DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 90 <-- 90 --> PDF |
dalekosežnih promjena sistema brige o radnicima. Organizacije grane šumarstva počinju na tom području realizirati kompleksni sistem planiranja. Autor zaključuje svoj prilog s prijedlogom novih smjernica razvoja za vremenski period slijedećeg petogodišnjeg plana. Lokvenc, T.: Problematika pošumljavanja velikim sadnicama Kod izvršavanja razvojnih prognoza računa se na području pošumljavanja s povišenim udjelom većih slobodno zakorijenjenih sadnica i sadnica u omotima. One treba da služe prije svega smanjivanju udjela ljudskog rada za uzgajanja kultura poslije njihovog osnutka. Troškovi sadnje kod korištenja takvih sadnica, i to prije svega poluodraslih u omotima (60-120 cm), su kod danas primjenjivane tehnologije znatno visoki (njihova cijena je peterostruka od onih slobodnozakorijenjenih poluodraslih sadnica). Nasuprot tome povoljno je smanjenje potreba ljudskog živog rada za uzgajanje takve kulture. S gledišta ovih činjenica trebalo bi korištenje velikih sadnica, prije svega sadnica u omotima, temeljito odvagnuti u glavnom s gospodarskog stajališta i to samo za konkretne slučajeve. Prije svega trebalo bi se koncentrirati na sniženje cijena, poimence na najviše primjenjivane vrste sadnica — bukvu i hrast. D i m i t r o v s k y - P e j s-Vesecky Šumarska rekultivacija u području revira smeđeg ugljena Sokolov U području Sokolovskog ugljenog revira je dosada opustošeno preko 7000 ha poljoprivrednih i šumskih tala rudarenjem i industrijskom djelatnosti. Cilj zaposlenih na reaktiviranju je povratak ovih površina njihovoj iskonskoj svrsi, tj.. poljoprivrednoj i šumskoj proizvodnji. Svrsishodnim radom je koncem 1977. g. više od 1200 ha rekultiviranih tala opet učinjeno plodnim. Šumarske rekultivacije čine pretežni dio ponovno osvojenih površina. Prvenstveno značenie šumskih sastojina na području jalovina je stvaranje povoljne prirodne okoline za živa bića. Šemrinec, J.: Rezultati ponovljenog sociološkog istraživanja odabranih pogona južnočeških poduzeća državnih šuma Šumarstvo je zabilježilo u posljednje vrijeme prevratne promjene, prije svega na području tehnologije i organizaoije rada. To je nužna posljedica uvrštavanja produktivnih sredstava mehanizacije, koja zahtijevaju koncentraciju radova, i povećane zahtjeve za kvalifikacije radnika, djeluju na upravljanje radovima i mijenjaju organizacionu strukturu šumarskih pogona. Sve ove promjene u području proizvodnih snaga imaju veliko društveno djelovanje. Kod ponovljenog istraživanja radilo se o tome, da se održe ove promjene i njihova dinamika; konkretno rečeno, u ovom smo istraživanju nastojali otkriti odnose među ljudima, da se utvrde izvori konflikata u organizaciji rada, da se naglase razvojne mogućnosti i inicijative radnika i da se nađu putevi za produbljivanje brige o radnicima u duhu socijalističkog načina života radnika zaposlenih na sječi drveta. Specifično ovoim istraživanju ležalo je u tome da se ono nadoveže na već na početku 70-tih godina u dva izabrana pogona provedeno istraživanje. Prirodno različit karakter upitnika je zahtijevao, da upoređenje bude izvedeno na općenitijoj platformi na osnovi logičnog razmišljanja o utvrđenim razlikama. Br. 5. S a m e k , V . : O funkcijama šume i visokog zelenila u krajoliku Šuma i pojedina rasuta stabla stvarali su integralni sastavni dio krajolika. Racionalno oblikovanje krajolika mora i ubuduće računati s ovim elementima za stvaranje krajolika. U prvom redu se radi o poljoprivrednom krajoliku, gdje zelene površine igraju značajnu ekološku ulogu, ali isto tako oko urbaniziranog krajolika, bilo da je naselje ili industrijsko područje, gdje pretežu humano-zdravstvene funkcije. I u šumskim područjima se mijenja sadržaj šumskog gospodarstva, koje treba da danas svladava veliki broj neproduktivnih funkcija kao vodno- gospođarske, rekreacione, itd. Sam društveni pojam o funkcijama šuma i ekološkog značaja šume u ekologiji krajolika zahtijeva isto tako potpuno široko integrirano poimanje šumarskih istraživanja. Neterda, K.: Doprema radnika na radilište Doprema radnika na radno mjesto čini važnu stavku troškova proizvodne režije. Njezino značenje poraslo je prije svega u posljednje vrijeme u vezi s brigom o radnicima u šumarstvu i s uvođenjem industrijskih metoda u šumarski proizvodni proces. Istodobno s brojem |