DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 85     <-- 85 -->        PDF

stručnih škola mogu tražiti primitak na
šumarsko-tehničku srednju školu.


Prochaska, I .: Zahtjevi na profil
apsolvenata srednjih šumarskih tehničkih
škola na kraju ovoga stoljeća


U vezi s promjenama čehoslovačkog
sistema obrazovanja bit će poduzete i
promjene u šumarskom školstvu. Zbog
nacrta orijentacije i sadržaja stručne
pripreme srednje obrazovanih stručnjaka
obzirom na perspektivne zahtjeve grane
je neizbježno nužno, da se opiše situacija
baš ove grane u slijedećih 10 do 15 godina.
U ovom članku se navode glavne
grupe djelatnosti, kojima će se baviti
apsolventi ovih tipova škola, istodobno
s njihovim očekivanim tehničkim nivoom.
Autor polazi pri tom od perspektivnih
planova, koje šumarstvo ima na raspolaganju.
On drži, da će težište djelatnosti
srednjoškolski obrazovanih tehničara biti
priprema i direktno vođenje mehaniziranog
proizvodnog procesa i u tom smislu
moraju se unaprijediti i njihova znanja
i spremnosti. Oni moraju prije svega u
upoređenju s današnjim stanjem mnogo
nadoknaditi u području mehanizacije,
pripreme proizvodnje, a samo po sebi
razumljivo i šume i šumskog gospodarstva
kao odlučujućih faktora okoline.
Karakteristična će naročito biti također
specijalizacija djelatnosti i iz tog slijedeća
nužnost suradnje. Visoki zahtjevi će
se stavljati na usavršavanje kvalifikacije.


Mauer, O.: Iskorištenje kore za izravno
gnojenje


Rad se bavi utjecajem nekompostirane
smrekove kore na svojstva proizvodnih
tala i na rast ponika crvenog hrasta i
obične smreke. U mnogostrukim serijama
su ispitivane različito visoke primjese
svježe neobogaćene kore različite starosti,
te svježe kore s različitim dodacima
dušičnih gnojiva. Iz rezultata proizlazi,
da je najpovoljnija primjesa 300 m3
kore po ha proizvodne površine; Substrat
kore mora biti stariji od jedne godine
i obogaćen s 0,5 kg čistog dušika. U
prvoj godini poslije ove primjesne
treba vršiti sjetvu u ova tla.


Pokorny-Stros: Uzgojna djelatnost
i automatski sistem upravljanja


U članku se informira šumarska javnost
o prvim iskustvima s uvođenjem
automatskih sistema upravljanja na nivou
poduzeća, koje upravljaju šumskim


gospodarstvom. Na osnovu primjera projektiranja
automatiziranih zadataka iz
predsistema godišnjeg planiranja, plana
pošumljavanja i potroška materijala za
pošumljavanje za jednu godinu i tehnologija
pošumljavanja te plana izvedbe opisuju
se iskustva u rješavanju sve do
prvih rezultata ispitivanja pokusnog provođenja
u jednom šumarskom pogonu.
Rad navodi pozitivne i negativne strane
ovih prvih iskustava s novim, netradicionalnim
shvaćanjem racionalizacije sistema
upravljanja i informiranja poduzeća
u našoj struci.


LESNICKA PRACE 58 (1979)


Br. 1.


Košulić, M.: Uređenje plastičnog vegetacionog
pokrivača za šumarske svrhe


Nedovoljno zračenje i teškoće u vezi
s godišnjim uklanjanjem plastičnih pokrivača
uobičajenih u proizvodnji povrća
ukazalo je na potrebu, da se modificira
njihova konstrukcija za proizvodnju sadnica
u šumarstvu. Ova modifikacija se
sastoji u slijedećem: plastični staklenik
je sagrađen od nekoliko odvojenih sekcija
5,8 m dugih sa stalno uzdignutim
plastičnim pokrivačem na borove letve,
koje su pričvršćene na metalne lukove.
Zrači se otvaranjem pokretnih lukova na
mjestima spojeva sekcija tj. poslije svakih
5,8 m, upotrebom žice na malenom
čekrku učvršćenom na prednji zid plastičnog
staklenika. Na kraju vegetacionog
perioda plastični pokrivač se ne odvaja
od konstrukcije, nego se skida skupa
gurajući i lukove i plastični pokrivač
prema centralnim lukovima pojedinih
sekcija. Proljetno stavljanje u pogon je
jednostavno primjenom obrnutog postupka
i učvršćivanjem lukova i plastičnih
pokrivača na osnovni okvir.


P o 1 a k , K . : Rastavljivi korjenjaci iz
folije u šumarstvu i voćarstvu


Za presadnju određenih sadnica šumskih
vrsta drveća s neoštećenim korijenjem
i za kontejner-kulture uzgojenih
vrsta drveća je primjena rastavljivih
posuda iz folije probitačna. Elastična
četverouglasta folija se savije u šuplji
valjak i zatvori pomoću jezička, koji
se stavi u odgovarajuće zareze. Tlo se
nadomješćuje podlogom, na kojoj lonci
iz folije stoje. Oni se svi istovremeno
pune supstratom pomoću uređaja u obliku
maske i onda se manipuliraju zajedno


379




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 86     <-- 86 -->        PDF

s podlogom. Kod sadnje lonac iz folije
otvara se oslobađanjem jezičaka iz zareza
i tako se oslobađa neoštećen korjenov
sistem.


P r u d i č , Z .: Uzgojni mir kao mjera
racionalizacije


Novom naredbom (1978) određuje se
intenzitet proreda za glavne vrste šumskog
drveća u ČSR, koji ovisi o starosti
i obrastu. U mnogo slučajeva treba da
se siječe u sastojinama neposredno pred
sjeenom zrelosti drvna masa proredom
ispod 10 m3 po 1 ha, što izgleda uvelike
negospodarski. U pogledu toga, da je
uzgajanje u normalnim sastojinama 10


— 20 godina prije njihovog pomlađivanja
problematično, preporuča autor uvođenje
razdoblja mirovanja u takvim sastojinama.
Tako bi se snizile štete od izvlačenja,
sprečilo zakorovljivanje, prirast ne bi
bio praktički snižen a postigla bi se ušteda
radne snage.
Liska, V. : Ručna sprava za proizvodnju
sadnica u omotima


Na istraživačkoj stanici za šumarstvo
i lovstvo u Kftinama razvijena je u
godini 1977. funkcionalna sprava za proizvodnju
sadnica u omotima s mrežnim
omotima od umjetnog vlakna. Ovim iskustvom
nastaje omot za korijenje u
obliku valjka, koji se sadi zajedno s
omotom i prije svega može se primijeniti
za automatiziranu sadnju. Kod drugih
veličina omota se mora izmijeniti oblik
preše. Kao omot može se primijeniti i
politen folija. Jedan radnik može u radni
dan proizvesti 1000 komada sadnica. Troškovi
oko 1000 sadnica iznose 527 Kčs.
Kod pokusa su služile jednogodišnje
biljne smreke. Sadnice u omotima su prevožene
u transportnoj paleti predviđenom
mrežom od politena. Ovaj je
model služio za -prikupljanje iskustava
za konstrukciono rješavanje automata za
sadnice u omotima.


Br. 2.


Šemrinec, J.: Kako stabilizirati
mlade kvalificirane šumske radnike?
(T dio)


Rastuća potreba za konkretnim informacijama
o stanju i toku socijalne i
radne adaptacije svršenih učenika šumarskih
stručnih učilišta, dovela je prije
svega u pogonu šumarske proizvodnje
do istraživanja završnih faza samog pro


cesa adaptiranja. S obzirom na stepen
valjanosti starijih podataka i teškoća
s njihovim pribavljanjem provedeno je
uvodno istraživanje onoga dijela izučenih
učenika, koji su svršili školovanje na
svim učilištima ČSR u godinama 1966
do 1975 i koji su zaposleni u pogonima
šumskog gospodarstva kao kvalificirani
šumski radnici. Svrha istraživanja je
bila pronalaženje uslova stabiliziranja za
svršene učenike u svim najvažnijim vremenskim
odsjecima njihovog društvenoprofesionalnog
adaptiranja, počev s njihovim
nastupom na učenje i tokom
vremena učenja, o prvom nastupu na
rad u šumskom gospodarstvu, vremenu
provedenom u vojsci pa do najdužih i
najvažnijih vremenskih odsjeka procesa
adaptiranja, odnosno obnovljenoj snimci
rada poslije službe u vojsci.


Skoupy, J.: Rast kultura osnovanih
sadnicama u omotima i slobodno
zakorijenjenima


Članak obrađuje rast kultura, koje su
bile osnovane slobodno zakorijenjenim
sadnicama i sadnicama u omotima vrsta:
smreka, bor, duglazija, bukva i hrast.
Lonac od tresetnih vlakana (sadržaja 530
cm3) i perforirana politenska vrećica
korišteni su za proizvodnju sadnica u
omotima. Slobodno zakorijenjene sadnice
su pokazale znatno veće gubitke od sušenja
i manji prirast nego sadnice u
omotima. Duglazija je rasla u politenskim
vrećicama najbolje. Što se tiče procenata
prirasta i gubitaka, bile su razlike između
biljaka uzgojenih u loncima i vrećicama
veoma male.


M ä 1 e k , J . : Uzmicanje jele i promjene
klime s onečišćenim zrakom


Uzmicanje i odumiranje jele se objašnjava
i promjenama svojstava okoliša,
na koje se organizam jele nije mogao
prilagoditi. Radi se o vremenskim kolebanjima
i općenitom porastu zatopljenja,
isušivanju močvara, melioracionim mjerama
i dr. provedenim u samom krajoliku.
Ovi utjecaji počeli su već od polovine
19. stoljeća, ali tokom posljednjih
30 godina raslo je onečišćavanje zraka
industrijskim otpadnim plinovima znatno.
Ove negatine pojave ne poklapaju se
vremenski s početkom odumiranja jele,
koje je zapaženo od 1750. godine; ono
je započelo prema tomu 100-150 godina
ranije. S tog treba promatrati klimatske
promjene u onečišćavanju zraka kao




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 87     <-- 87 -->        PDF

sekundarne faktore uzmicanja jele a ne
kao primarni uzrok tome.


Švestka, M.: Ptice i kemijski zahvati
protiv insekata u šumi


U prilogu se obrađuju iskustva s primjenom
sredstava za borbu protiv insekata
u šumskim sastojinama pomoću
aviona s gledišta ugrožavanja ptica akutnim
i kroničnim trovanjima. Govori se
i o odnosima između djelovanja otrovnog
sredstva i razvoja entomofaune na tako
tretiranim plohama. Nisu utvrđeni slučajevi
masovnog trovanja ptica. Upotreba
sredstava, kojima bi mogle biti otrovane
ptice, koje žderu insekte je zabranjena.
Teži se za tim, da se ograniče
kemijski zahvati na neophodno nužne
slučajeve i da se primjena sredstava za
suzbijanje provede tako, da nepovoljni
utjecaji budu što je moguće manji.


Br. 3.


Blud´ovsky, Z . : Ciljevi sistema
upravljanja šumskog gospodarstva


U članku se izlažu koncepti za produbljivanje
sistema stručnog rukovođenja,
koji su usmjereni na usavršenije planiranje,
na rješavanje pitanja gospodarskog
računovodstva područja struke, na
vođenje investicione izgradnje i podizanje
kvalitete proizvodnje. Predložena metodična
sređivanja treba da doprinesu
izvršavanju zadataka šumskog gospodarstva,
a pogotovo u području maksimaliziranja
prinosa, koji se pružaju sa strane
šumskog gospodarstva društvu uz
istovremeno povećanje društvene produktivnosti
rada. Autor preporuča, da se ovi
prijedlozi uzmu u razmatranje pri izradi
metodskih i stvarnih podloga slijedeće;-´
petogodišnjeg plana.


I n g r , J . : Iskorištenje fotogramerijskih
metoda kartiranja kod delimitacije
šumskog fonda zemljišta


U uvodnom dijelu članka opisuje se
sadanja problematika na području evidencije,
zaštite i intenzivnog iskorištenja
fonda šumskog zemljišta i to u odnosu
na u ČSSR važeće odnosno novelirane
zakonske odredbe. U daljnjem dijelu
istražuju se najvažniji negativni aspekti
aktualnih granica šuma u zemlji i stanje
evidencije nekretnina. Glavni sadržaj
članka čini prijedlog autora za racionalno
tehnološko iskustvo kod rješavanja
promjena granica (međa) između fonda


šumskog i poljoprivrednog zemljišta i
upoznavanje rezultata, koji su realizirani
u godini 1977 na objektu pogona šumskog
gospodarstva Opava u području Sjeverne
Moravske.


Šemrinec, J. : Kako stabilizirati
mlade kvalificirane šumske radnike?
(II dio)


Poslije završetka vojne obaveze počinje
kod svršenih učenika šumarskih učilišta
najduži i najvažniji period adaptiranja,
čije ukupno trajanje unatoč individualnih
razlika siže do starosti apsolvenata
od 25 do 27 godina. Ovaj period je karakterističan
povećanim zahtjevima na
uslove rada i radno mjesto. U tom periodu
osnivaju šumski ljudi pretežno vlastite
porodice i iz toga nastaju naravno
povećani zahtjevi u pogledu zarade, trajanja
zaposlenja, daljnjeg podizanja radne
kvalifikacije, stanovi su potrebni i
traženi, tome slične daljnje socijalne potpore,
društveni standard i niz daljnjih
okolnosti, koji zajedno promatrani čine
proces, na čijem kraju stoji stabilizirani
šumski radnik. Općeniti prijedlog mjera,
koje treba preduzeti predlaže stvaranje
djelotvornog sistema evidencije i kontrole
rada s apsolventima šumarskih
učilišta u pogonima šumskog gospodar


larvicida komaraca


stva.
Švestka ,
Vrednovanje
M. — Če
insekticidarvenka ,
Dursban
F. :
kao


U članku se daje ukratko pregled u
svijetu uobičajenih metoda suzbijanja komaraca
od početka stoljeća. Dalje se
opisuje napredak i rezutlati eksperimenata
sa sredstvom Dursban na uništavanju
larvi komaraca u čehoslovačkim uslovima.
Dursban je dokazao svoje dugotrajno
djelovanje, jer su kod njegove
primjene tretirane močvare ostale 60
dana bez komaraca. Budući da se ipak
za vriieme daljnjih eksperimenata dokazalo,
da je Dursban u koncentracijama
primjenjivanim protiv komaraca opasan
i 7.a ribe. nije ovo sredstvo preporučeno
za suzbijanje komaraca u čehoslovačkim
uslovima.


Br. 4.


C h a 1 u p a , V . : Razmnažanje smreke
i duglazije reznicama


Studiran je utjecaj endogenih i eksogenih
faktora na stvaranje korijenja smre


381




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 88     <-- 88 -->        PDF

ke (Picea abies (L.) Karst.) i dugalzije
(Pseudotsuga menziesü Mirb. Franco).


Kod smreke su zapažene znatne razlike
u sklonosti zakorjenjivanja različitih individua,
koji rastu na istom staništu.
I starost stabala, od kojih su uzimane
reznice, jako je utjecala na stvaranje
korijenja.. Kod dugalzije su se reznice
zakor jenjivale" od stabala ispod 20 godina
vrlo dobro one pak od stabala preko 20
godina samo pojedinačnon. Godišnje doba,
za vrijeme kojega su reznice uzimane,
imalo je isto tako veliki utjecaj na
zakorjenjivanje raznica dugalzije. Osim
utjecaja endogenih faktora mora se također
zapaziti znatan utjecaj vanjskih faktora,
prije svega sastav supstrata, toplina,
vlaga istoga kao i zraka te konačno
kemijska obrada reznica.


Lokvenc, T.: Sklapanje kultura u
različitim uslovima staništa


Na osnovu retrospektive analize rasta
obične i srpske smreke, kao i običnog
bora u različitim područjima ČSR utvrđen
je rast krošnje prije sklopa i utjecaji
koji su na to djelovali. Sintezom ovih
zapažanja izračunat je razmak vremena,
za vrijeme kojega se mogu smatrati kao
sklopljene kulture osnovane sadnicama
u različitim razmacima sadnica i redova
i koja gustoća kultura treba da bude
odabrana, da se u traženom vremenu
postigne sklopljenja kultura. Ove brojke
se određuju za različite uslove okoliša,
koji su definirani gospodarskim osobinama
tipova šuma, pri čemu su istodobno
promatrana kvalitativna i kvantitativna
obilježja sloja korova.


Dimitrovsky, K.: Uslovi tla kao
određujući faktor uzgajanja šumskih sastojina
na sipinama.


Podizanje šuma na staništima obronaka
sipina u područjima s razvijenom djelatnošću
rudarstva i industrije važan je
faktor optimalizacije prirodnog okoliša.
Funkcije novoosnovanih sastojina na devastiranim
tlima mogu biti različito vrednovane:
kao zaštita tla, stvaranje tla,
s gledišta vodnog gospodarstva, unapređenja
zdravlja, estetike. U članku se
govori o glavnim momentima rekultivacionih
problema. Najprvi projekti šumarskih
radova na rekultiviranju ovdje
su osvijetljeni i s obzirom na vrijednosti
funkcije novonastalih sastojina. Tloznanstvenim
i hidropedološkim karakteristikama
antropogenih tala određena je i struktura
vrsta i kvaliteta sastojina.


Potpuno poznavanje tala čini najvažniji
preduslov za odgovarajući izbor sadnica
i sastava po vrsti drveća šumskih sastojina.


Kerzelovä, B.: Vremenski odnosi
i onečišćenje zraka u Jizerskim gorama


U posljednjih 10 godina porastao je
interes različitih organa i institucija za
stanje šumskih sastojina u Jizerskim
gorama. Razvijanjem industrije nalaze
se ovi krajevi u prostoru onečišćenom
industrijskim otpadnim plinovima. Strujanjima
vjetrova dolazi do proširivanja
otrovnih materija. Prilog obrađuje analize
smjerova i brzine vjetrova, a rezultati
iz toga će biti dovedeni u ovisnost s
raščlanjenjem krajolika. Posebna se pažnja
posvećuje zatišju vjetrova, koje izgleda
najznačajnije sa stanovišta oštećivanja
šumskih sastojina. Za ocjenjivanje
odnosa vjetrova primjenjeni su statistički
podaci iz mjerenja meteoroloških stanica,
koje se nalaze u Jizerskim gorama
za vrijeme od 1971 do 1975 godine.


Br. 5.


Jančafik, V. — Valkovä, O.:
Metode dezinfekcije tla i supstrata


U posljednjim godinama nastupaju problemi
odgovarajuće i djelotvorne dezinfekcije
supstrata tla zbog zaštite protiv
štetnih faktora na istaknuto mjesto.
Prije svega se radi o dezinficiranju komposta
i sirovih materijala za pripremu
supstrata od humusa. Svaka mora biti
poduzeta individualno, a samo one površine
i oni materijali moraju se dezinficirati,
koji su stvarno zaraženi štetnicima.
Najveće značenje i najviše djelovanje
pokazuje dezinfekcija tala trovanjem plinovima
prije sjetve, jer su isti uspješni
protiv velikog broja štetnika. U šumskom
gospodarstvu se primjenjuju: formalin,
Nematin, Di-Trapex. Sredstva dimljenja
mogu biti primijenjena na različite načine,
kako za velike tako i za male plohe.
Za masovnu aplikaciju primjenjuje se
Fumitrac, Majerov plug za doziranje ili
adapter s vlastitom pogonskom jedinicom;
za male površine dosta ju ručna
oruđa. U vodi topiva sredstva mogu se
također primjenjivati polijevanjem tla.
Primjena dimnih sredstava djelotvornija
je u jesen, a obzirom na cijene ovu vrst
sredstava treba koristiti samo za dezinfekciju
tala određenih za sjetvu sjemena
i zaražanih supstrata. Dimna sredstva za
tla su visoko djelotvorna i ekonomična.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 89     <-- 89 -->        PDF

B a r t o š, Z.: Istraživanja o održavavanju
i popravcima zgrada uprave državnih
šuma


Zgrade uprave državnih šuma u ČSR
predstavljaju po nabavnoj vrijednosti po
veličini drugu grupu osnovnih sredstava
(oko trećine ne računajući tlo i šume).
One su za proces šumarske proizvodnje
neophodno potrebne a zahtijevaju, kao i
druga osnovna sredstva, brižljivo održavanje
i popravljanje. Da bi se dobili što
točniji podaci za planiranje potrebnih
financijskih sredstava, od 1966. do 1975.
god. obavljena su opsežna istraživanja o
održavanju i popravku zgrada uprave državnih
šuma i u ovom radu objavljuju
se rezultati tih istraživanja u šest tabelarnih
pregleda.


L´utočka, L.: Primjena hidraulike
na strojevima za eksploataciju i specijalnim
traktorima za privlačenje


Strojevi, tehnološka oprema i uređaji
strojeva za eksploataciju i SDecijalni traktori
za izvlačenje se rješavaju sada većim
korištenjem hidraulike. U članku se navode
primjeri njezine primjene i namjenska
konstrukciona rješenja. Naglašuju se
veliki zahtjevi za poslugu, njegu, održavanje
i popravke hidraulike u šumarskim
pogonima s obzirom na njihovu kompliciranost,
osjetljivost i druge poteškoće.


K o u c k y , R . : Šumarstvo u Zambiji


Prirodne šume Republike Zambije, koje
se prostiru na visoravni južnog dijela
Centralne Afrike, zauzimaju površinu od
37,6 mil. ha. Najviše se u rijetkim sastoiinama,
od kojih polovica otpada na
bezoblično drvno raslinje, proizvode malo
vrijedno drvo za loženje i paljenje
ugljena. Iznimku čine samo neke vrsti
drveća koje imaju visoko vriiedno drvo
od kojih je najvažniji zambijski tik. koii
raste u južnim i zapadnim provincijama
zemlie, gdje zaprema površinu od 1,5
mil. ha. U šezdesetim godinama počelo
se sa značajnijim pošumljavanjem introdukcijom
vrsta, među koiima su borovi
i eukaliptus bili najuspješniji. To su
upravo one vrsti koje predstavljaju drvnu
sirovinsku bazu za industrijski razvoj
zemlje.


Br. 6.


F a n t a , B . : Rezonantno drva i mogućnosti
njegove proizvodnje


Na nekoliko mjesta u ČSR raste neprocjenjiva
sirovina za proizvodnju muzič


kih instrumenata, naime rezonantno drvo.
Prošle godine su dovršene zemaljske
karte na svim mjestima, gdje se nalaze
lokaliteti s mogućnostima rasta rezonantnog
drva. Najviše ovih sastojina, približno
dvije trećine, nalaze se u južnoj
Češkoj. Nadalje su u članku opisani
utjecaji svih faktora, koji štete nastajanju
rezonantnog drva prije svega otpadni
plinovi industrije i gulenje kore različitih
vrsta divljači. Autor preporuča, da
se šumskogospodarski pogoni u Šumavi,
u Novogradskim gorama i južnom dijelu
Češko-moravske visočine koncentriraju
na uzgoj rezonantnog drva a uzgajanje
crvene divljači znatno ograniči.


Skoupy, J : Nekoliko spoznaja o
rastu klijanaca u staklenicima


U članku se upoređuje rast slobodno
zakorijenjenih biljaka i biljaka u omotima
obične smreke (Picea abies Karst.)
i običnog bora (Pinus silvestris L.),koji
su rasli u plasteniku sa i bez grijanja i
na slobodnoj gredici. Biljke iz tople
zgrade pokazale su dvostruku visinu
nadzemnog dijela biljke u poređenju s
onima uzraslim na slobodnoj gredici.
Bilike iz hladne zgrade bile su u prosjeku
za 2 cm niže nego one iz grijane zgrade.
Najviše vrijedne biljke uspjele su u omotima
dimenzija 6,0 x9,0 cm. Temperatura
zraka u toploj zgradi se snizila na
+0,6°C a u hladnoj zgradi na —l,8flC
dok je istodobno na slobodnom izmjereno
—3»C.


Pohofely, M.: Obračunska tehnika
u šumskom gospodarstvu DDR


Prilog pruža opis sadanjeg sistema
upotrebe obračunske tehnike u šumskom
gospodarstvu DDR, kojom se hoće riješiti
5 područja problema i to: prirodna reprodukcija
šumskog fonda, centralno planiranje,
pogonsko planiranje, pogonsko
knjigovodstvo i analizu te bazu podataka.
Realizacija ovih projekata, koji se kratko
opisuju u ovom radu, omogućuje
ori je svega osnivanjem baze podataka,
koja omogućuje uklapanje pojedinih proiekata
s gledišta vremena, problema i
hijerarhije, a time racionalni način obrade
podataka.


Černak, J. : Mjerenje težine drva
u praksi


Ova metoda uvedena je za primjenu
dokazivanja u južnoslovačkim tvornicama
celuloze i papira Šturovo od 1. I. 1979.


383




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Prije toga je bila ispitivana eksperimentalno
četiri godine i utvrđene su srednje
vrjednosti dendrometrijskog i fizikalnog
karaktera za pojedine vrste drva, za koje
će se ubuduće mjeriti težina i evidencija
drvne mase. Dugotrajno ispitivanje
na ukupno oko 1000 dobava od približno


320.000 prostornih metara ukupne količine
drvnih masa pruža dovoljne garancije
za praktičnu primjenu ovih prosječnih
vrijednosti u pogonu.
Br. 7.


Pliva, K. : Neka pitanja o drvnoj
smjesi i promjeni sredine u tlu u Krušnim
gorama


Među zadatke s najviše zahtjeva na
području industrijskih otpadnih plinova
spada osiguranje otpornijih slijedećih sastojina
(drugi naraštaj). Zato bi bilo nužno,
da se dovedu neka pitanja prakse i
istraživanja konačnim rješenjima. Autor
preporuča, da se za gospodarske cjeline,
od kojih bi se moglo polaziti kod šumsko
uređajnih osnova. Naglašuje se značenje
tla i upotreba temeljitih analiza i većeg
opreza kod određivanja stepena degradacije
tla. Ovo pak vrijedi samo za obrađivano
područje.


Švestka, M.: Perspektiva korištenja
lakih helikoptera u šumskom gospodarstvu


U prilogu se vrednuju privremeni rezultati
o korištenju helikoptera u zaštiti
šumskih sastojina u čehoslovačkom šumarstvu.
Iz dosadašnjih iskustava navedeni
su osnovni tehnološki uslovi za
korištenje helikoptera MI-2 kod uništavanja
štetnih insekata i ocijenjeni su budući
izgledi za daljnje načine korištenja
te moguće proširivanje dosadanjih vrsta
radova. S obzirom na najmanju moguću
izmjeru tretirane površine, naime 8 do
10 ha, i najveće dozvoljene čiste sječe
3 do 5 ha izgleda realno, da se helikopteri
prije svega upotrijebe za zaštitu
šuma i suzbijanje štetnika, prema prilikama
i prskanje herbicidima i arboricidima.
Dalje se u članku izvješćuje o
različitim djelatnostima, kod kojih se
helikopteri koriste u susjednim zemljama,
prije svega u Mađarskoj.


J a h o d a , V .: Korištenje netkanih
tekstilija za gradnju šumskih puteva


Stanica za istraživanja Kft´iny je realizirala
od 1973. do 1978. godine u okviru


saobraćajnog provjeravanja novih vrsta
tekstilija u području tresetišta i u područjima
glinasto-ilovastih i ilovastih tala
izgradnju šumskih puteva, koji zbog vremenskih
uslova i nepogodne tehnologije
nisu mogli biti realizirani tradicionalnim
metodama bez značajno povećanih troškova.
U tlu su netkane tekstilije otporne
kako protiv mikroorganizama tako i protiv
alkalijama, koji se redovno pojavljuju
u prirodi.


Novak, V. : Zaštita protiv pipe bez
kloriranih ugljikovodika


Nakon ograničenja i kasnije zabrane
upotrebe sredstava 1 kidana u čehoslovačkom
šumarstvu ispitivana je serija djelotvornih
sredstava za zaštitu biljaka i
suzbijanje velike smeđe pipe (Hylobius
abietis L.) ;pri čemu se radilo ponajviše
o organofosfornim sredstvima. Ispitivanja
u okvirima pokusnih pogona sredstva
Gardona s hormonom Tetracholor
vinphos, koja su proizvedena u 1973.
godini, su pokazala, da je najbolji način
primjene u namakanju nadzemnih dijelova
biljaka u kašastu suspenziju s 2-2,5,)/o
sadržaia hormona. Prskanje sadnica prije
vađenja i kurativno, ponajviše za
neophodno tretiranje kultura kod neočekivanog
napada velike pipe je rastrošno
i utrošak kaše je kod smanjenog djelovanja
za nominalno 208/o veći. U niiednom
slučaju nije ustanovljen fitotoksicitet. Za
kontrolu intenziteta, migracije i zaštite
protiv infekcije populacije svježeg korijenja
dobro su se pokazali komadi ledine
s otrovanim mamcima, naime u 0,25"Vo
otopini Trichlorphona namočene borove
grane.


Sada se provode pokusni pogonski testovi
s upotrebom sredstava organofosfora
i sa sterilizacijom ženke velike pipe
Dimilinom 25 WP na nekoliko odabranih
šumskogospodarskih pogona.


Br. 8.


H o u t , J . : Rezultati brige o radnicima
u prve tri godine 6. petoljetke


Napredni tehnički razvoj šumskog gospodarstva
je nezamisliv bez popratnog
razvijanja staranja o dobru zaposlenih.
Podizanje i unapređivanje kvalifikacije
zaposlenih, liječničke njege i rehabilitiranja,
prehrane, opremanja suradnika za
vrstu radova, rješavanje stambenih problema,
odmor i oblikovanje slobodnog
vremena predstavljaju stoga važne faktore
intenziviranja razvoja cijelog šums




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 91     <-- 91 -->        PDF

kog gospodarstva. U suvislosti s time
traže sve organizacije područja struke,
da se donese planski socijalni razvoj,
čija se realizacija sastoji u peto i jednogodišnjim
kompleksnim programima brige
o radnicima. Rezultati postignuti kod
ispunjavanja ovih programa u prvim godinama
1975-1978. su, kako članak dokumentira,
vrlo povoljni i pružaju pretpostavke
za uspješno izvršavanje zadata


ka socijalnog i gospodarskog razvoja
šumskog gospodarstva u slijedećim godinama.


Zeleny, V . : Zadržavanje oborina u
sastojinama moravsko-sleskih Beskida


Pitanje zadržavanja oborina šumskim
sastojinama ima danas veliko značenje,
jer raste pomanjkanje vode, prije svega
kod vrednovanja šuma s vodnogospodarski
kvantitativnog gledišta. Rezultati istraživanja
11 pokusnih ploha u područiu
sredogorja Beskida pokazuju, da je zadržavanje
oborina u različitim ekološkim
uslovima i visinskim zonama veoma različito
zbog različitog sastava po vrstama
i starostima šumskih sastojina, zbog njihovog
gospodarenja i horizontalnih padavina.
Svrsishodnim gosnodarenjem šn~n.
ma može se znatno utiecati na količinu
gubitaka zadržavanja oborina.


Skouov. J . : Rast biljaka u omotima
raznih dimenzija


U članku su opisani rezultati uzgoia sadnica
u omotima obične smreke i običnog
hora u polistirenskim tubama d:rnp,nziia


2.0 x 9,0 cm. 2,5 x 9.0 cm. 3,5 X 9.00 cm,
4,5 x 9.0 cm, i 5.5 x 9.0 cm kao i "
nanerpots FH 408 f.V8 X 7.5 cm). WH ^8
(5.0 x 7,5 cm) i FH 608 (6,0 X 7,5 cm).
Biljke u tubama s manjim promjerima
imale su više nadzemne dijelove ne"´1
one u većim tubama. Težina suhe tvaw
rasla je zajedno s veličinom omota, ah
u najvećim tubama je bila ista ili "i1"
samo neznatno viša nego u drugima m
veličini posudama.
Ćermak, P . : Melioracija šumskih
tala i kvaliteta vode


Svrha ovoga priloga je ukazati na nekoje
promjene kvalitete površinskih voda
izazvane provedenim meliorativnim uređenjem
na zamočvarenim i degradiranim
tlima na osnovi nekolikokratnih rezultata
dobivenih na eksperimentalnim objektima
osnovanim u području Krušnih
gora.


Iz dosadašnjih rezultata istraživanja
je očito, da odvodnjavanje zamočvare
nih šumskih tala nema dugotrajnije negativne
učinke na promjenu kvalitete
površinskih voda. Do izrazitog pogoršanja
kvalitete vode dolazi prije svega kod
samog izvođenja melioracija i u periodu
neposredno poslije toga. Pri pridržavanju
pogodnih tehnoloških postupaka provođenih
meliorativnih uređenja, dolazi
pod utjecajem postepene stabilizacije
mreže za odvodnjavanje do osjetnog ograničenja
translokaciie glavnih materiia.
koje onečišćuju i kvaliteta vode u okviru
porječja je zadan više manje prostranstvom
odvodnjene površine, kojn ie nastala
u određenoj godini, nego li kumulativno
nastalim odvodnjenim područjem.


Br. 9.


Jurca, J. — Matović, A.: Pedagoška
i znanstvena djelatnost šumarskog
fakulteta u Brnu


U povodu 60 godišnjice rada i djelovanja
Šumarskog fakulteta u Brnu autori
prikazuju njegovu ulogu i rezultate na
odgajanju kadrova i rješavanju znanstvene
šumarske i društvene problematike.


Vyskot, M . : Kvantifikacija biomase
smreke


Šume su zeleno more zemlje. Stvaraju
drvo i životnu sredinu, izvor su odmora
i krasota. Njihovo značenje raste razmjerno
sa životnim ^andardnrn lin.di j s
onečišćavanjem biosfere. Zato šume imaju
stalno sve veće značenje u robnoj
i nerobnoj proizvodnji. S gledišta njihova
učinka moguće ih ie podijeliti u dvije
grupe prema tome, da li prevladava proizvodnja
drva ili nerobno djelovanje vodnosjospodarsko,
zdravstveno ili drugo.


Da bi društvo moglo štediti šume "<"robnog,
društvenog karaktera, mora bolje
iskorištavati izvore, koie pružaju šume
usmjerene za proizvodnju drveta, ne dovodeći
u pitanje njihov onstanak i povećavajući
stalno proizvodnju drva, za
kojim potrebe stalno rastu.


Autor je sa ciljem izučavanja i ukazivanja
na mogućnosti intenziviranja proizvodnje
i korištenja biomase obavio
brojna mjerenja, čije rezultate za smreku
iznosi u članku. Dobiveni rezultati daju
brojčani fond, koji se može koristiti
dalje u mnogo pravaca i za razne potrebe
usmjerene za postizavanje veće proizvodnje.
Nadalje ukazuje na količine
dosada neiskorištavane biomase krošanja