i kraj života) tj. u šumi (prašumi) ugibaju pojedina stabla, a šuma ostaje. Za to je dokaz i prirast u prašumi u specijalnom rezervatu šumske vegetacije, »Čorkova uvala« (na području Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, u kojoj je uz masu od cea 1000 m3/ha na pokusnoj plohi, a ona nije iznimka u tom rezervatu, godišnji prirast između 1950. i 1960. god. prema mjerenjima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, iznosio oko 10 m3. U tom rezervatu ima i uginulih starih stabala, ali i podmlatka, čega u rezervatu Muški bunar nema (str. 83). Kitnjak u sastojinama Muškog bunara postiže jače dimenzije nego bukva. Tako u debljinskom razredu 101 — 150 cm u cijelom rezervatu ima samo 7 bukovih stabala a 142 hrastova. Iznad 151 (do 200 cm) nalaze se ipak 3 stabla kitnjaka (na 1. pokusnoj plohi u sastojini bukva-kitnjak maksimalni promjer hrasta kitnjaka iznosio je 152 cm a maksimalna izmjerena visina 37 met.). Visinski prirast mjerljiv je kod bukve do dimenzije stabala od cea 80 cm (oko 36 m), a hrasta kitnjaka do pp od oko 100 cm s visinom oko 35 m. U usporedbi s hrastom lužnjaMarjan Lipoglavšek: ERGONOMIJA, Ljubljana 1979. Biotehnička fakulteta, VTOZD za gozdarstvo (skripta za studij gozdarstva) Knjiga obuhvaća 195 strana, 101 sliku, odnosno crteža i 66 tabela. U popisu literature navedena su 102 naslova radova koji se odnose na tretiranu problematiku. kom, kitnjak prije postiže svoje maksimalne visine odnosno visinski prirast prije se počinje usmjeravati prema minimumu. 2/ Za ovaj rezervat dana su i tri »karakteristična profila« terena i sastojine i uzdužni profili s projekcijama krošanja na tim profilima u širini 10 m na pokusnim plohama. 3. Ovu studiju zahvaljujemo radnim ljudima Šumskog gospodarstva »JOSIP KOZARAC « u Novoj Gradiški i Šumarijama tog Gospodarstva. Rekosmo »zahvaljujemo «, jer su te radne organizacije financirale istraživanja, koja su autori obavili uz umjerenu cijenu, i tiskanje knjige obilježavajući na taj način: — pedesetu godišnjicu službenog proglašenja rezervata šumske vegetacije PRAŠNIK I MUŠKI BUNAR zaštićenim šumama i — dvadesetu godišnjicu osnivanja i djelovanja Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« Nova Gradiška, kako stoji na čelu knjige. Dodajemo i stogodišnjice organiziranog šumarstva na području tog Gospodarstva.3/ O. Piškorić 2) Vidi A. LEVAKOVIC: Analitički oblik zakona rastenja, Glasnik za šumske pokuse br. 4., Zagreb 1935, str. 189-282 odnosno sažetak u šumarskom listu br. 5/1937. str. 262. 3) Knjiga nije namijenjena prodaji, ali zainteresirani ju može dobiti od Š. g. u N. Gradiški, a nalazi se i u knjižnici Saveza IT šum. i drvne ind. u Zagrebu. Autor obrađuje ulogu čovjeka u proizvodnom procesu s obzirom na prilagođavanje rada njegovim sposobnostima, što se prema znanstvenoj definiciji označava kao ergonomija. Radnja je podijeljena u 4 poglavlja: 1. Zbivanja u čovjekovom organizmu tijekom rada |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 83 <-- 83 --> PDF |
2. Utjecaj okoliša na čovjeka i rad 3. Osnove sigurnosti na radu 4. Psihologija rada Knjiga sadrži još uvod i popis literature. Uvod U uvodnom dijelu autor daje definiciju ergonomije i njezino mjesto u okviru organizacije rada. Posebno je naglašeno da je to interdisciplinarna znanost koja uključuje u sebi tehnička, sociološka, medicinska i psihološka znanja (antropologija, sigurnost, pravo, ekonomika). 1. Zbivanja u čovjekovom organizmu tijekom rada Autor razmatra kompleksne pojave tijekom čovjekova rada. Pritom se čovjek može promatrati kao dio kibernetičkog kruga (sila, predmet, sredstvo) u sustavu čovjek — stroj (oruđe) — rad. Detaljno i s mnogo podataka autor iznosi pojave u čovjekovom organizmu tijekom rada, ilustrirajući sve to velikim brojem podataka do kojih su znanstvenici došli. Autor koristi svaku prliku da naglasi karakteristike pojava kod čovjekova rada u šumarskoj proizvodnji. 2. Utjecaj radne okoline na čovjeka i rad Ovo poglavlje je posebno značajno za upoznavanje uvjeta rada radnika u šumarstvu, jer se u njemu razmatra dielovanje buke i vibracija na čovjeka. Za obje ove pojave daju se i njihove fizikalne osnove te postojeći propisi i standardi o graničnim vrijednostima. Autor daje i niz rezultata vlastitih i ostalih istraživanja o buci i vibracijama najčešće upotrebijavanih strojeva i uređaja šumarske mehanizacije. Drugi dio poglavlja je posvećen i tumačenju štetnog djelovanja plinova, para i prašine, klimatskih prilika, svijetla i dr. 3. Osnove sigurnosti na radu Autor navodi definiciju sigurnosti na radu prema postojećim zakonskim propisima. Prvi dio poglavlja je posvećen analiziranju nesreća na radu u šumarstvu. Detaljno se razmatraju 4 skupine faktora koji djeluju na sigurnost na radu: tehnička sigurnost, zdravstvena sigurnost, socijalna sigurnost i obrazovanje u vezi sigurnosti na radu. Posebno poglavlje je posvećeno zakonodavstvu iz područja sigurnosti na radu. 4. Psihologija rada Detaljno su opisane karakteristike čovjeka sa stanovišta njegovih sposobnosti, običaja i interesa. Posebno je obrađen problem načina obrazovanja o radu, _o metodama tog obrazovanja, djelovanju treninga, motiviranosti za rad i dr. Služeći se rezultatima najnovijih saznanja iz područja ergonomije te nizom svojih radova, autor je u knjizi dao sadašnje stanje navedene znanosti sa stanovišta šumarske proizvodnje. Iako obrađuje problematiku blisku tek manjem broju znanstvenika, autor približava materiju sažetim i preglednim stilom svima kojima je namijenjena: studentima, inžinjerima, stručnjacima iz udruženog rada koji se bave navedenim problemima. Jasnoći i dostupnosti su doprinijeli i brojni crteži, dijagramski prikazi i tabele koji se nadopunjuju tekstom. Onima koji žele produbiti gradivo korisno će poslužiti bogati popis radova uz knjigu. Knjiga može korisno poslužiti svima koji se u svakodnevnom radu susreću s problemima ergonomije a to su svi oni koji neposredno rade ili organiziraju radni proces u šumarstvu, posebno rukovodioci mehanizacije, odgovorni stručnjaci za zaštitu na radu te rukovodioci šumskih radilišta. Vrijedan je napor autora da na jednom mjestu prikaže zakonodavnu problematiku iz navedenog područja. Svakako će ovo djelo, kao jedan od prvenaca iz područja ergonomije u nas, poslužiti kao vrijedan doprinos u ovoj specifičnoj oblasti šumarske znanosti, pa će odigrati korisnu ulogu kako u obrazovnom procesu mladih stručnjaka koji se osposobljavaju za rad u šumarstvu, tako i u rješavanju svakodnevnih problema šumarske proizvodnje te humanizacije rada sudionika tehnoloških procesa eksploatacije i uzgajanje šuma. S. Sever |