DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prema Statističkom godišnjaku Jugoslavije iz 1979. godine godišnja sječa u svim šumama Jugoslavije zadnjih 5 godina bila je ovakva: Godina Drvna masa u milionima m3 1974. 18.157 m3 1975. 18.602 m3 1976. 18.492 m3 1977. 19.482 m3 1978. 19.714 m3 Ako se takav trend sječe nastavi možemo računati da će u 2.000-toj godini godišnja sječa šuma iznositi oko 27 milijuna m3 drvne mase a vjerojatno i više, jer sam uzeo u obzir samo trend porasta sječe tijekom 5 godina (od 1974—1978). Evidentno je prema tome da će i naša zemlja neminovno slijediti tokove razvoja šumarstva i drvne industrije koji su ovdje izneseni u svjetskim i evropskim razmjerima. Sve u svemu šumarstvo Jugoslavije suočit će se s novim problemima, jer će se od jugoslavenskih šuma u budućnosti tražiti ne samo da podmire povećane potrebe na drvu za industrijsku preradu nego će dobar dio tih šuma poprimiti zaštitni, estetski i rekreativni karakter. U tom smislu uloga i značenje šuma Jugoslavije bit će još veća. ULOGA ŠUMA U SR HRVATSKOJ A sada nešto o šumarstvu SR Hrvatske. Šumska površina Hrvatske iznosi oko 33% ili u apsolutnom iznosu oko dva milijuna hektara. Od toga oko jedan milijun hektara otpada na šume iz sjemena ili takozvane sjemenjače dok su ostalo panjače, degradirane šume i šikare. Prema tome možemo reći da šume u Hrvatskoj rade više manje punim kapacitetom samo na oko 50% šumske površine; na ostaloj površini šume rade kapacitetom manjim od 50%. Svake godine naše šume u Hrvatskoj — ta šumska tvornica bez buke i bez zagađenja okoline — fabricira oko 5 milijuna m3 prirasta bruto drvne mase (odnosno 2,5 m3/ha). Oko 15.000 šumskih radnika se brinu da posijeku taj godišnji prirast. Tako su na pr. u 1978. godini proizveli 4 miliona m3 neto drvne mase (2,3 milijuna m3 tehničkog drva i 1,7 milijuna m3 ogrjeva). Na taj način šume SR Hrvatske opskrbljuju sirovinom drvnu industriju koja svojim proizvodima pokriva domaće potrebe i izvozi. U 1978. godini izvoz proizvoda šumsko-prerađivačkog kompleksa iznosio je 12%, a u 1979. godini preko 17% u ukupnom robnom izvozu Hrvatske. To je vrlo važna činjenica pogotovu ako se uzme u obzir da se taj izvoz može još povećati. Kad bi na ukupnoj šumskoj površini SR Hrvatske sve šume radile punim kapacitetom, tada bi se godišnji prirast mogao povećati od 5 na 6,0 milijuna m3 (odnosno 3,0 m3/ha). Ako k tome uzmemo u obzir da u SR Hrvatskoj imamo oko 6.000 km- površine koje su sposobne za šumske kulture a sada su neproduktivne, onda bi na toj površini — ako se privedu šumskoj 397 |