DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U industrijskoj ekspanziji Evrope indirektne koristi mnogih evropskih šuma danas već premašuju vrijednost koja se dobiva od prirasta drvne mase tih šuma. Tako na pr. u Zapadnoj Njemačkoj procjenjuju da je vrijednost općekorisnih funkcija tri i više puta veća od vrijednosti prirasta drvne mase. To naročito dolazi do izražaja u okolici industrijskih aglomeracija i velikih gradova gdje se djelovanje šume pokazalo vrlo korisno za reguliranje režima voda i vodotoka, za održavanje čistoće i svježine zraka, za smanjivanje radioaktivnih taloženja, za odmor i rekreaciju itd. itd. Danas šumari proučavaju osim ekonomske i druge funkcije šume, ekološku i socijalnu. Spomenut ću samo neke: Zahvaljujući procesu fotosinteze šuma obogaćuje zrak kisikom i tako ga pročišćuje i osvježuje. Jedan hektar šume može za vrijeme vegetacijske periode fiksirati iz zraka 6 do 10 tona ugljičnog dioksida i osloboditi 12 do 20 tona kisika obogaćenog eteričnim uljima. Šuma apsorbira i filtrira veliku količinu prašine; procjenjuje se da jedan hektar šume može zadržati oko 30 do 80 tona prašine godišnje. Šuma ublažuje buku. Dosadašnja iskustva govore da jedan zeleni pojas, širok 50 metara, može smanjiti buku za 20 i više decibela. Šuma smanjuje razlike između dnevnih i noćnih temperatura zraka; u šumi je po danu temperatura zraka niža za oko 1 — 4°C nego izvan nje. Vlažnost zraka u šumi je veća nego izvan nje. Ljeti je na pr. vlaga zraka ispod borovih stabala veća za oko 4%, ispod smrekovih za oko 9V» a ispod bukovih za 10%>. Šuma apsorbira i filtrira sunčanu radijaciju, upija jedan dio oborina, transpirira vodu u atmosferu, smanjuje evaporaciju iz tla i na taj način stvara šumsku mikroklimu. Kakva je situacija u SFR Jugoslaviji? Što se tiče nacionalnog dohotka on je također u Jugoslaviji u stalnom porastu. Prema tome je jasno, da će i Jugoslavija — kao evropska zemlja — slijediti evropski trend potrošnje drva za industrijsku preradu. Jasno je da će se i od jugoslavenskih šuma tražiti da u budućnosti pokrivaju sve veće potrebe na drvu za industrijsku preradu. To naročito vrijedi za potrošnju drva za celulozu i papir. Kako pripadamo među zemlje s vrlo malenom potrošnjom papira, može se pretpostaviti da će porast potrošnje papira u Jugoslaviji slijediti u najmanju ruku tok svjetskog porasta od 4,7°/». Jugoslavija učestvuje u evropskom stanovništvu s nekih 5°/o. Što se tiče šuma, naša zemlja participira u šumskoj površini Evrope također s oko 5°/o. U drvnom fondu Evrope učešće naše zemlje sa oko jednu miliardu m3 drvne mase (oko 1/3 crnogoričnih i oko 3/4 listopadnih vrsta) iznosi oko 7%. No dok je evropski prosjek za drvni fond oko 80 m"/ha, analogni jugoslavenski prosjek je znatno veći, jer prelazi brojku od 100 mVha. Alipogodišnje m prirastu od svega nekih 2,1 m3/ha Jugoslavija se nalazi u donjem dijelu ljestvice produktivnosti evropskih šuma. Ako se uzme u obzir da je godišnji prirast u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji oko 4 m3/ha, onda s obzirom na naše ekološke uvjete možemo reći da su jugoslavenski šumski kapaciteti samo djelomično iskorišćeni (oko 50%). |