DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 86 <-- 86 --> PDF |
STRANA STRUČNA KNJIŽEVNOST BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA br. 15, Madrid 1979. donosi: Almendros, G .; Polo, A .; Ib ä n e z , J . J .: Evolucija organske materije u raznim bukovim i hrastovim šu mama masiva Avllon. Proučavana su svojstva organske materije raznih tala s vegetacijom hrasta i bukve u nekim šumskim formacijama planinskog masiva Avllon (Centralna Španjolska). U bukovoj šumi Momtejo de la Sierra reliktna vegetacija doprinosi stvaranju relativno zrelog humusa, s malim razlikama između te dvije vrste drveća, unatoč tome što se biljni ostaci bukve slabije humificiraju nego ostaci hrasta. U hrastovim, a naročito u bukovim šumama Cantalojasa organska je -materija tla vrlo malo transformirana, iako stupanj polimerizaoije i optička gustoća huminskih kiselina tala pod bukvom pokazuju veće vrijednosti. Trenutno manje povoljna svojstva tog tipa humusa očituju se u jakoj prevagi frakcija slabo razvijene organske materije nad jače transformiranim komponentama. Fernandez-Lopez, J. R.; Es- cud ero, J. C.; Morey, M.: Primjena faktorijalne analize u proučavanju odnosa između vegetacije i avifaune u Berdiji (La Coruiia). Proučavale su se zajednice ptica u zoni Berdia sa svrhom da se utvrdi njihova veza s vegetacijom. Primjena tehnike analize glavnih komponenata različitih matrica pokazala je postojanje vrlo definirane ptičje zajednice, koja živi jednako u borovim i hrastovim šumama i koju karakteriziraju vrste iz familije PARIDAE (sjenice). Ostale zajednice pokazuju manje ili više izražene razlike. Prilično dobro se može razlikovati zajednica pašnjaka i obrađenih površina, gdje prevladavaju granivorne vrste, zatim zajednica grmlja i zajednica živica. Izgleda da ptice prepoznaju fizionomiju vegetacije, dok su indiferentne prema florističkom sastavu. Neke vrste karakteriziraju istovremeno po nekoliko raznih ptičjih vrsta, što se može dobrim dijelom protumačiti njihovom mobilnošću. Merayo, C. R.; Moreno, I.: Proučavanje sezonskih promjena populacija Rotifera, Cladocera i Copepoda u barama Latoresa (Oviedo). Proučavanja su obavljena s obzirom na temperaturu, količinu kisika, pH i druge ekološke faktore, u dvije bare različitih karakteristika na lokalitetu Latores (Oviedo) u sjeverozapadnoj Španjolskoj. Del Tanago, M.; De Jalon, D. G .; E 1 c o ro , I . M .: Proučavanje faune krupnih beskralješnjaka rijeka Cigüela, Zäncara i Corcoles: primjena bioloških indeksa u proučavanju kvalitete voda. Nakon kratkog opisa područja rijeka Cigüela, Zäncara i Corcoles u pokrajini Ciudad Real prikazana su istraživanja krupnih beskralješnjaka, te se njihova prisutnost i brojnost dovodi u vezu s ekološkim karakteristikama ambijenta u kojem žive. Osim nekih bioloških indeksa koji su već ustanovljeni u drugim zemljama, primjenjen je još jedan novi, koji na vjerniji način ukazuje na kontaminaciju proučavanih voda. Garzön P.; Palacios F.: Preliminarni podaci o prehrani mrkog medvjeda (Ursus arctos pyrenaicus, Fischer 1899) u Kantabrijskom gorju. Obavljena su preliminarna istraživanja o načinu prehrane mrkog medvjeda u Kantabrijskom gorju na temelju 16 komada ekskremenata sa 6 različitih lokaliteta, skupljenih u periodu 1974-1977. Odnos biljaka i životinja kojima se ova vrsta hrani je sliiedeći: Betula celtibrica, Castanea sativa, Quercus robur, Q. petraea, Fagus sylvatica, Corylus avelana. Rosa sp., Prunus avium. P. domestica, Rubus iđaeus, R. ulmifolius, Crataegus monogyna, Rhamnus alpina, Vaccinium myrtillus, Genista florida, G. hispanica, Cytisus sp., Helianthemum nummularium, |