DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 12     <-- 12 -->        PDF

kulturi — mogli postići još 1,5 milijuna m´ prirasta, što bi značilo ukupno
oko 7,5 milijuna m3 godišnjeg prirasta. To bi mogao biti potencijalni godišnji
etat koji bi se perspektivno mogao u Hrvatskoj polučiti, dakako, uz određena
ulaganja i određene mjere od kojih ću spomenuti samo najvažnije:


a) u očuvanim sumama s površinom od oko 1 milijun ha


— smanjiti u šumi mortalitet stabala na minimum tako da neto prirast bude
jednak bruto prirastu;
da se to postigne potrebno je izgraditi gušću mrežu izvoznih putova i drugih
prometnica nego što ju imamo danas, tj. približiti se evropskom prosjeku
od 25 km/1000 ha.
— povećati postotak iskorišćenja drvne mase stabla, tj. otpatke koji danas
ostaju u šumi (a iznose oko 10—30% od doznačene drvne mase za sječu)
što je moguće više iskoristiti; također potpunije iskoristiti otpatke (oko
30% od oblovine) na pilanama;
— poboljšati njegu šuma češćim intervencijama u mlađim i srednjedobnim
sastojinama kao i u prebornim šumama;
— povećati i poboljšati jednostavnu biološku šumsku reprodukciju;
— unaprijediti zaštitu šuma i organizirati bolju borbu protiv štetočinja koji
vrlo često smanjuju šumsku proizvodnju.
b) na površini od 900.000 ha panjača, degradiranih šuma i šikara trebalo bi


— izvršiti pretvorbu (konverziju) degradiranih šuma u sjemenjače;
— obaviti konverziju šikara u panjače.
c) na površini od 600.000 ha sada neproduktivnog zemljišta


trebalo bi izvršiti proširenu biološku šumsku reprodukciju tako da se
svako stanište pošumi najpovoljnijim vrstama s poboljšanim genetičkim
karakteristikama.


To su generalne linije za perspektivni razvoj šumarstva Hrvatske pri
čemu treba da istaknem jedan limitirajući faktor — to je vrijeme
odnosno duljina produkcijskog procesa. Ono je u šumskom gospodarstvu
dugo pa i za vrste drveća najbržeg rasta kao što je na pr. topola, eukaliptus,
duglazija te neki borovi iznosi najmanje 20 godina.


To znači da bi se godišnji etat od 6 milijuna m3 bruto drvne mase mogao
polučiti tek za 20 godina a potencijalni etat od 7,5 mnlijuna m3 bruto drvne
mase tek za 40 godina, dakako, uz odgovarajući tempo jednostavne i proširene
biološke reprodukcije šuma kao i izgradnje šumskih komunikacija.


Ne ulazeći u to kako osigurati sredstva za spomenutu jednostavnu i proširenu
biološku reprodukciju šuma, kao ni u tempo tih ulaganja u pojedinim
godinama, želio bih ukazati na još jednu skrivenu rezervu u povećanju
šumske produkcije. To su privatne šume kojih u SR Hrvatskoj ima oko 24%
s obzirom na šumsku površinu a samo oko 11% s obzirom na drvnu zalihu
SR Hrvatske. Radi se o malenom seljačkom šumskom posjedu koji u našoj
republici nije uključen u suvremene tokove unapređenja šumarstva. Ne treba