DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Vrše se pokusi u velikim razmjerima u korištenju mora za uzgoj algi iz kojih se dobivaju bjelančevine. Taj pokret je naročito razvijen u Japanu. Također se sve više širi uzgoj morskih riba na umjetni način. ONEČIŠĆENJE ZRAKA Pretežno plinoviti ovoj što okružuje zemlju zove se atmosfera. U onečišća vanju atmosfere učestvuju plinovi, krute čestice itd. Od plinovitih nečistoća najrasprostraniji je ugljični dioksid (C02). On je prirodni sastojak zraka, međutim, ako se zbog sagorjevanja zrak preko mjere zasiti ugljičnim dioksidom, on je štetan po zdravlje. CO — ugljični monoksid je proizvod nepotpunog sagorijevanja. On je otrovan za organizam, jer se veže umjesto kisika u krvi. Maksimum dozvoljenog CO je 50 ppm*. 1000 ppm dovodi do besvjestice u jednom satu, a za četiri sata nastupa smrt. 502 — sumporni dioksid jedan je od najgorih polutanata zraka. 503 — sumporni trioksid nastaje najvećim dijelom izgaranjem ugljena koji sadržava veće količine sumpora. SO3 nastaje u atmosferi oksidacijom S02. Kada SO3 dođe u dodir s vodom nastaje sumporna kiselina — H2S04. Daljnji opasni zagađivači su klorovodik i fluorovodik. Krute čestice kao onečišćivači. Aerosol je svaka kruta čestica u zraku. Osim krutih čestica, prašine, u zraku se nalaze i žive čestice — bakterije, gljivice, spore, insekti, dijelovi insekata. U normalnim uslovima zbog uzgona zraka svi te onečišćivači odlaze na veće visine gdje ih vjetrovi raznose. Međutim, kada se dogodi inverzija, tj. kada se u gornjim slojevima atmosere pojavljuju tople struje, onda nema vertikalnog strujanja od zemlje prema atmoseri. Sve te čestice koje se nalaze u zraku, kao i plinovi, mogu ostati danima na istom mjestu. Tada se javlja tzv, smog , koji može prouzročiti vrlo teške posljedice za ljude. Posljedice onečišćenja zraka jesu smanjena vidljivost, utjecaj na ljudsko zdravlje, oštećenje vegetacije, ranjavanje životinja, negativni efekti na klimu, kao i estetski utjecaji. Sto se tiče negativnog utjecaja na klimu, poznato je da je u gradovima temperatura obično za 2 — 3" viša nego van njih. Zbog nečistog zraka sunčeve zrake ne mogu dopirati na zemlju, što ima posljedice i na biljni i na životinjski svijet. Koliko ova polucija može biti pogibeljna za ljudsko zdravlje pokazuju primjeri iz prošlosti kada je, na pr., 1930. g. u dolini rijeke Meuse u Belgiji umrlo 60 ljudi, 1952. g. je u Londonu u roku od 10-tak dana zbog smoga umrlo 4.000 ljudi. Kronični efekti onečišćavanja zraka na stanovništvo su plućne bolesti koje su 4 puta češće u gradovima nego na selu. Zbog nečišćenog zraka u nekim predjelima Zagreba gotovo sva djeca boluju od kroničnih bolesti dišnih organa. Osim na ljude, onečišćeni zrak štetno djeluje na bilje. Tako su npr. oko tvornice aluminija kod Šibenika uništeni borovi, a uz autoput Zagreb — Ljubljana suši se mjestimice crnogorica. Osim na bilje, nečist zrak štetno djeluje i na životinje, naročito spojevi fluora. Zbog onečišćenog zraka materijali zbog korozije puno brže propadaju. Nečisti zrak pridonosi i pogoršanju estetskih efekata. Zgrade u gradovima pocrne, pa ih se mora od vremena do vremena čistiti. * ppm — part per milion (molekula) 352 |