DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Sramek, O.: K perspektivi gospodarenja u šumama s prevladajućom zastupijenošću smreke S uvođenjem novog načina gospodarenja nastaju novi zadaci na području osiguranja unapređene reprodukcije. 0sobitu pažnju zaslužuje prije svega pitanje rješenja unutarnjeg prostornog razvoja prevladajućih smrekovih šuma zbog osiguranja njihove otpornosti protiv vjetra i snijega. Autor predlaže, da se u ovim područjima već sada za ubuduće izrade podloge za izradu karte šumarske zaštite. Dalje ukazuje na ugroženost najvrednijih ostataka mjesnih ekotipova smreke, koje čine glavne izvore za izbor sjemenja. Nadalje preporuča također obaveznu njegu mehanički oštećenih stabala fungicid nim naličem prije svega tamo, gdje ovi sastojinski elementi treba da čine osnovu stabilnosti. Kantor, J . : Uzgajanje sadnog materijala breze i jarebike Breza donosi plod gotovo svake godine, klijavost sjemena se kreće oko 25 (supstratni) gornji sloj pod plastičnim folijama ili sličnim napravama. Nakon sjetve mora se tlo i zrak održavati trajno vlažnim. Prema kvaliteti supstrata moguće je već jednogodišnje sadnice saditi na teren pošumljavanja inače se biljke preškoluju i sade kao dvo ili trogodišnje. Jarebika nosi također svake godine plodove. Oni se sabiru odmah nakon dozrijevanja, bobice se zdrobe a u vodi se sjeme oslobađa od mesnog ovoja; sjeme se odmah zatim stratificira i slijedećeg proljeća se naklijalo sjeme sije 1/2 — 1 cm duboko. Jednogodišnje biljke se preškoluju i sade kao dvo- ili trogodišnje. Obje ove vrste dolaze u obzir za obnovu šuma u oblastima napadnutim industrijskim ekshalatima. Tako se za 1979. godinu u Krušnim gorama računa s potrebom 7,800.000 sadnica breze. Br. 7. Šindelaf, J. — Frydl, J.: Sadanje stanje selekcije i evidencije odabranih stabala šumskog drveća u ČSR Institut za šumarska istraživanja Jilovište- Strnady danas vodi u svojoj centralnoj evidenciji 3342 elitna stabla različitih šumskih vrsta drveća, od toga broja otpada najveći dio na običnu smreku, obični bor i evropski ariš. U članku se opisuje daljnji program za izbor elitnih stabala, koji nije niti izdaleka još dovršen. Ubuduće će se posvetiti pažnja i važnim vrstama listača. Revizija postojećih odabranih stabala nalazi se u stadiju priprema. U okviru ovih radova prije svega vrednuje se zdravstveno stanje stabala. Mačku, J. : Hidropedološko istražinje za melioraciju mokrih šumskih tala Specifična svojstva šumskih tala, koja čine sastavni dio šumske klimatske zajednice, stavljaju velike zahtjeve na hidropedološka istraživanja za melioracione svrhe. Ova problematika obuhvaća izučavanje metoda istraživanja tala, sve laboratorijske radove i pojedine prijedloge melioracionih mjera. Nekoja su pitanja objašnjena a s futurološkog gledišta je nužno, da se temeljito razmisli odnos prema poboljšanju tla, tj. inžinjerskom zahvatu u prirodni milje ekologije staništa. Rezultat bi se trebao sastojati u što je moguće manje narušenoj homeostazi okoline. Za zadatke melioracionih istraživanja proizlazi osim utvrđivanja proizvodnje drvne mase, traženje novih putova, kojima bi se mogao povećati kapacitet izvora podzemnih voda, jer potreba za dobrom visokovrijednom vodom stalno raste. Pospišil-Alfieri-Pavelka: Rezultati pošumljavanja sadnicama uzgojenim raznim tehnologijama U ovom radu vrednuju se rezultati šestogodišnjeg studija rasta sadnica i njihovog zakorijenjivanja nakon pošumljavanja. Biljke i mlade sadnice su posađene prema šest raznih tehnologija (po Nisuli, hiđroponijom, slobodno zakorijenjene, Belaplast, paperpot i plastične kese). Najveći gubici su zapaženi nakon pošumljavanja kod trogodišnjih slobodnozakorijenjenih sadnica, dalje slijede plastične kese, hidroponija, paperpot, Nisula i Belaplast. Najjači prirast su pokazale slobodno zakorijenjene sadnice. S k o u p y , J . : Obnova šuma u Finskoj U prilogu su raspravljeni rezultati prirodnog i umjetnog pomlađenja šuma u Finskoj, uključiv sabiranje sjemena i pogone rasadnika. Velike sadnje bora, smreke i drugih vrsta drveća čine izvrsnu pozadinu finskih rasadničkih pogona, koji se sastoje i nadalje iz intenzivne proizvodnje slobodno zakorijenjenih sadnica |