DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ići daleko izvan granice naše zemlje; dovoljno je posjetiti slovenske privatne šume, posebno one na Pohorju, da bi se moglo uočiti kako je maleni šumski posjednik povećao šumsku proizvodnju. Nešto slično se može učiniti i u Hrvatskoj ali ne policijskim mjerama nego dobrovoljnim udruživanjem rada i sredstava uz stručnu pomoć šumarskih stručnjaka i materijalnu pomoć društva. Ove mjere razvoja šumarstva neophodno je i nužno poduzeti u SR Hrvatskoj. Ako se u najskorije vrijeme ne pristupi tome poslu vrlo energično, perspektive za naše šume i šumarstvo bit će loše. Zašto? Zato, jer ritam biološke reprodukcije šuma ne slijedi tempo potrošnje drva. To se može vidjeti iz podataka Statističkog godišnjaka Hrvatske (za 1979. godinu) u kome se navodi da su se godišnje sječe u svim šumama SR Hrvatske kretale tijekom zadnjih 10 godina ovako: Godine Mase u milijunima nv 1969. 3.951 1970. 4.091 1971. 4.089 1972. 3.975 1973. 4.112 1974. 4.233 1975. 4.320 1976. 4.293 1977. 4.422 1978. 4.595 Iz tih službenih podataka se vidi da se tijekom zadnjih 10 godina sječa šuma povećala prosječno godišnje za 1,5%>, što je uostalom u skladu s našim očekivanjem jer je SR Hrvatska, odnosno Jugoslavija, evropska zemlja pa je normalno da slijedi tokove razvoja Evrope. Ako se taj trend nastavi, možemo očekivati da će godišnja sječa u SR Hrvatskoj iznositi u 2.000 godini oko 6 milijuna m3. Možda će se to i prije dogoditi! A koliko smo tijekom zadnjih godina pošumljivali u SR Hrvatskoj? Vrlo malo! Što više, dok godišnja sječa ima konstantan trend rasta, izvršena pošumljavanja to ne pokazuju. Grubo uzevši, prosječno godišnje se pošumilo u SR Hrvatskoj oko 4.000 ha od čega otpada oko 3/4 na jednostavnu a oko 1/4 na proširenu biološku reprodukciju šuma a to je mnogo premalo za pokriće rastućih potreba našeg društva. Do sada smo manjak na drvnoj sirovini — koju su neki nazvali »strateškom sirovinom« — pokrivali uvozom trošeći na nju skupe devize2. Ako uvoz prestane, postoji opasnost da degradiramo i uništimo jedan dio šuma uz prometnice koje danas rade punim kapacitetom. Na to smo bili upozoreni još pred 20 godina sa V. Svjetskog šumarskog kongresa u Seattlu — SAD, gdje sam učestvovao i sa kojeg sam zapisao i u svojim radovima u nekoliko navrata isticao poruku tog kongresa. 2 Prema nekim podacima Jugoslavija već danas uvozi oko 2 milijuna prm celuloznog drva. |