DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 12 <-- 12 --> PDF |
kulturi — mogli postići još 1,5 milijuna m´ prirasta, što bi značilo ukupno oko 7,5 milijuna m3 godišnjeg prirasta. To bi mogao biti potencijalni godišnji etat koji bi se perspektivno mogao u Hrvatskoj polučiti, dakako, uz određena ulaganja i određene mjere od kojih ću spomenuti samo najvažnije: a) u očuvanim sumama s površinom od oko 1 milijun ha — smanjiti u šumi mortalitet stabala na minimum tako da neto prirast bude jednak bruto prirastu; da se to postigne potrebno je izgraditi gušću mrežu izvoznih putova i drugih prometnica nego što ju imamo danas, tj. približiti se evropskom prosjeku od 25 km/1000 ha. — povećati postotak iskorišćenja drvne mase stabla, tj. otpatke koji danas ostaju u šumi (a iznose oko 10—30% od doznačene drvne mase za sječu) što je moguće više iskoristiti; također potpunije iskoristiti otpatke (oko 30% od oblovine) na pilanama; — poboljšati njegu šuma češćim intervencijama u mlađim i srednjedobnim sastojinama kao i u prebornim šumama; — povećati i poboljšati jednostavnu biološku šumsku reprodukciju; — unaprijediti zaštitu šuma i organizirati bolju borbu protiv štetočinja koji vrlo često smanjuju šumsku proizvodnju. b) na površini od 900.000 ha panjača, degradiranih šuma i šikara trebalo bi — izvršiti pretvorbu (konverziju) degradiranih šuma u sjemenjače; — obaviti konverziju šikara u panjače. c) na površini od 600.000 ha sada neproduktivnog zemljišta trebalo bi izvršiti proširenu biološku šumsku reprodukciju tako da se svako stanište pošumi najpovoljnijim vrstama s poboljšanim genetičkim karakteristikama. To su generalne linije za perspektivni razvoj šumarstva Hrvatske pri čemu treba da istaknem jedan limitirajući faktor — to je vrijeme odnosno duljina produkcijskog procesa. Ono je u šumskom gospodarstvu dugo pa i za vrste drveća najbržeg rasta kao što je na pr. topola, eukaliptus, duglazija te neki borovi iznosi najmanje 20 godina. To znači da bi se godišnji etat od 6 milijuna m3 bruto drvne mase mogao polučiti tek za 20 godina a potencijalni etat od 7,5 mnlijuna m3 bruto drvne mase tek za 40 godina, dakako, uz odgovarajući tempo jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma kao i izgradnje šumskih komunikacija. Ne ulazeći u to kako osigurati sredstva za spomenutu jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma, kao ni u tempo tih ulaganja u pojedinim godinama, želio bih ukazati na još jednu skrivenu rezervu u povećanju šumske produkcije. To su privatne šume kojih u SR Hrvatskoj ima oko 24% s obzirom na šumsku površinu a samo oko 11% s obzirom na drvnu zalihu SR Hrvatske. Radi se o malenom seljačkom šumskom posjedu koji u našoj republici nije uključen u suvremene tokove unapređenja šumarstva. Ne treba |